Bosna i Hercegovina slikom i rijecju kroz stoljeca

Karta Slovenije,Hrvatske i Bosne sa dijelom Dalmacije

Amsterdam,1640,po Mercatovoj karti iz 1589.godine.




16.stoljece

Nakon pada srednjovijekovne bosanske drzave(smrti posljednjeg bosanskog kralja 1463.i pada Banja Luke 1521.godine)Bosna je postala turski vilajet,prilicno odsjecen od Zapadne Evrope. U toku 16.stoljeca ipak su neki zapadnjaci posjetili Bosnu i ostavili svoje biljeske o zemlji:Austrijanci Benedikt Kuripesic 1530. i Leonardo Nogarol 1531.godine, te Mlecanin KatarinoZeno 1550.godine.


Kamengrad(gradic u Bosni)drvorez,Benedikt Kuripesic, 1530.



Grad Kljuc,Benedikt Kuripesic, 1530.

U subotu 3.septembra krenusmo iz Golesa,pa iduci preko visokog brda,dodjosmo do carskog bunara,koji je tako nazvan zato sto je turski car otprilike prije 74 godine,kad je napao Bosnu i sa cijelom svojom svitom dosao do tog bunara,tu je zastao i dalje nije isao,vec je poslao svoje pase s vojskom protiv grada Kljuca.Oni pobijedise bosanskog kralja,koji se bio zatvorio u gradu Kljucu i uzese Kljuc i Kamengrad.

Benedikt Kuripesic, 1530.








[Edited by Sevdalija on 01-10-2007 at 23:29 GMT]

Visegrad,Kuripesic 1530.


Austrijska delegacija,Joseph Freiherr von Lamberg i Nikola Jurisic,pred Gazi Husrevbegom ,Kurpesic 1530


Krupa


Hrvatska i Bosna oko 1590.godine
nepoznati autor,mozda Cornelius de Jode,Antwerpen
Povijesni muzej Hrvatske,Zagreb
Na lijevoj strani austrijski car Rudolf ( 1576-1608 ), na desnoj turski sultan Murat 3.(1574-1595)

Veliki vezir Mehmed-pasa Sokolovic (1505-1579),najpoznatiji Bosanac u tursko doba
(zbirka Baltazara Bogisica u Cavtatu)



Sarajevo,nepoznati autor 17.stoljece

Sarajevo,panoramski prikaz,F.N.Sparra de Banstrorf,1697.godine,ratni arhiv Bec


Bihac,Valvasor,1689.

Zatim dodjosmo do vode Bosne i predjosmo je.Tu nam dodje u susret vojvoda Murat sa otprilike 130 dobro naoruzanih i opremljenih konjanika,gospodu lijepo i predusretljivo doceka i doprati do malog seoceta,Kovaci zvanog.Tu prenocismo.Poslije otprilike sat i po vremena uputise se gospoda sa cijelom svitom Husrref-begu,bosanskom pasi.Oko 30 hrabrih Turaka jahalo je pred njima.Pasa se nalazio u selu Glavagodinu,nedaleko nad nasim selom.Kako smo dosli blizu logora gdje je pasa stanovao,sjahase gospoda i prodjose kroz dva duga reda Turaka,koji su bili najhrabriji od svih obuceni u lijepo,platno i svileno odijelo,sa turbaima i zlatom izvezenim sarucima.Kad su gospoda prosla kroz prvi red i primicala se salasu ili kolibi,sagradjenoj od lijepog zelenog lisca,kroz koju je tekao mali potocic,sretose ih dvojica najvisih pasinih dvoranina,pognute glave i sa rukama presamicenim na prsima; i nasa gospoda su se takodjer poklonila pred njima.Zatim su usli u kolibu gdje je pasa(krupan i snazan covjek) sjedio u svom sjaju.Po zemlji, travi i pod njegovim nogama bio je prostrut vrlo lijep cilim. Gospoda su usla k pasi,bila lijepo docekana sa svim pocastima i pozvana da sjednu.Razgovarali su s njime oko dva sata,pa se poslije povratise u konaciste.

Kuripesic,1530.


Tako smo se priblizili sarajevskom kraju i stigli do rijeke koja tece izmedju dva brezuljka a s obadvije strane se stere grad Sarajevo.Pun je vrtova i dobrih vocnjaka.Trgovacko je mjesto.Kuce su sagradjene od drveta,kamena i zemlje.Tu ima mnogo dzamija i karavan-saraja.Ima tvrdjavicu,koja je sagradjena navrh brda.Grad ima 10.000 kuca,a svakakuca ima svoj vrt i cardak.Vrtovi su lijepi,poput onih u Padovi.

