Upozorenje: Neke zagađujuće materije mogu uzrokovati zdravstvene probleme osobama koje su veoma osjetljive na zagađenje zraka.
Takve osobe trebaju izbjegavati boravak vani i smanjiti naprezanje tokom boravka vani.
Svjetska banka: Najbrže izumirući narodi na svijetu su Litavci i - Hrvati
PROPAST HRVATSKE
Svjetska banka: Najbrže izumirući narodi na svijetu su Litavci i - Hrvati
P.S.
Ilustracija: Svjetska banka
PREMA podacima Svjetske banke, obitelji imaju sve manje djece, a prirast stanovništva usporava u većini država svijeta. To je trend koji traje već nekoliko desetljeća, no za neke od zemalja podaci su prilično dramatični. A među njima je, na samom dnu, i Hrvatska.
Stanovništvo raste ili pada sporo, ljudi žive sve dulje, a bogate zemlje, prvenstveno na zapadu, i dalje privlače mnogo imigranata. Stoga, iako gotovo pola država svijeta danas ima stope fertiliteta manje od razine potrebne za održavanje, odnosno zamjenu trenutne generacije, većina tih populacija i dalje raste.
Zabrinjavajući trendovi na zapadu
Primjerice, u Kini stanovništvo još uvijek raste, unatoč desetljećima politike jednog djeteta i vrlo slaboj imigraciji. Ipak, trendovi sustižu i Kinu pa će stanovništvo Kine početi padati 2026., prema projekcijama američkog Biroa za cenzus.
U isto vrijeme već vidimo posljedice ovih trendova, prvenstveno na zapadu. Mađarska, Italija, Portugal, Ukrajina, Japan i 17 drugih država već se suočavaju s padom stanovništva, prema podacima iz 2017.
U Europi najvišu stopu fertiliteta ima Francuska s 1,92 djece po ženi, a slijede Švedska (1,85), Irska (1,81), Velika Britanija (1,79) i Danska (1,74). Najgore stoje Portugal (1,31), Poljska (1,32), Cipar (1,32), Španjolska (1,33) i Grčka (1,33). Hrvatska je u donjoj polovici s 1,42 djeteta po ženi.
Litva ima najveći pad stanovništva na svijetu, Hrvatska drugi najveći
No stvari su nešto drukčije kad uzmemo u obzir ne samo stopu fertiliteta nego i prirast stanovništva koji je u slučaju Hrvatske, ali i niza drugih zemalja, negativan. Portal Axios napravio je upravo to - koristeći podatke Svjetske banke, usporedio je obje varijable i poredao zemlje od najjače do najslabije po demografskim kretanjima.
Hrvatska je, s padom stanovništva od 1,2%, druga najgora - ne u Europi, već na svijetu. Jedina gora od Hrvatske je Litva koja, iako ima znatno bolju stopu fertiliteta (1,7 djece), ima veći pad stanovništva (1,4%), možda zbog toga što Litva ima još veće razmjere emigracije od Hrvatske.
Treća najgora je Latvija s padom stanovništva od 0,9% i 1,7 djece po ženi. Slijede Bugarska s 1,5 djece po ženi i padom stanovništva od 0,7% te Rumunjska s 1,6 djece po ženi i padom stanovništva od 0,6%.
I dok su istočnoeuropske zemlje, očekivano, najgore, najbolje stoje zemlje subsaharske Afrike, što također nije posebno iznenađenje. Niger tako ima nevjerojatnih 7,2 djece po ženi i stopu prirasta stanovništva od 3,8%. Druga je Demokratska Republika Kongo sa stopom prirasta od 3,3% i 6 djece po ženi, a treća je Angola sa stopom prirasta od 3,3% i 5,6 djece po ženi.
Pogledajte interaktivnu kartu Svjetske banke:
Iz Hrvatske iselilo i više ljudi nego što službeni podaci pokazuju
O katastrofalnoj demografskoj situaciji u Hrvatskoj već smo pisali u mnogo navrata. Podsjetimo, prema najnovijim podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), Hrvatska je sredinom 2018. imala 4 milijuna i 89 hiljada stanovnika, no taj broj treba uzeti s velikom rezervom.
Samo od ulaska naše zemlje u EU iz Hrvatske je iselilo oko 150.000 ljudi, što nam je još u februaru u razgovoru potvrdio dr. Ivan Čipin, profesor na Katedri za demografiju Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, koji je za Index rekao da je Hrvatska pala ispod 4 milijuna stanovnika, iako točne podatke o broju stanovnika u Hrvatskoj, kaže nam, nema nitko.
