Sirijska vojska: Uništit ćemo i zadnje utočište terorista u Guti
Sirijska vojska: Uništit ćemo i zadnje utočište terorista u Guti
Foto: FAH
SIRIJSKI režim je objavio da je južna enklava istočne Ghoute potpuno ispražnjena od pobunjenika nakon dogovorene evakuacije i zaprijetio da će se nastavitti boriti da preuzme posljednju pobunjeničku enklavu u tom području.
Autobusi s posljednjim pobunjenicima iz Arbina i susjednih mjesta su krenuli u smjeru sjeverozapada Sirije, objavila je službena novinska agencija Sana.
Sirijska vojska je obećala nastaviti borbu kako bi "od terorizma oslobodila" posljednju pobunjeničku enklavu u istočnoj Ghouti, oko grada Doume, gdje traju razgovori s Rusijom o evakuaciji pobunjenika.
Sirijski režim naoružane pobunjenike naziva teroristima.
Potpuno preuzimanje Ghoute bi predstavljalo pobjedu za režim u ratu koji u Siriji traje od 2011.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Državna televizija je objavila snimke vojnika koji skandiraju "dušom, krvlju, mi smo s tobom Bashar" .
Snage Bashara al-Assada su do sada zauzele 95 posto bivšeg pobunjeničkog uporišta u istočnoj Ghouti, prema podacima sirijskog opservatorija za ljudska prava (SOHR).
Izložene napadima u kojima je ubijeno više od 1600 civila, prema podacima SOHR-a, dvije od tri islamističke pobunjeničke skupine u tom području su već bile prisiljene prihvatititi evakuacije koje je dogovorila Moskva.
Više od 44.000 pobunjenika i članova njihovih obitelji i drugih civila su evakuirani iz Ghoute od 22. ožujka, prema podacima sirijskih vlasti i prebačeni su u područje Idliba.
Ukupno je više od 150.000 osoba pobjeglo od sukoba u regiji i otišlo u vladine sektore ili zone pod kontrolom pobunenika, prenosi Sana.
*
Rusi žele posjetiti kćer otrovanog špijuna, Britanija još razmatra hoće li to dopustiti
Rusi žele posjetiti kćer otrovanog špijuna, Britanija još razmatra hoće li to dopustiti
Foto: FAH
BRITANSKA vlada razmatra ruski zahtjev za dopuštenjem posjeta Juliji Skripal, koja se oporavlja u bolnici nakon napada nervnim otrovom na nju i njezina oca, za što Britanci smatraju odgovornim Rusiju, dok je istodobno ministar za sigurnost odgovarajući na rusku diplomatsku notu pretres ruskog zrakoplova, izvršen u petak, nazvao "rutinskom provjerom" pogranične policije.
"Razmatramo mogućnost odobrenja zahtjeva za diplomatskim pristupom u skladu s našim obvezama i u skladu s međunarodnim i domaćim zakonom, a to se odnosi na prava i želje Julije Skripal", rekla je glasnogovornica britanskog ministarstva vanjskih poslova.
Rusko je veleposlanstvo u petak u tweetu objavilo da "inzistira na pravu da posjeti" Juliju Skripal, koja je ruska državljanka i kći bivšeg ruskog špijuna
Bolnica u engleskom Salisburyju, u kojoj se liječi tridesettrogodišnja Julija Skripal, u četvrtak je izvijestila da se njezino zdravstveno stanje "rapidno popravlja", da je pri svijesti i da je u stanju govoriti.
Njezin otac Sergej (66) i dalje je kritično, ali stabilno.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Rusko ministarstvo prometa u subotu je objavilo da će Moskva od Britanije zatražiti službeno objašnjenje pregleda zrakoplova ruske tvrtke Aeroflot na londonskom Heathrowu prije polijetanja prema Moskvi, do čega je došlo u petak navečer.
Dužnosnici Aeroflota priopćili su da britanske vlasti nisu objasnile svoj potez, zbog čega je rusko veleposlanstvo diplomatskom notom od Velike Britanije zatražilo pojašnjenje.
