U Berlinu i Londonu stotine na prosvjedima zbog smrti Georgea Floyda
U Berlinu i Londonu stotine na prosvjedima zbog smrti Georgea Floyda
Hina
Foto: EPA
STOTINE protestanata okupile su se u nedjelju u Londonu i Berlinu kako bi iskazali solidarnost s prosvjednicima u Sjedinjenim Državama koji su izašli na ulice američkih gradova zbog smrti Afroamerikanca Georgea Floyda prilikom uhapšenja u Minneapolisu početkom prošlog tjedna.
Prosvjednici su na središnjem londonskom Trafalgarskom trgu klečali uzvikujući "Nema pravde, nema mira" a potom su u prosvjednoj povorci otišli pred zgradu parlamenta i veleposlanstvo SAD-a.
Policija je priopćila da je ispred veleposlanstva SAD-a uhapsila petero protestanata, troje zbog kršenja epidemioloških mjera a dvoje zbog napada na policajce.
Nekoliko stotina protestanata okupilo se i ispred veleposlanstva SAD-a u Berlinu s transparentima "Pravda za Georgea Floyda" i "Prestanite nas ubijati".
Širom SAD-a već nekoliko dana traju nasilni prosvjedi zbog smrti Afroamerikanca Georgea Floyda u Minneapolisu, kojemu je policajac prilikom uhapšenja koljenom klečao na vratu nakon čega je Floyd preminuo.
0 ( + )
*
SpaceX prekinuo rusku prevlast u svemiru
SpaceX prekinuo rusku prevlast u svemiru
Hina
Foto: NASA
LET američke privatne tvrtke SpaceX označio je kraj monopola - Rusi više nisu jedini koji šalju kozmonaute na ISS, što bi, misle stručnjaci, trebalo potaknuti preispitivanje ruskog svemirskog programa.
Nova kapsula SpaceX-a koja je u subotu poletjela s Floride, u Sjedinjenim Državama, u nedjelju je bez teškoća pristala na Međunarodnu svemirsku stanicu (ISS) nakon 19 sati leta.
Ovo je prva takva misija nakon 2011. kada su Amerikanci prestali letjeti na ISS te ruskim raketama Sojuz, sigurnijima i jefinijima, prepustili letove u svemir s ljudskom posadom.
Astronauti u ISS-u su devet godina polijetali s ruskog kozmodroma u Bajkonuru nakon obuke u Rusiji i učenja Puškinova jezika.
Ruska svemirska agencija Roskosmos "pozdravila" je polijetanje broda SpaceX-a, a njezin izvršni direktor za letove s ljudskom posadom Sergej Krikaljov ocijenio je da će "nam uspjeh ove misije pružiti nove prilike".
"Trampolin funkcionira", našalio se na tiskovnoj konferenciji u nedjelju osnivač SpaceX-a Elon Musk, u duhovitoj primjedbi namijenjenoj direktoru Roscosmosa.
Potonji, Dmitrij Rogozin, rekao je 2014., u vrijeme kada je Moskva prijetila prekidom suradnje s Washingtonom u svemirskom programu, da bi NASA "trampolinom" mogla slati svoje astronaute na ISS.
Muskova je primjedba zapalila ruske društvene mreže na kojima su objavljeni mnogi "memovi" i poruke u kojima su se korisnici narugali Rogozinu.
Zbog takvih reakcija oglasio se i glasnogovornik agencije: "Doista ne razumijemo histeriju zbog uspješnog lansiranja kapsule Crew Dragona", napisao je na Twitteru Vladimir Ustimjenko. "Dogodilo se što se davno trebalo dogoditi", rekao je.
Ustimjenko je usto najavio da će Rusija ove godine testirati "dvije nove rakete" a "iduće godine" će nastaviti svoj Mjesečev program.
Roscosmos svaki let na ISS naplaćivao NASA-i oko 80 milijuna dolar
Roscosmos je svaki let na ISS naplaćivao NASA-i oko 80 milijuna dolara, što mu je donosilo znatnu financijsku korist.
Bude li SpaceX ubuduće prevozio američke astronaute, "godišni gubitak mogao bi premašiti 200 milijuna dolara, što je golem iznos za Roscosmos i za njegov proračun koji je oko dvije milijarde", rekao je Andrej Jonjin, stručnjak u svemirskoj akademiji Ciolkovski u Moskvi.
Osim toga, letovi SpaceX-a mogli bi potaknuti "buđenje" ruskog svemirskog sektora koji je u "puno gorem stanju nego što to priznaju čelnici", dodaje Jonjin.