"U ovom trenu u Hrvatskoj sigurno ne živi 4 milijuna stanovnika, već nešto manje. Za dvije godine ćemo imati novi popis stanovništva, no nije isključeno da taj popis pokaže da nas ima više od 4 milijuna. Ne popisuju se pojedinci sami, već jedna osoba unutar kućanstva popisuje sve ostale ukućane. Pri tome ne mora dokazati da sve te osobe zaista žive u kućanstvu, već o tim osobama treba dati samo osnovne informacije. A naši ljudi vole da se zabilježi i sve one koji više ne žive u kućanstvu, već su iselili, a prijave ih jer nikad ne znaju kad će njihovim članovima koji su otišli nešto trebati u Hrvatskoj", objasnio nam je tada dr. Čipin.
Ako je točno da je pad stanovništva još veći nego što službeni podaci govore, onda je lako moguće da Hrvatska brže gubi stanovništvo i od Litve.
Zašto je tako, također je dobro poznato. Od ulaska naše zemlje u EU, iz nje je iselilo oko 150.000 ljudi, što nam je potvrdio i ovaj demograf. Umjesto u Hrvatskoj, mladi parovi iz Hrvatske sad dobivaju djecu u Irskoj, Njemačkoj i drugim zemljama u koje masovno iseljavaju. Od 2000. do kraja 2017. hrvatske državljanke u Njemačkoj su rodile čak 54.438 djece.
Zašto je negativni demografski trend nešto oko čega se trebamo brinuti? Na dugi rok, naravno, zato što nastavak ovakvih trendova naprosto znači izumiranje dotičnih zemalja, uključujući našu. Na nešto kraći rok - zato što će pad populacije vjerojatno slijediti i nedostatak radne snage, usporavanje ekonomskog rasta i pritisak na mirovinski sustav i sustav skrbi za starije i nemoćne ako stope fertiliteta ostanu ispod razine potrebne za održavanje populacije, upozoravaju demografi. Ta stopa iznosi 2,1 djeteta po ženi - nešto više od 2 djeteta po roditeljskom paru, kako bi se kompenziralo za eventualnu smrt ženskog djeteta prije njegovog ulaska u reproduktivnu dob.
Negativna demografska kretanja - sve više umirovljenika, sve manje radnika
Niske stope fertiliteta već su faktor u stanju europske ekonomije, objasnio je u razgovoru za Axios ravnatelj Globalnog programa za političku demografiju u Centru Stimson, Richard Cincotta. Japan se pak muči s kritičnim manjkom radne snage, što ih je prisililo da odustanu od tradicionalnog otpora imigraciji i prime više stranih radnika. Japanska vlada je prošle godine odobrila zakon kojim se odobrava primanje do pola milijuna stranih radnika do 2025., što je za ovu etnički vrlo homogenu zemlju presedan.
Vlade u Japanu, Njemačkoj, Singapuru, Poljskoj, Mađarskoj i drugim nacijama uvele su politike kojima žele potaknuti obitelji da imaju veći broj djece.
Njemačka je tako prije nekoliko godina uvela dječji doplatak od 192 € na mjesec za prvo dijete, još 192 € za drugo, još 198 € za treće i još po 223 € za svako sljedeće koje roditelji dobiju nakon toga. Dakle, u Njemačkoj roditelji četvero djece dobivaju 805 € A taj se dječji doplatak isplaćuje sve dok dijete ne navrši 25 godina. Ovaj je izdašni dječji doplatak na snazi barem od 2010., kad je bio samo neznatno niži. Kao alternativu doplatku, njemačka vlada nudi roditeljima poreznu olakšicu (Kinderfreibetrag).
Politika je, izgleda, donijela određene rezultate - prema podacima njemačkog Saveznog ureda za statistiku (Destatis) za 2016., stopa fertiliteta je iznosila 1,59 djece po ženi, najviše u zadnje 43 godine. No upravo to svjedoči o razmjerima problema - ta je stopa još uvijek debelo ispod 2,1 djeteta po ženi. A od 790 hiljada beba koje su rođene u Njemačkoj te godine, gotovo 185 hiljada su rodile strankinje, što znači da bi bez imigracije njemački natalitet vjerojatno stajao još gore.
Ekonomije budućnosti neće trebati toliko radnika, ali...
