Info: Ako imate neke nejasnoæe, pitanja, primjedbe, sugestije,..i dr. u vezi ovog podforuma javite se privatnom porukom moderatorima.
|
cupo Nivo: Moderator podforuma Registriran(a): 21-10-2003 Odgovori: 24024 IP: Maskiran
|
Re: Izgradnja u Tuzli i razvoj (bez komentara)
Najpovoljniji ponuðaè za izgradnju Sjeverne tribine je Tehnograd d.o.o. za graðevinarstvo i inženjering Tuzla
Na danas održanom Kolegiju kod opæinskog naèelnika kao prva taèka razmatrana je Informacija o postupku odabira najpovoljnijeg ponuðaèa za izgradnju Sjeverne tribine – realizacija prve faze projekta gradskog stadiona Tušanj. Predsjednik opæinske Komisije za odabir najpovoljnijeg poduðaèa za izvoðenje radova prve faze stadiona Tušanj, Aid Berbiæ, saopštio je da su èlanovi Komisija nakon èetiri zasjedanja zakljuèili da je najpovoljnija ponuda stigla od firme Tehnograd d.o.o. za graðevinarstvo i inženjering Tuzla, koja je dobila najviše bodova.
Nakon godinu dana neophodnih procedura konaèno se zna ime firme koja æe biti zadužena za igradnju Sjeverne tribine gradskog stadiona Tušanj. Ponuda je u iznosu od 4.079.290, 70 KM, rok za izgradnju je 11 mjeseci i 20 dana te se, ako sve bude po planu, završetak radova oèekuje do kraja 2009. godine.
Podsjeæamo da je javno otvaranje ponuda obavljeno 3.10. i da su pristigle èetiri ponude:
HERING DD Široki Brijeg: 5.008.714, 55 KM
DOO "TEHNOGRAD-company" Tuzla: 4.519.596, 86 KM sa popustom od 5 %
Tehnograd d.o.o. za graðevinarstvo i inženjering Tuzla: 4.079.290, 70 KM
Direkcija za izgradnju – Tuzla: 4.377.239, 49 KM.
Ponuda Direkcije za izgradnju Tuzla je zbog sukoba interesa odbaèena tako da su ostale tri u konkurenciji od kojih je Tehnograd inženjering odabran kao najpovoljniji ponuðaè.
Komisija æe danas poslati obavještenje ponuðaèima èime se ulazi u završnu fazu ove procedure, ugovaranje predmeta javne nabavke - izgradnju Sjeverne tribine. Sredstva æe biti obezbijeðena dijelom iz budžeta za 2008. godinu u iznosu od 2 miliona KM, a preostali dio æe se izdvojiti iz budžeta za 2009. godinu.
eers:
|
03-11-2008 at 15:07 |
| Ukljuèi u odgovor
|
|
cupo Nivo: Moderator podforuma Registriran(a): 21-10-2003 Odgovori: 24024 IP: Maskiran
|
Re: Izgradnja u Tuzli i razvoj (bez komentara)
Stranci nude 45 milijuna eura za istraživanja u BiH
Aktualizirana tema oko plina i moguænosti obustave isporuke BiH zbog duga od 140 milijuna dolara Rusima, pokrenula je lavinu mnogih aktualnih pitanja. Jedno od tih pitanja je i zašto se ne poène u BiH istraživati plin jer postoje jasne indicije da ga ima. Naime, BiH ima dvije moguænosti kada je u pitanju opskrba plinom, jedna od moguænosti je da se plinom opskrbi iz izvora Bliskog istoka na sjeveru Afrike plinovodom koji ide preko Sredozemnog mora, a druga moguænost je da plin dobiva iz plinovoda koji je u pripremi od Turske, prema Bosni i zapadnoj Europi, tako zvani Nabukov sustav.
Kladištenje u komorama soli
No, postoji moguænost opskrbe iz plinovoda koji planiraju graditi ruske kompanije, a koji bi išao preko Bugarske, prema BiH, veæinom preko RS-a i prema Zapadnoj Europi. No, taj plinovod je tek u fazi planiranja. “Prognoze su da æe plin biti sve skuplji i da æe ga biti relativno teško dobiti na tržištu. Njega ima i to nije problem, ali je teško doæi do njega zbog velike potražnje, a najkraæi put za opskrbu Europe jest preko Balkana gdje je BiH u središnjem dijelu”, istièe profesor Abdulah Bašiæ, dekan Rudarsko-graðevinsko-geološkog fakulteta u Tuzli koji je i sudjelovao u nekim istraživanjima. Zanimljivo je koliko je podruèje Tuzle bogato, samim tim što je ovo jedino ležište soli koje bi moglo poslužiti kao prirodni rezervoar za skladištenje plina. “Svi planiraju da središnje skladištenje plina bude na ovom podruèju. Te je s tog aspekta za BiH vrlo isplativ projekt ako æe netko pristati sve to financirati”, istièe Bašiæ. Ipak, ono što najviše odvlaèi pozornost svakako je borba razlièitih kapitala, bilo ruskog bilo europskog, pa èak i Arapskih zemalja. To može imati za posljedicu da se kroz BiH ne napravi niti jedno izvorište. Profesor Bašiæ kaže da je razlog tome vrlo jednostavan. “Mi nemamo ni ekipe ni strategiju da se odluèimo treba li nam to ili ne. Moje je mišljenje da bi se u te projekte trebalo ulaziti iskljuèivo kroz program koji bi ukljuèivao napuštene komore solnih ležišta, odnosno, kada se sol eksploatira unutra se ubacuje plin, komore koristimo kao rezerve i to naplaæujemo. To bi bio dosta unosan posao, jer mi praktièno ne bismo ništa ulagali, ali bismo imali novac za skladištenje”, kaže Bašiæ.