Premda je Moskva prije deset godina lansirala većinu letjelica u orbitu, danas to više nije slučaj jer su tu kineske rakete i SpaceX.
"Dok smo gubili lansirno tržište Roscosmos je govorio da je sve u redu jer smo jedini koji šaljemo ljude na stanicu. Sada su izgubili i taj argument", istaknuo je Jonjin.
Sektor i dalje trpi zbog korupcije o kojoj svjedoče skandali u vezi s izgradnjom novog kozmodroma Vostočni na ruskom Dalekom istoku.
Usto, zbog nedostatka novca i stvarne političke volje, u njemu nema inovacija. Ruski program je usmjeren na usavršavanje "sovjetskih tehnologija", podsjeća Andrej Jonjin.
Razvoj privatnih kompanija kao što je SpaceX koji planira osvojiti Mars, najavljuje tehnološki skok koji će biti teško dostići.
Da bi Rusija ostala u utrci, Jonjin predlaže da strategiju utvrdi neovisno tijelo u kojemu će biti glavni čimbenici ruskog svemirskog sektora.
"Američki predsjednik (Donald) Trump je obnovio Nacionalno vijeće za svemir kako bi postavio te političke ciljeve. Nama treba ista stvar", rekao je Jonjin.
Promatrači ipak primjećuju nedostatak volje ruskog predsjednika Vladimira Putina koji je očito više usredotočen na razvoj vojne sile, napose hipersoničnih visokotehnoloških raketa.
"Svemirski program nije jedini koji Putinu omogućuje da pokaže moć zemlje", zaključuje novinar koji prati svemirski sektor Vitalij Jegorov.
0 ( + )
*
Povijesni događaj: Astronauti SpaceX-a i NASA-e pristali na svemirsku stanicu
Povijesni događaj: Astronauti SpaceX-a i NASA-e pristali na svemirsku stanicu
Index Vijesti
Screenshot: NASA, SpaceX
AMERIČKI astronauti Doug Hurley i Bob Behnken pristali su u misiji NASA-e i SpaceX-a na svemirsku stanicu.
Njihova Dragon kapsula koju je opskrbila i njome upravljala privatna tvrtka SpaceX Elona Muska pristala je na Međunarodnu svemirsku stanicu (ISS).
Astronauti će morati pričekati da se završe provjere curenja i pritiska prije nego što se mogu iskrcati i pridružiti ruskoj i američkoj posadi koja je već na ISS-u. Putovanje je trajalo oko 19 sati.
Povijesni je ovo uspjeh Muskove kompanije koja je jučer s Floride lansirala dvojicu astronauta u svemir, što je prvo polijetanje Amerikanaca s američkog tla u zadnjih devet godina. Ovo je i prvi put da Amerikance u svemir nose komercijalne svemirske letjelice, u vlasništvu privatnih kompanija koje njima i upravljaju.
Raketa Falcon 9 je poletjela u 15 sati i 22 minute po lokalnom vremenu (21 sat i 22 minute po hrvatskom vremenu). Nakon lansiranja, raketa Falcon 9 bez problema spustila se natrag na Zemlju, a kapsula Crew Dragon s astronautima Robertom Behnkenom i Douglasom Hurleyem krenula prema Međunarodnoj svemirskoj postaji.
AMERIČKI astronauti Doug Hurley i Bob Behnken pristali su u misiji NASA-e i SpaceX-a na svemirsku stanicu.
Njihova Dragon kapsula koju je opskrbila i njome upravljala privatna tvrtka SpaceX Elona Muska pristala je na Međunarodnu svemirsku stanicu (ISS).
Astronauti će morati pričekati da se završe provjere curenja i pritiska prije nego što se mogu iskrcati i pridružiti ruskoj i američkoj posadi koja je već na ISS-u. Putovanje je trajalo oko 19 sati.
Povijesni je ovo uspjeh Muskove kompanije koja je jučer s Floride lansirala dvojicu astronauta u svemir, što je prvo polijetanje Amerikanaca s američkog tla u zadnjih devet godina. Ovo je i prvi put da Amerikance u svemir nose komercijalne svemirske letjelice, u vlasništvu privatnih kompanija koje njima i upravljaju.
Raketa Falcon 9 je poletjela u 15 sati i 22 minute po lokalnom vremenu (21 sat i 22 minute po hrvatskom vremenu). Nakon lansiranja, raketa Falcon 9 bez problema spustila se natrag na Zemlju, a kapsula Crew Dragon s astronautima Robertom Behnkenom i Douglasom Hurleyem krenula prema Međunarodnoj svemirskoj postaji.