Nedavno se činilo da i politika demografskih poticaja funkcionira i u slučaju Japana - 2015. je stopa nataliteta blago narasla, s 1,42 na 1,46 djece. No podaci za prošlu godinu su porazni: osim što je stopa fertiliteta pala natrag na 1,43, broj novorođene djece je 921 hiljada - 25 hiljada manje nego godinu ranije i najmanje od početka evidencije 1899. Japanski premijer Shinzo Abe stoga je proglasio japansku demografiju nacionalnom krizom i obećao uvesti nove mjere kako bi se poticalo Japance da postanu roditelji.
S druge strane, Cincotta napominje, "ekonomije budućnosti možda neće trebati toliko radnika kao što su nekad trebale". Nadalje, manja radna snaga mogla bi donijeti veće plaće, smatra predsjednik Instituta za globalno starenje Richard Jackson, ali porezi će također morati rasti kako bi pokrili cijenu skrbi za sve veće umirovljene generacije koje žive dulje nego ikad.
Prije nego što su se stope fertiliteta sunovratile sedamdesetih godina prošlog stoljeća, piše Axios, mnogi su autori i analitičari upozoravali na globalnu prenapučenost. Ta je zabrinutost i dalje prisutna, prvenstveno u kontekstu zagađenja okoliša, ugrožavanja bioraznolikosti i klimatskih promjena, ali dugoročne demografske prognoze ipak pokazuju trend globalnog pada. Prema UN-ovom izvještaju Očekivanja za svjetsku populaciju iz 2017., do 2100. će stopa fertiliteta konvergirati oko stope za održavanje od 2,1 djeteta po ženi.
Demografske promjene su, ponovimo, spore, a trend prema sve starijem stanovništvu sa sve manje djece još se može preokrenuti. No, kako upozorava Jackson, "svaka godina koja prođe - u kojoj novi podaci ne pokazuju rast ili čak pokazuju pad, kako smo vidjeli ove godine - čini fundamentalnu promjenu sve vjerojatnijom".
0 ( + )
*
Iran se drži ograničenja iz nuklearnog sporazuma
Iran se drži ograničenja iz nuklearnog sporazuma
Hina
Foto: EPA
IRAN se drži glavnih ograničenja njegovih atomskih aktivnosti iz sporazuma s vodećim silama, ističe se u kvartalnom izvješću UN-ova nadzornog tijela.
Izvješće Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA), koje je poslano zemljama članicama, kaže kako je Iran ostao unutar ograničenja po pitanju obogaćivanja uranija i svojih zaliha obogaćenog uranija.
Iran je obećao ograničiti svoj nuklearni program 2015. u sporazumu sa svjetskim silama u zamjenu za ukidanje međunarodnih sankcija Teheranu. Sjedinjene Države povukle su se iz sporazuma prije godinu dana i ponovno nametnule sankcije koje su ovog mjeseca dodatno pooštrene.
Teheran tvrdi kako se i dalje pridržava sporazuma unatoč povlačenju SAD-a, iako je prije tri tjedna zaprijetio kako će povećati obogaćivanje uranija ako druge države ne pronađu način kojim će zaštiti Iran od američkih sankcija.
Sporazum dopušta Iranu da koristi hiljade strojeva prve generacije za obogaćivanje uranija (IR-1), no ograničava broj naprednijih modela (IR-6).
Potencijalni problemi
U izvješću IAEA-e stoji da je broj IR-6 modela potencijalni problem i da su "u tijeku su tehničke rasprave u vezi IR-6 strojeva".
Napetosti između Washingtona i Teherana naglo su porasle kada je Trumpova administracija u travnju uvrstila iranske Čuvare revolucije, ideološku vojsku režima, na svoju crnu listu "terorističkih organizacija" i u svibnju pooštrila gospodarske sankcije Iranu pošto je prije godinu dana napustila nuklearni sporazum.
Tenzije su se dodatno zaoštrile nakon napada na naftne tankere u Perzijskom zaljevu ovaj mjesec. Washington, saveznik Saudijske Arabije, iranskog rivala u regiji, za napade je optužio Iran, što je Teheran odbacio.
SAD je u regiju poslao nosač zrakoplova, bombardere i dodatnih 1,5 hiljada vojnika, zbog čega se pojačao strah od izravnog sukoba.
0 ( + )
*
Američka koalicija priznaje da je ubila 1300 civila u Siriji i Iraku
Američka koalicija priznaje da je ubila 1300 civila u Siriji i Iraku
Hina
Foto: EPA
AMERIČKA koalicija protiv Islamske države (IS) objavila je da je od 2014. nenamjerno ubila više od 1300 civila u Iraku i Siriji, prenosi u petak BBC.
Koalicija u izvješću navodi kako je izvela 34.502 zračna napada od početka kampanje protiv IS-a prije gotovo pet godina.