Britanija je potom u subotu izvijestila da je riječ o rutinskoj provjeri pogranične policije.
"Posrijedi je rutinska provjera pogranične policije, a svrha joj je zaštititi Veliku Britaniju od organiziranog kriminala i od nastojanja da se u zemlju unesu štetne supstancije poput droge ili vatrenog oružja", stoji u priopćenju Bena Wallacea, ministra za sigurnost i gospodarski kriminal pri ministarstvu unutarnjih poslova.
"Nakon što je provedena provjera dopušten je nastavak leta zrakoplova", dodao je.
*
Rusija zahtijeva da Britanija povuče više od 50 diplomata iz države
Rusija zahtijeva da Britanija povuče više od 50 diplomata iz države
Foto: Hina/EPA
RUSIJA je poručila Britaniji da povuče nešto više od 50 diplomata i tehničkog osoblja nakon spora sa Zapadom oko trovanja bivšeg ruskog špijuna i njegove kćeri u Britaniji.
Rusija se već osvetila Britaniji i izbacila 23 britanska diplomata zbog trovanja Sergeja Skripala i njegove kćeri Julije. London tvrdi da je Moskva odgovorna za taj napad što Rusija niječe.
Britanski veleposlanik Laurie Bristow u Moskvi u petak je ponovno pozvan u rusko ministarstvo vanjskih poslova i rečeno mu je da London ima mjesec dana da smanji svoje diplomatsko predstavništvo na veličinu ruskog u Britaniji.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
"Tražili smo paritet"
U subotu je glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Marija Zakarova kazala za Reuters da to znači da će Britanija morati smanjiti broj "za nešto više od 50" u Rusiji u dodatku na 23 diplomata koji su već izbačeni.
"Tražili smo paritet. Britanija ima 50 diplomata više od Rusije", kazala je Zakarova.
Rusija je izbacila 59 diplomata iz 23 zemlje koje su poduprle Britaniju.
*
Katolička crkva u Njemačkoj je snažno podržala ratifikaciju Istanbulske
Katolička crkva u Njemačkoj je snažno podržala ratifikaciju Istanbulske
Foto: Wikipedia/Bistum Osnabrück
NJEMAČKA je prošle godine ratificirala Istanbulsku konvenciju, a među najglasnijim koji su to tražili od prošle vlade kancelarke Angele Merkel bila je i najveća organizacija katoličkih žena u ovoj zemlji, Katolischer Deutscher Frauenbund (KDFB), odnosno Savez katoličkih žena Njemačke.
KDFB ima 220 hiljada članica, a njihova predsjednica Maria Flachsbarth u studenom 2017. godine, u povodu Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama, naglasila je u izjavi za medije da je potrebno da vlasti usvoje nove i učinkovite mjere protiv nasilja nad ženama.
Nakon što je Njemačka ratificirala IK, predsjednica KDBF-a Flachsbarth je poručila da “pozdravljaju ratifikaciju i stupanje na snagu Konvencije Vijeća Europe o sprečavanju i borbi nasilja nad ženama i nasilja u obitelji”, jer to uvodi “jedinstvene standarde zaštite na europskoj razini” i “stvara odgovornost za njemačku politiku da se intenzivno zauzima za prava onih koji su pogođeni nasiljem”. KDFB smatra da je svako nasilje nad ženama “teška povreda ljudskih prava”.
Njemački biskupi nisu pokrenuli kampanju protiv Istanbulske konvencije
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Također, za razliku Hrvatske biskupske konferencije, Njemačka biskupska konferencija (DBK) nije protiv ratifikacije Istanbulske konvencije povela žestoki propagandno-križarski rat. Baš obratno, njemački su biskupi prošlogodišnji Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama iskoristili kako bi poslali poruku u kojoj snažno osuđuju takvo nasilje. U ime DBK novinarima se obratio biskup Franz-Josef Bode, koji je posebnu pažnju stavio na temu genitalnog sakaćenja žena, što je također zabranjeno po Istanbulskoj konvenciji te je naglasio da je jako važno da sve državne institucije pruže pomoć ženama koje su iz drugih zemalja izbjegle u Njemačku, jer su one “posebno ranjive”.