Prvi put nakon 9 godina u američkoj letjelici
Astronauti Doug Hurley i Bob Behnken putovat će 19 sati do Međunarodne svemirske postaje u novoj kapsuli Crew Dragon.
Krenuli su s iste platforme s koje je 2011. u svemir otišao posljednji NASA-in shuttle kojim je upravljao Hurley.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Uspješna misija je ostvarenje glavnog cilja NASA-e, kako ga je formulirao šef agencije Jim Bridenstine, ponovno slanje u svemir "američkih astronauta na američkoj raketi s američkog tla".
Američki astronauti su u posljednjih devet godina kretali u orbitu na ruskoj raketi Sojuz.
Prvi put da Amerikance u svemir nose letjelice privatnih kompanija
Za Muska je to još jedan golemi uspjeh njegovih višekratnih raketa kojima želi letove učiniti jeftinijima i češćima. To je i prvi put da Amerikance u svemir nose komercijalne svemirske letjelice, u vlasništvu privatnih kompanija koje njima i upravljaju.
NASA je posljednji put astronaute u nekoj novoj letjelici lansirala prije 40 godina na početku svemirskog programa.
Musk, Južnoafrikanac i high-tech mogul koji je bogatstvo stekao u Silicijskoj dolini izvršni je direktor proizvođača električnih automobila i baterija Tesla.
Hurley (53) i Behnken (49) su zaposlenici NASA-e pod ugovorom sa SpaceX-om. Na ISS-u bi trebali ostati nekoliko tjedana i pomagati posadi koja se već nalazi u tom svemirskom laboratoriju.
Uskoro opširnije
0 ( + )
*
Na prosvjedima u Americi policija gumenim metkom u glavu upucala novinarku
Na prosvjedima u Americi policija gumenim metkom u glavu upucala novinarku
Hina, Index Vijesti
Foto: EPA
NOVINARI su u više američkih gradova bili na meti napada policije i protestanata koji su ih tukli, a policajci i uhićivali i pucali u njih na prosvjedima koji se šire ovih dana zbog smrti Afroamerikanca Georgea Floyda.
Mediji su najčešće prenosili snimku na kojoj policija privodi novinara CNN-a Omara Jimeneza u lisicama u izravnom prijenosu u Minneapolisu u petak ujutro, ali ga je pustila nakon sat vremena.
No u zemlji se dogodilo još nekoliko izgreda, napose u Louisvilleu, u Kentuckyju, gdje je interventni policajac ispalio suzavac na ekipu mjesne televizije koja ga je snimala.
"Pucaju na mene!", povikala je Kaitlin Rust koja radi za mrežu WAVE 3.
U Minneapolisu je novinarka Linda Tirado pogođena u lice gumenim metkom, zbog čega više ne vidi na jedno oko.
"(Mjesne) vlasti moraju narediti svojim redarstvenim snagama da ne napadaju novinare", upozorio je u subotu navečer Odbor za zaštitu novinara.
Medijske djelatnike napadaju i prosvjednici, pa su tako u Pittsburghu fotografa Iana Smitha pretukli prije nego su se umiješali drugi sudionici prosvjeda.
U Atlanti je sjedište informativne mreže CNN-a u petak napala skupina više desetaka ljudi koji su u dvoranu u kojoj je bila policija bacili zvučnu bombu.
U subotu ujutro prosvjednici su nasrnuli na novinara Fox Newsa koji je bio ispred Bijele kuće i koji je pokušao pobjeći prije nego ih je policija rastjerala.
"Ako sudjelujete u prosvjedima, činite ono što vam se čini ispravno, ali nas ne ometajte u našem javnom poslu", apeliralo je u subotu Novinarsko društvo.
Američki predsjednik Donald Trump je retvitao poruku u kojoj je napisao: "Ironija sudbine, sjedište CNN-a napali su prosvjednici koje je (mreža) opisala kao fine i dobre. Ajme."
Otkako je izabran na dužnost predsjednik Trump redovito napada medije koje optužuje da iskrivljuju istinu, pa i objavljuju lažne vijesti kako bi mu naštetili.
Više puta ih je nazvao "narodnim neprijateljima", a posebno se voli obrušiti na CNN.
George Floyd, star 46 godina, umro je u ponedjeljak u Minneapolisu nakon što mu je policajac prilikom uhapšenja koljenom pritiskao vrat, a snimka uhapšenja u kojem je izgubio život pokrenula je val prosvjeda protiv policijske brutalnosti u SAD-u.