Catriano Zeno,1550.

Na sjevernoj,sjeveroistocnoj i zapadnoj strani ovog visokog grada na terenu ispresjecanom brdima i dolinama,po pitomim brezuljcima,s desne i lijeve strane rijeke Miljacke,po vrtovima i bascama,nanizane su amfiteatralno u grupama,krasne i simpaticne kuce sa dimljacima prizemne i na sprat.Pokrivene su vecinom ceremitom,a neke sindrom.Svaka kuca ima zivu vodu.

Evlija Celebija,1660.











[Edited by Sevdalija on 27-10-2005 at 20:18 GMT]

17.stoljece

U toku 17.stoljeca vodili su se ratovi izmedju Habsburskog i Otomanskog carstva.1683.godine Turci su opkolili Bec,ali bez uspjeha.Kad su Turci bili prisiljeni da se povuku prema jugu iz Ugarske i Slavonije,Bosna je postala pogranicno podrucje gdje su se vodile krvave borbe.Nekoliko stranih putnika namjernika je dalo svoj opis Bosne u ovom stoljecu:Englez Henry Blound 1637,hrvatski svecenik Pavle Rovinjanin 1640.godine dvojica Francuza Poullet i Quielet 1658.- i cuveni turski putopisac Evlija Celebija 1659.godine.


Veduta Bihaca nastala prilikom napada austrijske vojske 1697.godine,Rukopisna zbirka L.F.Marsiglija,Bologna

Austrijski pohod 1697.godine
1697.godine austrijska vojska je odlucila da napadne Bihac,vazno tursko pogranicno utvrdjenje.Tim povodom je nastao niz veduta bihacke tvrdjave za potrebe austrijske vojske.Austrijanci su dozivjeli poraz kad su apali Bihac u junu 1697.Princ Eugen Savojski,koji je komandovao austrijskom vojskom,malo kasnije se uspio probiti do Sarajeva,te je potpuno unistio grad.Iz ovog vremena postoji nekoliko veduta Sarajeva.

Pismo princa Eugena Savojskog gradu Sarajevu 21.oktobra.1697.godine
!... ovim dajemo na znanje vrhovnom poglavaru otomanskog grada Sarajeva,odlicnim gradjanima i svim stanovnicima da se nalazimo ovdje u provinciji Bosni i da smo u blizini pomenutog grada Sarajeva.Kako nismo dosli u ovu zemlju s namjerom da pravedno carskom oruzju zrtvujemo jos ljudske krvi,nego da one koji traze milost i hoce da se pokore rimskom caru s ljubavlju i dobrotom pripazimo,odlucili smo se,iz osobitih obzira prema sarajevu,da ovo pismo uputimo s napomenom da nam,ako zelite da se spasite zla,posaljete jednoga ili vise izaslanika.I to odmah,inace cemo bez oklijevanja nastaviti svoj mars,a onda necemo nista uvazavati jer nece biti vremena za nesto novo dogovaranje kada se sa svojom vojskom primaknemo blize. Ovu nasu opomenu shvatite dobronamjerno. Ali, ako se ona ne uvazi i ako ostanete uporni,uvjeravamo vas da ce nasa dobrota izvrnuti u strogost, pa cemo sve unistiti macem i vatrom. Necemo postediti ni dijete u majcinoj utrobi, jer je pripravljena teska artiljerija..."

18.stoljece

U 18.stoljecu su se pojavile prve knjige na latinskom i njemackom jeziku.
Austrijanci su nastavili svoje pohode prema Otomanskom carstvu prodiruci u Bosnu.
U ratu 1788-89.godine Austrijanci su se borili protiv Turaka u pogranicnom dijelu Bosne i pet mjeseci opsjedali Dubnicu,
ali su se ipak morali povuci.


Zarobljena Bosna ili vladavina i propast Stefana,posljednjeg bosanskog kralja,
Pavao Ritter Vitezovi,1712.godine


Maximilian Schimeck:Politicka historija Kraljevine Bosne i Rame,od 867.do 1741.godine,Bec 1787


Zbirka historijskih i geografskih opservacija o Kraljevini Bosni,
nekad pod madjarskom upravom,
povodom podizanja carske vojske na Bosnu godine 1737.
Austrijska knjiga na latinskom jeziku,1737.