Znakovito je i to da njemački biskupi Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama (25. studenog) smatraju dovoljno važnim događajem da se u povodu njega oglašavaju posebnim priopćenjima i izjavama, u kojima osuđuju nasilje nad ženama, dok je HBK taj dan prešutjela. Uostalom, nedavno je biskup Marin Barišić izjavio da je za žene najbolja zaštita od nasilja Isus te je omalovažavao mjere države koje se odnose na sprečavanje nasilja nad ženama, dok je u kampanji protiv ratifikacije Istanbulske konvencije bivši dekan Katoličko-bogoslovnog fakulteta Tonči Matulić rekao da je u zakonskim propisima utemeljena borba protiv nasilja nad ženama “korak unatrag” iz kršćanske perspektive.
U svakom slučaju, sve to ilustrira razlike između njemačkih i hrvatskih katoličkih biskupa, kao i između njemačkih i hrvatskih organizacija koje okupljaju katoličke laike. Dok njemačke katolkinje okupljene u KDFB-u snažno podržavaju Istanbulsku konvenciju, u Hrvatskoj borbu protiv nje predvode osobe poput Željke Markić, Marijane Petir, Ruže Tomašić koje sve rado naglašavaju da su katolkinje.
*
Stotine ljudi oprostile se u Cambridgeu od Hawkinga: "Njegovo ime živjet će u analima znanosti"
Stotine ljudi oprostile se u Cambridgeu od Hawkinga: "Njegovo ime živjet će u analima znanosti"
Screenshot i video: YouTube/Guardian
POGREB slavnog britanskog astrofizičara Stephena Hawkinga održan je u subotu u crkvi u Cambridgeu, nedaleko od fakulteta na kojem je predavao više od pet desetljeća, prenose agencije.
Hawking je umro mirno u snu 14. ožujka u dobi od 76 godina.
Godine 1964., kada je imao 21 godinu, dijagnosticirana mu je neizlječiva neurodegenerativna bolest, amiotrofična lateralna skleroza (ALS), koja ga je s vremenom potpuno paralizirala pa je mogao komunicirati samo kompjuterski generiranim glasom i pokretima obrva. Liječnici su mu u početku davali svega nekoliko godina života.
Prošle godine u razgovoru za BBC je kazao da nikada nije ni pomišljao da će doživjeti 75 godina.
Na njegov pogreb pozvano je bilo oko 500 članova obitelji, prijatelja i kolega, među kojima je bio i direktor SpaceX-a Elon Musk, a na ulici su mu počast odale stotine ljudi, prenosi dpa.
Hawkingov pepeo bit će pokopan u lipnju u blizini posmrtnih ostataka Sir Isaaca Newtona u Westminsterskoj opatiji u Londonu.
Hawking je kazao da svojim najvećim postignućem smatra otkriće da crne rupe nisu posve crne, što je ključno za "rješavanje paradoksa između kvantne mehanike i opće relativnosti."
Međunarodno poznat postao je knjigom "Kratka povijest vremena", objavljenom 1988. godine.
Hawking je iza sebe ostavio djecu Roberta, Lucy i Timothyja.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Glumac Eddie Redmayne, koji je glumio Hawkinga u filmu "Teorija svega" iz 2014., bio je jedan od govornika na pogrebu, a nazočna je bila i njegova supruga Felicity Jones, koja je u filmu glumila njegovu suprugu Jane Hawking.
Tijekom pogreba svirala je glazba svemirske tematike posebno komponirana za Hawkinga pod nazivom "Iza noćnog neba", inspirirana jednom pjesmom i citatima iz "Kratke povijesti vremena".