0 ( + )
*
Rudarski div eksplozijom uništio 46.000 godina stare špilje Aboridžina
Rudarski div eksplozijom uništio 46.000 godina stare špilje Aboridžina
Hina
Ilustracija: EPA
BRITANSKO-australski rudarski div Rio Tinto ispričao se što je eksplozijom uništio 46.000 godina stare špilje Aboridžina u Zapadnoj Australiji koje datiraju iz posljednjega ledenog doba, prenosi u nedjelju BBC.
Špilje u klisuri Juukan, u regiji Pilbara, uništene su prošle nedjelje prilikom radova na proširenju rudnika.
Te su špilje dragocjene za kulturu Aboridžina i spadaju među najstarija poznata mjesta na kojima su otkriveni tragovi aboridžinske prisutnosti.
"Ispričavamo se zbog nevolje koju smo uzrokovali", rekao je Chris Salisbury, izvršni direktor tvrtke.
"Izražavamo svoje poštovanje narodu Puutu Kunti Kurrama i Pinikura (PKKP), rekao je. PKKP su tradicionalni vlasnici tog mjesta.
"Nastavit ćemo surađivati s PKKP-om kako bismo naučili iz onoga što se dogodilo i ojačali naše partnerstvo. Hitno preispitujemo planove za sva ostala mjesta u području klisure Juukan", dodao je.
Eksploziv je aktiviran u nedjelju u blizini špilje u skladu s dozvolama državnih vlasti izdanim prije sedam godina, naveo je Rio Tinto u priopćenju.
Samo godinu dana nakon izdavanja dozvole u arheološkim iskopima u jednom od skloništa otkriveni su najstariji poznati primjer koštanog alata u Australiji, naoštrena klokanova kost stara 28 hiljada godina i pletenica za kosu stara 4000 godina, za koju se vjeruje da se nosila kao pojas.
Testovi DNK kose pokazali su genetsku vezu s domorocima koji danas žive ne tom području.
Važne špilje
Iskopavanjima u 2014. pronađen je i jedan od najstarijih primjera brusnog kamena u Australiji.
Lokalna aboridžinska zajednica priopćila je da su tradicionalni vlasnici tek 15. svibnja saznali da Rio Tinto planira detonirati eksploziv u blizini špilja, nakon što je kompanija zatražila pristup tom mjestu.
Pokušaji pregovora s rudarskom tvrtkom da odustane od eksplozija nisu uspjeli i rečeno je da se eksploziv ne može sigurno ukloniti niti ga se može ostaviti nedetoniranog, izjavili su.
"Svjesni smo da je Rio Tinto ispunio svoje pravne obaveze ali ozbiljno smo zabrinuti zbog nefleksibilnosti regulatornog sustava", kazao je predstavnik Aboridžina.
Predsjednik Zemaljskog odbora PKKP-a John Ashburton rekao je da to "razoran udarac" za zajednicu.
"Samo je nekoliko poznatih lokaliteta Aboridžina u Australiji koji su stari kao Juukan", rekao je te naglasio da je lokalitet i među najstarijima u svijetu.
"Naš je narod duboko uznemiren i tužan zbog uništenja špilja i duboko žalimo zbog gubitka povezanosti s našim precima kao i s našom zemljom", kazao je.
Australski ministar za aboridžinsku zajednicu Ken Wyatt, i sam Aboridžin, rekao je da je "neshvatljivo" da se nastavilo s detoniranjem te dodao kako se čini da je to bila "istinska pogreška".
U ovom slučaju državni zakoni nisu uspješni, rekao je.
0 ( + )
*
Ogromni neredi u SAD-u, Trump zasad neće preuzeti kontrolu nad Nacionalnom gardom
Ogromni neredi u SAD-u, Trump zasad neće preuzeti kontrolu nad Nacionalnom gardom
Hina
Foto: EPA
TRUMPOVA administracija neće u ovome trenutku iskoristiti mogućnost preuzimanja kontrole nad Nacionalnom gardom, rekao je u nedjelju Trumpov savjetnik za nacionalnu sigurnost Robert O'Brien, dok diljem SAD-a bukte nemiri zbog smrti nenaoružanog crnca prilikom nasilnog privođenja.
"Nećemo federalizirati gardu u ovom trenutku. Ali ako je potrebno, imamo dodatne vojne snage koje mogu biti raspoređene. Ako guverneri i gradonačelnici trebaju te snage i ako ne mogu kontrolirati situaciju", rekao je O'Brien novinarima u Bijeloj kući.