Promatračka skupina sa sjedištem u Velikoj Britaniji koja nadgleda situaciju u Siriji, navodi da je taj broj puno veći i procjenjuje da je u zračnim napadima ubijeno oko 13 hiljada civila.
Posljednje procjene koalicije nešto su veće od onih objavljenih prije osam mjeseci kada se govorilo o 1100 civilnih žrtava.
Udruge za ljudska prava: Broj je puno veći
S podacima koalicije ne slažu se skupine za zaštitu ljudskih prava koje tvrde da je broj ubijenih puno veći.
Viša savjetnica Amnesty Internationala, Donatella Rovera optužila je američku koaliciju zbog "dubokom poricanja" pravih razmjera.
"Današnje priznanje dodatnih civilnih žrtava podvlači nužnu potrebu za temeljitim, neovisnim istragama koje mogu otkriti prave razmjere civilnih žrtava koje su izazvali koalicijski udari i koje mogu ustanoviti je li svaki napad bio sukladan međunarodnom humanitarnom pravu i omogućiti potpunu naknadu žrtvama", rekla je.
Istraga aktivista prošloga je mjeseca pokazala da je više od 1600 civila ubijeno samo u koalicijskim napadima na sirijski grad Raku, tokom petomjesečne kampanje 2017. protiv IS-a.
Raka je bila de facto glavni grad samoproglašenog džihadističkog "kalifata".
Tada je glasnogovornik koalicije rekao BBC-u da je "svaki nenamjerni gubitak života u borbama protiv IS-a tragičan. No, to treba dovesti u ravnotežu s rizikom da IS nastavi izvoditi terorističke napade, izazivati bol i patnju svakome koga odaberu".
Promatračka skupina Airwars, koja istražuje navode o civilnim žrtvama, kaže da je koalicija možda ubila između 8 i 13 hiljada civila, prenosi BBC.
0 ( + )
*
Trump zaprijetio Meksiku novim carinama, reagirao meksički predsjednik
Trump zaprijetio Meksiku novim carinama, reagirao meksički predsjednik
Hina
Foto: EPA
MEKSIČKI predsjednik Andres Manuel Lopez Obrador pozvao je u petak američkog kolegu Donalda Trumpa da prestane prijetiti povećanjem carina na meksičke proizvode, zbog spora između dviju zemalja oko migranata koji bi mogao ozbiljno uzdrmati meksičko gospodarstvo.
Trump je u četvrtak rekao da će povećati carine ako Meksiko ne zaustavi migrante koji nezakonito prelaze američko-meksičku granicu. Od 10. lipnja carine bi se povećale za pet posto i rasle bi na mjesečnoj razini, do 25 posto 1. oktobara.
Samo dan nakon te prijetnje, američki predsjednik je u petak dodatno pritisnuo Meksiko. "Meksiko već zarađuje bogatstvo od SAD-a, oni lako mogu riješiti ovaj problem. Vrijeme je da napokon učine sve što treba učiniti!", napisao je Trump na Twitteru.
Trumpov ultimatum
Trumpov ultimatum dosad je najveći vanjskopolitički izazov za Obradora, koji se u šest mjeseci mandata svim silama trudio da ne odgovara na Trumpove "strelice" i izbjegavao sukobe.
"Poručujem Meksikancima da ne gube vjeru, prevladat ćemo ovaj stav američke vlade, oni će se morati povući jer meksički narod ne zaslužuje da ga se tretira na taj način", rekao je Obrador novinarima.
Meksički ministar vanjskih polova Marcelo Ebrard na Twitteru je ponašanje Trumpa prema Meksiku nazvao "nepoštenim", a za prijetnje carinama je rekao da "nemaju ekonomskog smisla ni za koga".
Porastu li američke carine na uvoz meksičkih proizvoda, bio bi to težak udarac gospodarstvu zemlje koja se u velikoj mjeri oslanja na izvoz u SAD niza proizvoda, od avokada i tekile do televizora i automobila koje u tom zemlji sklapaju tvrtke poput Forda i Nissana.
Američka trgovinska komora, utjecajna poslovna lobistička organizacija, razmatra načine da se suprotstavi Trumpovu potezu, uključujući pravna sredstva, rekao je u petak neimenovani dužnosnik komore.
S Trumpovom se ne slažu ni druge industrijske skupine, upozoravajući da bi carine naštetile američkim tvrtkama, farmerima i potrošačima koji već trpe zbog trgovinskog rata SAD-a i Kine.