Njegov osobni prijatelj, astronom Martin Rees, član britanske akademije znanosti Kraljevsko društvo, pročitao je ulomak iz Platonove Obrane Sokratove, u kojem se govori o potrazi za znanjem nakon smrti.
Lijes mu je bio ukrašen bijelim ljiljanima Univerzum i bijelim ružama Polarna zvijezda, a nosila su ga šestorica nosača Sveučilišta Cambridge, na kojem je radio. Crkveno zvono zvonilo je 76 puta, za svaku godinu koju je proživio.
Kultna ličnost
Hawkingov nenadmašan intelekt i čista upornost svidjeli su se običnim ljudima, primijetio je Rees u članku objavljenom ranije tokom ožujka.
"Zašto je postao takva 'kultna ličnost'? Koncept zarobljenog uma koji luta kozmosom jednostavno je fascinirala maštu ljudi", rekao je.
"Njegovo ime živjet će u analima znanosti; milijunima je proširio kozmičke horizonte svojim bestselerima; štoviše, milijuni ljudi širom svijeta inspirirali su se jedinstvenim primjerom postignuća usprkos svemu, dokazu čudesne snage volje i odlučnosti."
Rođen 8. siječnja 1942. u Oxfordu., točno 300 godina nakon smrti Galilea, Hawking je završio studij fizike na Sveučilištu Oxford, a doktorsku disertaciju iz kozmologije obranio je na Cambridgeu. S 32 godine postao je jednim od najmlađih članova Kraljevskog društva. Godine 1979. imenovan je profesorom matematike na Cambridgeu, što je bio sve do 2009. Bio je i direktor za istraživanja pri Centru za teoretsku kozmologiju na Cambridgeu.
*
Iran napao Izrael zbog ubojstava Palestinaca: "To je divljački pokolj cionističkih tirana"
Iran napao Izrael zbog ubojstava Palestinaca: "To je divljački pokolj cionističkih tirana"
Foto: Hina
IRAN, vjekovni neprijatelj Izraela, osudio je u subotu napad izraelske vojske na prosvjed u Pojasu Gaze u kojemu je u petak ubijeno šesnaest ljudi, nazivajući ga "divljačkim pokoljem".
Glasnogovornik iranskog ministarstva vanjskih poslova Bahram Ghassemi osudio je "divljački pokolj rasističkih vojnih snaga cionističkog režima nad velikim brojem Palestinaca", navodi se na mrežnoj stranici ministarstva.
"Cionistički tirani ubijaju mirne prosvjednike kojima su oteli zemlju"
Iranski ministar vanjskih poslova Mohammad Javad Zarif na Twitteru je pak osudio "cionističke tirane koji ubijaju mirne palestinske prosvjednike kojima su oteli zemlju".
Ghassemi je dodao da su "neograničena potpora američkog predsjednika Donalda Trumpa i američke administracije te sramotno djelovanje nekih neiskusnih i neukih regionalnih čelnika koji žele uspostaviti skrivene i sramotne veze (s Izraelom) učinili čelnike cionističkog režima još drskijima".
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Neki od palestinskih protestanata palili su Trumpove fotografije u sukobu tokom velikog marša povratka, kojim zahtijevaju dozvolu povratka izbjeglicama u današnji Izrael.
Iran redovito kritizira približavanje Saudijske Arabije i Izraela koji su nezadovoljni regionalnom politikom i balističkim programom Irana te traže od Washingtona da čini pritisak na Teheran.
Deseci hiljada Palestinaca, napose žene i djeca, okupili su se u petak duž ograde koja Pojas Gaze dijeli od Izraela u okviru velikog marša povratka.
Prema podacima ministarstva zdravstva Pojasa Gaze, u sukobu s izraelskom vojskom ubijeno je 16 i ranjeno više od 1400 Palestinaca.
*
VIDEO Kostarika: Zeleni raj bez vojske poznat kao Švicarska Srednje Amerike
VIDEO Kostarika: Zeleni raj bez vojske poznat kao Švicarska Srednje Amerike
Foto: 123rf
KOSTARIKA, u kojoj se u nedjelju održava drugi krug predsjedničkih izbora, mala je zemlja koja živi od ekološkog turizma, poznata po svojoj demokratskoj tradiciji i političkoj stabilnosti. Često je zovu Švicarskom Srednje Amerike.