Dodao je da odluke o uvođenju reda trebaju donositi guverneri i gradonačelnici.
"Učinit ćemo sve što guverneri ili gradonačelnici trebaju kako bi održali kontrolu nad svojim gradovima", istaknuo je O'Brien.
Nekoliko dana traju nasilni prosvjedi širom SAD-a zbog smrti crnca Georgea Floyda u Minneapolisu, kojemu je policajac koljenom prignječio vrat nakon čega je Floyd preminuo.
Nacionalna garda priopćila je u nedjelju da je pet hiljada vojnika aktivirano u više od 15 država te u Washington D.C.-u, ali da su "državne i lokalne" policijske snage i dalje odgovorne za sigurnost.
Još dvije hiljade pripadnika su spremne ako to bude potrebno, stoji u priopćenju.
Trump je obećao zaustaviti "kolektivno nasilje"
Nacionalna garda ustrojena je po saveznim državama i teritorijima i njome zapovijeda guverner.
No od 2006. američki predsjednik može mobilizirati jedinice na teritoriju SAD-a bez dozvole guvernera.
Sukobi između protestanata i policajaca potresali su petu noć zaredom američke gradove unatoč policijskom satu koji su vlasti proglasile u nekima od njih kako bi smirile gnjev zapaljen Floydovom smrću, izvještavaju u nedjelju agencije.
Trump je obećao zaustaviti "kolektivno nasilje" nakon nekoliko noći nasilja i vandalizma na američkim ulicama.
Osim duboke frustracije zbog nesrazmjerne policijske brutalnosti prema afroameričkoj zajednici nasilje je eksplodiralo i zbog socijalne izolacije nametnute pandemijom koronavirusa koja je milijune ljudi ostavila bez posla pa opet nesrazmjerno pogodila siromašne i manjine.
Policija u tome gradu u Minnesoti upotrijebila je suzavac i druga sredstva, interventna policija bila je raspoređena kako bi rastjerala ljude koji su prkosili policijskom satu.
Prosvjednici i policajci sukobljavali su se i u New Yorku, Philadelphiji, Los Angelesu i Atlanti, zbog čega su gradske vlasti posljednja dva grada, kao i vlasti Miamija i Chicaga, proglasile policijski sat.
0 ( + )
*
Papa Franjo: Ljudi su vaĹľniji od gospodarstva
Papa Franjo: Ljudi su važniji od gospodarstva
Hina
Foto: EPA
PAPA Franjo danas je rekao da su ljudi važniji od gospodarstva dok zemlje odlučuju kojom brzinom popuštati karantene uvedene zbog koronavirusa.
Franjo je to rekao spontano, na trenutak prestavši čitati pripremljeni govor na prvom obraćanju sa svojeg prozora koji gleda na Trg sv. Petra, dok se tromjesečna karantena u Italiji bliži kraju.
"(Važno je) ...Izliječiti ljude, a ne čuvati (novac) za pomoć gospodarstvu, izliječiti ljude jer oni su mnogo važniji od gospodarstva", rekao je Franjo.
"Mi ljudi hramovi smo Duha Svetoga, nije gospodarstvo", naglasio je Papa.
Franjo nije spomenuo ni jednu zemlju. Mnoge vlade odlučuju hoće li pokrenuti svoja gospodarstva i sačuvati radna mjesta i životni standard ili će zadržati karantenu dok ne budu sigurni da je virus potpuno pod kontrolom.
Trg otvoren za javnost
Papine su riječi dočekane pljeskom stotina ljudi na trgu. Mnogi od njih nose zaštitne maske i stoje nekoliko metara udaljeni jedni od drugih.
Trg je ponovno otvoren za javnost prošli ponedjeljak. U normalnim okolnostima nedjeljom se ondje skupe deseci hiljada ljudi.
Zadnji put kad je Papa govorio svoju poruku i dao blagoslov s prozora bio je 1. ožujka, prije nego što je u Italiji, gdje je od koronavirusa umrlo više od 33.000 ljudi, uvedena karantena.
Posljednja ograničenja u zemlji će biti ukinuta u srijedu.
Papa je rekao kako se nada da će svijet iz krize izići ujedinjeniji, a ne još dublje podijeljen.
"Iz takve krize ljudi ne izlaze isti kao što su bili. Bit ćemo ili bolji ili gori nego prije. Imajmo hrabrosti postati bolji kako bismo pozitivno gradili postkrizno razdolje nakon pandemije", poručio je papa Franjo.