Nove carine
Trumpovoj administraciji migracije su glavni prioritet, no dosad nije uspio provesti promjene u politici niti je uspio dobiti zeleno svjetlo Kongresa za gradnju zida na granici s Meksikom.
Američki dužnosnici kažu kako se suočavaju s rekordnim brojem migranata koji nezakonito prelaze granicu. Većinom se radi o obiteljima iz središnje Amerike koje bježe od siromaštva, nasilja i korupcije u svojim zemljama.
Nove carine mogle bi ugroziti trgovinski sporazum s Kanadom i Meksikom za koji Bijela kuća traži dopuštenje Kongresa.
Glasnogovornica Bijele Kuće Sarah Sanders poručila je u televizijskom intervjuu da je Trumpova administracija sagledala sve dobre i loše strane tog prijedloga.
"Ne samo da smo o tome dobro promislili, već smo o tome razgovarali i za vrijeme kampanje i sada", kazala je Sanders za Fox News.
0 ( + )
*
UZNEMIRUJUĆE Nasred ceste u Jeruzalemu izbo 16-godišnjaka
UZNEMIRUJUĆE Nasred ceste u Jeruzalemu izbo 16-godišnjaka
R.I.
Foto i video: Ruptly
MEDIJI su objavili snimku terorističkog napada koji se dogodio u Jeruzalemu, a na kojoj se vidi kako terorist napada 16-godišnjaka i zabija mu nož u leđa.
Danas ujutro, kako javlja Jerusalem post, 19-godišnji terorist prvo je izbo 47-godišnju ženu na ulici, a potom je napao i 16-godišnjaka i zabio mu nož u leđa.
Ubrzo je stigla i policija te upucala i ubila terorista.
Upozoravamo da snimka za neke čitatelje može biti uznemirujuća.
0 ( + )
*
Njemački aktivisti prosvjedovali zbog posjeta zamjenika kineskog predsjednika
Njemački aktivisti prosvjedovali zbog posjeta zamjenika kineskog predsjednika
Hina
Foto: EPA
ZAMJENIK kineskog predsjednika Wang Qishan posjetio je u petak Berlin i iza zatvorenih vrata sastao se s kancelarkom i ministrom vanjskih poslova, a njegov boravak iskoristili su aktivisti kako bi upozorili na loše stanje ljudskih prava u Kini.
Službenog priopćenja o temama razgovora nije bilo, no pretpostavlja se da se raspravljalo o bilateralnim odnosima i trgovinskom ratu između Sjedinjenih Država i Kine.
Wang se prvo sastao s njemačkim predsjednikom Frank-Walterom Steinmeierom, a kasnije s kancelarkom Angelom Merkel.
Wang se smatra kineskim političkim teškašem i najbližim suradnikom predsjednika i čelnika Komunističke partije Xi Jinpinga. Smatraju ga "kriznim menadžerom", stručnjakom za ekonomiju i Sjedinjene Države.
No, aktivisti i čelnici Zelenih pokušali su prosvjedom nametnuti temu sastanka - loše stanje ljudskih prava u Kini.
Idućeg utorka trideseta je godišnjica masakra prodemokratskih protestanata na trgu Tiananmen u Pekingu.
"Merkel ne smije ignorirati problem ljudskih prava, na primjer u slučaju školskog preodgoja Ujgura u pokrajini Xinjiang", rekao je glasnogovornik za vanjska pitanja Zelenih Juergen Trittin.
Wang Dan, bivši studentski vođa u Kini, rekao je za dpa u Tajpeju da, 30 godina od masakra na trgu i dalje nema promjena u Kini.
0 ( + )
*
Talačka kriza u Zurichu: Otmičar se pristao predati pa ubio dvije žene i sebe
Talačka kriza u Zurichu: Otmičar se pristao predati pa ubio dvije žene i sebe
R.I.
Foto: EPA
TROJE ljudi je ubijeno tokom talačke krize u Zurichu.
Kako je objavio BBC, naoružani napadač zatočio je danas ujutro dvije žene u stanu na jugozapadu grada. Na mjesto događaja odmah je stigla policija, koja je tri sata pregovarala s napadačem. Nakon tri sata on se odlučio predati.
No, odmah nakon što je kazao da će se predati u stanu su odjeknuli pucnjevi. Policija je upala u stan i pronašla tri tijela - muškarca u dobi od 60 godina i dvije žene u dobi od 34 i 38 godina.
Policija za sada ne zna što je bio razlog otmice i ubojstava, kao niti u kakvom su odnosu bile dvije žene i muškarac.