Na izborima u nedjelju snage će odmjeriti dvojica kandidata koji prema anketama vode mrtvu trku - evangelički pastor Fabricio Alvarado i bivši ministar Carlos Alvarado, koji nisu u rodu.
Zemlja bez vojske
Kostarika, zemlja s 4,86 milijuna stanovnika koja je neovisnost stekla 1821., smatra se uzorom demokracije u Srednjoj Americi.
Kratak građanski rat 1948. godine, posljednji u povijesti zemlje, rezultirao je ukidanjem vojske i označio početak dugog razdoblja političke stabilnosti.
I dok je nekoliko srednjoameričkih zemalja 1980-ih bilo zahvaćeno građanskim ratovima, neutralna Kostarika predložila im je mirovni plan koji je 1987. predsjedniku Oscaru Ariasu Sanchezu donio Nobelovu nagradu za mir.
Rast kriminala u posljednjim godinama
Na međunarodnom planu Kostarika je svojim prioritetom odredila razoružanje i potpuno ukidanje atomskog oružja.
Zadnjih godina suočena je, međutim, s porastom kriminala ponajviše zbog jačanja krijumčarenja droge, koje je jako rašireno u susjednim zemljama. Godine 2017. u toj je zemlji ubijeno 603 ljudi, što je 12,1 ubojstvo na 100.000 stanovnika i otprilike je u rangu ostalih zemalja Američke prevlake.
Zeleni raj
Zahvaljujući prelijepoj prirodi, Kostariku se ponekad naziva "zelenom demokracijom". Godine 2016. posjetilo ju je 2,9 milijuna turista privučenih rajskim plažama, gustim tropskim šumama i impozantnim vulkanima.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Prirodni rezervati prekrivaju četvrtinu njezina teritorija od 51.000 kilometara četvornih, na kojem se nalazi pet posto svjetske bioraznolikosti.
To je jedna od rijetkih zemalja koja je zabranila sportski lov i nije si dopustila da je zavedu sirene iskorištavanja rudarskog bogatstva ili nafte, glavnih resursa mnogih latinoameričkih zemalja.
Tijekom zadnjih deset godina okoliš je ipak pretrpio veliku štetu zbog gospodarskog razvoja. Loše se upravlja zaštićenim područjima, sve se više zagađuju zrak, tlo i voda, a štete uzrokuje i velik uzgoj ananasa, čiji je zemlja najveći izvoznik na svijetu.
Kostarika je ipak jedina tropska zemlja koja je uspjela zaustaviti deforestaciju, ističe Svjetska banka.
Također je ozbiljno shvatila čistu energiju, premašivši u studenome 2017. prag od 300 dana u godini proizvodnje električne energije isključivo iz obnovljivih izvora.
25 godina kontinuiranog rasta
Kostarika se može pohvaliti s 25 godina kontinuiranog rasta zahvaljujući otvorenosti stranim ulaganjima i postupnoj liberalizaciji vanjske trgovine.
BDP po stanovniku utrostručio se od 1960. Rast je dosegao u prosjeku 4,5 posto između 2000. i 2013. Svjetska banka očekuje rast od 3,9 posto 2017. i 3,7 posto 2018.
Zemlja ima i jednu od najmanjih stopa siromaštva u Latinskoj Americi i na Karibima (20,5 posto 2016.). Ima dobro razvijen sustav socijalne zaštite i ulaže u obrazovanje. Po indeksu ljudskog razvoja nalazi se na 66. mjestu u svijetu od ukupno 188.
Godine 2014., dvije desne stranke (PLN i Socijalno-kršćanska stranka jedinstva) koje su dijelile vlast od 1960-ih, pretrpjele su povijesni poraz kada je za predsjednika izabran centrist Luis Guillermo Solis.