Pregled starina Bosanske provincije
Filip Lastric,1776.


Grb Bosne,Cristofor Zafranovic,Stemantografija,Bec 1741

Zaista koliko je planina i dolina
u Bosni toliko se gotovo moze naci rudnih nalazista,istina,neiskoriscenih,
zbog tajne drzavne politike.
Usudio bih se reci da u kraljevini Bosni
ima i minerala svake vrste i tesko bih vjerovao
da postoji neka kovina koje ne bi bilo u utrobi bosanskog tla.
Ipak u velikim kolicinama se vadi zeljezo,izradjuje celik i izvozi u strane zemlje.
Isto tako,ovdje ima, u manjoj mjeri, i arsenovog sulfida o zive.
Napokon, u Gornjim i Donjim Solima i na drugim mjestima nalaze se bunari koji daju obilnu slanu vodu, sto se sjaji zelenozuckastom bojom.
Kad je prokuhaju na vjestacki nacin,
daje tako bijelu sol, da je nikad ne bi razlikovao
od bijelog secera da je ne okusis,
takve soli ima na mnogo mjesta.
Mnogi su povjerovali da ima mjesta gdje bi se mogli otvoriti rudnici kamene soli,
a isto tako i sumpora i razlicitih kovina,
ali politika,kako je vec receno,onih koji vladaju,nalaze da se o tom potpuno suti.
Ukratko receno: Bosna posjeduje sve potrebno za prijatan ljudski zivot,a obiluje onim cime se moze napuniti vladarska blagajna.
Filip Lastric,1765.


Bosanac Filip Lastric (1700-83)
bio je teolog i historicar.
Izdao je mnogo popularnih teoloskih djela.
Kao provincijal bosanskih franjevaca branio je
historijsko pravo provincije Bosne Srebrene.
Napisao je knjigu: Pregled starina Bosanske provincije,
izdatu u Veneciji 1762.
Drugo izdanje 1776. u Ankoni,prvu stampanu knjigu o Bosni koju je napisao jedan bosanski autor.



[Edited by Sevdalija on 23-10-2005 at 18:36 GMT]

Napoleonovo doba

U Napoleonovo doba,1806-1813.
Francuzi su drzali Dalmaciju,koja granici sa Bosnom.Ima mnogo izvjestaja
o bosanskim prilikama,a diplomata
Chaumette Des Fosses je napisao knjigu o Bosni.

Bosanac koji se u cijeloj Turskoj smatra
covjekom dobrog karaktera,
u svojoj je zemlji okrutan,bilo
usljed opore klime,bilo,prije,zbog nepovjerenja koje kod njega izaziva
opasan polozaj izmedju tri velika carstva
u kome se nalazi.
Chaumette Des Fosses 1807. i 1808.godine

Bosanski begovi
F.Kanitz,Ilustrirte Zeitung 15.01.1876.
( nacrtano 1858 )



Felix Philipp Kanitz
Madjarski crtac,etnolog i arheolog
(Budimpesta 1829.Bec 1904)
Studirao je u Becu, a vec od 1847.
godine radio za Ilustrirte Zeitung u
Leipzigu.Putovao je 1857. iz Dubrovnika u Trebinje.
Objavio je zanimljiv napis i odlicne crteze sa puta u listu Ilustrirte Zeitung. Kasnije
su njegovi crtezi reproducirani u nekoliko
knjiga o Bosni i Hercegovini.
Mnogo je putovao po balkanu i objavio je
ilustrirane knjige o Bugarskoj i Srbiji.

Na putu iz Dubrovnika za Trebinje

Zvuci ironicno govoreci o putu,t.j. o raskrcenoj cesti za kola ili cak jahace ili pjesake,
kad svakom putniku preostaje
da sam potrazi najpogodniju stazu izmedju hrdina,
gdje nam cesto zivot zavisi o posrtaju naseg konja.
U mirnijim bi okolnostima mozda promjena krajolika,raznovrsnost stijena,
izucavanja
biljnog zivota mogla dati istrazivacu ili umjetniku naknadu za putne napore,
ali u ovim krajevima,gdje jos uvijek zive uspomene na masakr u Grahovu,
gdje se u svakom trenutku mogu pojaviti crnogorske ili slicne na plijen pohlepne horde,ruka odmah
potegne za pistolj,te dusa nije dovoljno mirna za bilo kakve studije.

F.P.Kanitz,Ilustrirte Zeitung 1858.