Ciparski parlament odobrio međunarodni zajam: "Vlast je pristala na robovski sporazum"
Foto: Guliver Image/Getty Images
CIPARSKI parlament izglasao je danas sporazum o međunarodnoj pomoći nakon upozorenja da bi se ta država u suprotnom našla u financijskom kolapsu.
Sporazum vrijedan 10 milijardi eura prošao s 29 glasova za i 27 protiv. Radi se o zajmu EU-a i MMF-a koji su od Cipra tražili vrlo stroge uvjete i brojne bolne ustupke prije nego što su ga odobrili. Cipar mora prikupiti 13 milijardi dolara, uglavnom se oslanjajući na banke.
Prvi uvjet je bio uvođenje poreza na sve depozite građana bankama, što je rezultiralo višednevnim kolapsom i zatvaranjem banaka jer su građani počeli panično podizati svoje ušteđevine. Ta je odluka kasnije ublažena pa je umjesto toga najavljen porez na depozite više od 100 hiljada eura.
"Demokratski izabrani zastupnici su se s pištoljima uperenima u glavu složili s ovim robovskim sporazumom"
Međutim, građani su i dalje vrlo nezadovoljni jer će im rigorozni uvjeti zajma značajno sniziti standard. "'Da' ciparskog parlamenta je najveći poraz u našoj osam hiljada godina staroj povijesti", rekao je zastupnik Stranke zelenih George Perdikis. "Demokratski izabrani zastupnici su se s pištoljima uperenima u glavu složili s ovim robovskim sporazumom", dodao.
Zastupnici koji su glasali za rekli su da su to učinili jer jednostavno ne vide drugu opciju za ciparski oporavak, javlja BBC.
Twitter upozorio svjetske medije da podignu razinu sigurnosti zbog hakerskih napada Sirijske elektroničke vojske
Foto: Guliver Image/Getty Images
TWITTER je upozorio svjetske medijske kompanije da pojačaju zaštitu zbog nekoliko zabilježenih hakerskih provala od strane skupine koja se naziva Sirijska elektronička vojska.
Posljednja žrtva bio je The Guardian, a zbog ranije napada na Associated Press pale su dionice te medijske agencije. Stručnjaci za elektroničku sigurnost naglasili su da bi Twitter trebao pojačati zaštitu kako bi zaštitio korisnike.
Među uputama za pojačanje sigurnosti stoji da bi lozinke trebale biti sastavljene od najmanje 20 znakova, kombinacija slova i brojki. Ta je društvena mreža također savjetovala korisnicima da joj pristupaju "s posebnog računala", na kojemu ne bi trebali čitati e-mailove ili surfati internetom.
Međutim, stručnjak za IT sigurnost iz TrendMicro Rik Ferguson rekao je za BBC da je taj savjet u principu neprimjenjiv jer je Twitter mreža koja funkcionira trenutno. "Ako se morate vratiti u ured do određenoga računala kako biste koristili Twitter, to će očito utjecati na njegovo korištenje", rekao je.
Evo kako je poznati njemački filozof Habermas očitao bukvicu vodstvu Europske unije
Foto: Getty Image/ Gulliver Image
"NITKO ne odustaje rado od vlastite moći, ali ekonomske činjenice će iznuditi promjenu!", naglasio je na predavanju ugledni njemački filozof Jürgen Habermas na Katoličkom sveučilištu u belgijskom Leuvenu dok je u prvom redu stajao predsjednik Europskog vijeća Herman van Rompuy. Habermas je naslovio svoje predavanje s "Demokracija, solidarnost i europska kriza" u kojem je žestoko kritizirao Europsku uniju koja se "srozala na razinu tehnokracije koja se prilagođava financijskim tržištima".
Novi ugovor za Europsku uniju
Kako prenosi Deutsche Welle Habermas se zalaže za razvijanje nadnacionalne demokracije, u kojoj i dalje ima mjesta za nacionalne države, koje bi morale predati nadležnosti iz domene svog suvereniteta.
"Ako žele sačuvati monetarnu uniju, više nije dovoljno da se daju krediti kako bi se popravila konkurentnost prezaduženih zemalja, kada se uzmu u obzir njihove strukturne razlike. To nije dovoljno!“, bio je izričit Habermas, prenosi DW, dodajući da je nužna solidarnost i kooperativan pristup, koji mora proisteći iz zajedničke političke perspektive. Habermas je tako zatražio demokratizaciju Europske unije kao i demokratsku kontrolu Europskog vijeća.
"Nužno je sazivanje novog Konventa koji bi predložio novi ugovor za Europsku uniju", naglasio je Habermas dodavši kako ključeve promjene u Europskoj uniji drži njemačka vlada.
Sve na referendum
"Ja bih bio za više uravnoteženu ekonomsku politiku koja bi obuhvatila i ciljane investicijske programe za regije ili za cijele zemlje. To bi bila protuteža tendenciji, koja se sve više širi, a to je da prilikom oslanjanja na konkurentnost i druge temeljne vrijednosti razlike između zemalja članica postaju sve veće!, odgovorio je Habarmas na pitanje nakon predavanja o strogim zahtjevima za štednju.