Plinofikacija BiH
Kada se govori o plinofikaciji BiH, ova zemlja je relativno malo podruèje da bi se isplatilo ulagati u te velike programe i prema Bašiæevom mišljenju BiH ne bi trebala sudjelovati u takvim programima. BiH bi mogla samo koristiti blagodati ako bi netko želio provuæi kroz našu zemlju plinovod, te da tako na odreðenim lokacijama i koristi taj plin. Iako plin znaèi veliko bogatstvo, Bašiæ istièe da potreba plina za velike termoelektrane i za energetske pogone u velikim industrijskim orbitama je veæ sada neisplativo. “Najnoviji trend je da se u buduænosti neæe ni koristiti, ili æe se ponovno vraæati na ugljen. Plin je i previše skup kao ulazni segment u cijeni struje, a s druge strane je i nesiguran, što je Europa veæ osjetila. Bašiæ kaže da je preventivna mjera iæi na lokalna izvorišta za proizvodnju struje. Plin æe se koristiti zbog svojih energetskih vrijednosti u industrijskim granama kojima su potrebne dosta visoko temperature, potrebna èistoæa plamena i nekim metalnim industrijama. “Treba se okrenuti prirodnim izvorištima, a BiH je jedna od najbogatijih zemalja svijeta ugljenom, a u južnim dijelovima BiH radi se na iskorištenju energije vjetra, a plinofikacija se zaista ne bi isplatila tamo gdje imamo malu naseljenost”, pojašnjava Bašiæ.
BiH najbogatija zemlja ugljenom
Iako plin ne bi bio toliko isplativ, ipak u BiH ga ima dovoljno. Plin se uvijek veže za naftu i kada se govori o nekoj razvojnoj strategiji, struènjaci smatraju da se treba pristupiti istražnim radovima, naæi koncesionare koji æe to financirati, a neki strani investitori su veæ ponudili federalnoj Vladi ogromna sredstva za izgradnju rafinerije. “Te tvrtke znaju i procjenjuju da postoji velika vjerojatnost da imamo velike kolièine nafte, mada se to zna i to je dokazano na brojnim bušotinama oko Tuzle”, navodi Bašiæ i dodaje da te tvrtke znaju da na ovim podruèjima ima dovoljno nafte koje bi bile isplative. Primjera radi, raèuna se da samo na podruèju Tuzle ima nafte u vrijednosti od oko 80 milijardi dolara koja bi se mogla izvaditi u sljedeæih trideset godina. “Ako se to podjeli popola s Posavskom županijom, Tuzlanska županija bi mogla godišnje imati milijardu i pol maraka ekstra prihoda i tako bi se mogli razvijati i svi drugi projekti. Strani investitori daju èak i neke druge ponude, samo da uðu na ovo podruèje. Oni su èak spremni investirati i u ceste, željeznice, pa i rafinerije, jer žele dobiti taj posao”, istièe Bašiæ i napominje da to treba znati iskoristiti. Naime, jedna kanadsko- amerièka tvrtka nudi oko 45 milijuna eura da se potroši u sljedeæih godinu i pol dana za ispitivanje podruèja Save, Bosne, Konjuha i Drine.
Piše: Maja Nikoliæ
|
03-11-2008 at 15:17 |
| Ukljuèi u odgovor
|
|
cupo Nivo: Moderator podforuma Registriran(a): 21-10-2003 Odgovori: 24024 IP: Maskiran
|
Re: Izgradnja u Tuzli i razvoj (bez komentara)
Graðevinska firma ½Tom-Cat½ d.o.o. Tuzla zaposlila 40 novih radnika
Tuzlanska graðevinska firma "Tom-Cat" prvo je preduzeæe koje je u veæem obujmu poèelo realizaciju invensticijskoga programa Ministarstva energetike, industrije i rudarstva Tuzlanskoga kantona, koje je prije dva mjeseca odobrilo sredstva od 2, 2 miliona maraka za zapošljavanje novih radnika u 25 firmi koje su ispunile propisane kriterije.
U ovoj graðevinskoj tvrtki tako je zaposlenje dobilo novih 40 radnika, koji su posao èekali na Zavodu za zapošljavanje, èijom se koordinacijom i realizirao za bh. uvjete vrlo znaèajan projekt zapošljavanja.
"Na ovome neæemo stati, jer sa razvojem tvrtke pojavljuje se potreba i za novom radnom snagom i mi veæ u sljedeæoj godini oèekujemo da æe broj novih radnika u našem poduzeæu dostiæi stotinu. Takoðer se želim zahvaliti Kantonalnoj vladi na ovakvim projektima, koji tvrtkama u konstantnom razvoju pružaju nesebiènu pomoæ", istaknuo je Senad Mujkanoviæ, direktor Graðevinskoga poduzeæa Tom-Cat, koje trenutno zapošljava 140 radnika.
Meðu 40 novih radnika - zidara, tesara, armiraèa, molera, fasadera, keramièara i pomoænih radnika, a najviše ih se sa podruèja Tuzle, Kalesije i Lukavca, dok je nešto manji broj zaposlenih iz Srebrenika i Živinica. Inaèe firma "Tom-Cat" od ukupno izdvojenih sredstava za ovaj projekt od strane Vlade Tuzlanskga kantona, zajedno sa još dvije firme, dobila je najveæi iznos - 200 000 maraka, a ostalim podnositeljima zahtjeva odobreno je po 100 000 i 50 000 maraka.
(eKapija)
|
05-11-2008 at 17:04 |
| Ukljuèi u odgovor
|
|
Pregled tema u posljednjih 24 sata Pregled poruka u posljednjih 24 sata (dva dana, sedam, 30 dana) Pregled pisanja foruma�a u posljednjih 24 sata
|