"Vlade su previše plašljive. Europska pitanja se moraju dati ljudima da na referendumima odlučuju o njima.", rekao je Habermas na kraju.
Van Rompuy: Europa ima osjećaj zajedništva
Herman van Rompuy je u svom kratkom obraćanju proturječio Habermasu, tvrdeći da su brige o iskušenju da neke članice Unije, recimo Njemačka, pođu svojim putem pretjerane, prenosi Deutsche Welle. Van Rompuy je naglasio da su sve članice dobro integrirane u Uniju i da je nastao osjećaj zajedništva
Neslavni rekord: U eurozoni bez posla 19,2 milijuna ljudi!
Foto: Guliver Image / Getty Images
STOPA nezaposlenosti u eurozoni dosegnula je novi rekord. Prema podacima Eurostata, nezaposlenost u 17 zemalja eurozone u ožujku je iznosila 12,1 posto.
To je porast od 0,1 posto s obzirom na veljaču ove godine, koja je do sada držala neslavni rekord. Na području eurozone bez posla je trenutnu čak 19,2 milijuna ljudi, prenosi BBC.
Najveće stope nezaposlenosti u eurozoni bilježe Grčka i Španjolska. U Grčkoj je nezaposleno 27,2 posto radno sposobnog stanovništva, a u Španjolskoj 26,7 posto. Na samom dnu su Njemačka (5,4 posto) i Austrija (4,7 posto).
U najugroženijim zemljama eurozone poseban problem predstavlja nezaposlenost među mladima. Čak 3,6 milijuna osoba mlađih od 25 godina u eurozoni su bez posla. U Grčkoj je nezaposlenost među mladima čak 59,1 posto, a u Španjolskoj 55,9 posto.
No, nisu baš sve ekonomske vijesti iz eurozone sumorne. Podaci Eurostata za april pokazali su da je inflacija usporila na 1,2 posto. U travnju je inflacija iznosila 1,7 posto. Inflacija u eurozoni trenutno je na najnižoj razini od veljače 2010. godine.
Abdicirala nizozemska kraljica Beatrix: Kruna odlazi u ruke njezinog sina Willema Alexandera
Foto: Guliver image/Getty images
NIZOZEMSKA kraljica Beatrix i službeno je danas abdicirala i predala tron svom sinu, princu Willemu Alexanderu. Willem Alexander tako je postao prvi nizozemski kralj od 1890. godine.
Kraljica Beatrix najavila je da će odstupiti s trona još u siječnju, a kao razlog je navela činjenicu da smatra kako je njezin sin sada dovoljno spreman za preuzimanje vlasti.
Na ulicama Amsterdama sve je spremno za veliko slavlje. Očekuje se da će hiljade ljudi preplaviti ulice kako bi odali počast popularnoj kraljici, koja je nastavila nizozemsku tradiciju i predala tron novoj generaciji.
Willem-Alexander prisegnut će u Nieuwe Kerk, katedrali na glavnom amsterdamskom trgu Dam, nakon svečane sjednice parlamenta. Kraljica će postati njegova supruga Maxima, 41-godišnja Argentinka, po zanimanju investicijska bankarica.
Kraljevska kuća vrlo je popularna i 78 posto Nizozemaca podržava monarhiju iako vladar nema stvarnu političku moć.
Snažna eksplozija u centru Praga: Preko 40 ozlijeđenih, plin i dalje curi, strahuje se od novih eksplozija!
JAKA eksplozija odjeknula je jutros centrom Praga, pri čemu se urušio dio zgrade, a najmanje 40 ljudi ozlijeđeno, javlja Blesk.cz. Ima i nekoliko teško ozlijeđenih, četiri prema informacijama praškog radija. Prema njihovim informacijama eksploziju je uzrokovalo curenje plina! Plin i dalje curi te se policija boji da bi opet moglo eksplodirati.
Vatrogasci strahuju kako ima i zatrpanih pod ruševinama, prenosi AP. Lokalni mediji javljaju kako su tri osobe zatrpane.
Evakuirali su sve iz obližnjih zgrada na kojima su popucali prozori. Evakuiran je i Fakultet društvenih znanosti koji se nalazi nedaleko mjesta eksplozije, na njemu su također popucala stakla.
"Nepoznat je broj ozlijeđenih i zatrpanih", kazala je glasnogovornica Ureda za hitna stanja u Pragu.
Na mjesto događaja stigao je i praški gradonačelnik koji je kazao kako "zbog povećane koncentracije plina", spasilačke službe imaju problema.
Uskoro opširnije
Izrael zračno napao Gazu, odgovoreno im raketom
Foto: Guliver Image/Getty Images
JUTROS je Izrael izvršio dva zračna napada na Gazu, priopćila je izraelska vojska na radiju Glas Izraela, čiji program se emitira na arapskom jeziku.
Dva izraelska vojna aviona imala su za cilj teroristički kamp na jugu Gaze i skladište streljiva. U priopćenju se navodi da je iz Gaze na zračni napad odgovoreno raketom kojom je gađana regija Zapadni Negev.
Kako navode lokalni izvori, napad je bio usmjeren na trening kamp organizacije Islamski džihad, krila Jeruzalemske brigade i na prazno polje na jugu Gaze. U napadu nije bilo ljudskih žrtava.