Upozorenje: Neke zagađujuće materije mogu uzrokovati zdravstvene probleme osobama koje su veoma osjetljive na zagađenje zraka.
Takve osobe trebaju izbjegavati boravak vani i smanjiti naprezanje tokom boravka vani.
VIDEO U Francuskoj dvjesto tisuća ljudi na ulicama protiv epidemioloških mjera
VIDEO U Francuskoj dvjesto hiljada ljudi na ulicama protiv epidemioloških mjera
Hina
Foto: EPA
Tekst se nastavlja ispod oglasa
VIŠE od dvjesto hiljada protestanata, od kojih oko 14.000 u Parizu, okupilo se u više francuskih gradova "u ime slobode" prosvjedujući protiv mjera suzbijanja koronavirusa, treći vikend zaredom, objavilo je ministarstvo unutarnjih poslova.
Po prvim podacima ministarstva, privedeno je 19 osoba, od kojih deset u glavnom gradu. "Troje pripadnika snaga reda ozlijeđeno je u Parizu", dodalo je ministarstvo.
Suzavcem i vodenim topovima na prosvjednike
Situacija se užarila kasnije popodne u prijestolnici, na Trgu Bastille, s dolaskom prve povorke protestanata. Policajci su suzavcem i vodenim topovima odgovorili demonstrantima koji su na njih bacali različite predmete.
Vlasti su očekivale da će se na prosvjedima diljem zemlje okupiti oko 160.000 ljudi, navode francuski mediji pozivajući se na izvore iz policije.
Prošle je subote više od 160.000 ljudi prosvjedovalo protiv obveznog cijepljenja za zdravstvene radnike i dodatnog uvođenja tzv. zdravstvene putovnice.
Francuska vlada uvela je sredinom srpnja stoga pravila zbog porasta broja zaraženih koronavirusom.
Više od 3000 redarstvenika mobilizirano je radi osiguranja povorki, tjedan pošto su prosvjednici preplavili Elizejske poljane, prema kojima su prilazi u subotu bili zatvoreni.
Provjesi u Rennesu, Montpellieru, Nici, Lilleu
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Prosvjednici su se okupili u Rennesu, Montpellieru, Nici, Lilleu...
"Predsjednik, zastupnici, senatori, znanstvenici i novinari, svi su kukavice", moglo se pročitati na transparentu. Na drugom je pisalo "Nisam ni zamorac ni QR kod".
Francuski parlament je u nedjelju donio odluku o uvođenju zdravstvenih putovnica kojima se potvrđuje da je njihov nositelj potpuno cijepljen protiv covida-19, da je prebolio covid ili ima negativan test.
Covid-potvrde, koje su od 21. srpnja bile obvezne za posjetitelje kulturnih i zabavnih događanja, od 9. augusta bit će obvezne i za posjetitelje barova, sajmova i restorana te za putnike u željezničkom prometu.
U Francuskoj trenutačno raste broj zaraženih, napose u turističkim mjestima, a prevladava posebno zarazan delta soj virusa. U petak je u zemlji prijavljeno više od 24.300 novozaraženih.
Koronavirus je pokosio 111.855 života u Francuskoj od početka pandemije.
Oko 85 posto hospitaliziranih bolesnika u Francuskoj, među kojima su i bolesnici na odjelima intenzivne skrbi, nije cijepljeno protiv covida, kao i 78 posto umrlih od virusa, pokazala je studija objavljena u petak.
Francuska je ovog tjedna premašila prag od 50 posto potpuno cijepljenog stanovništva.
0 ( + )
*
Nijemci uvode promjenu u korona-karte, u njima više nije ni jedna hrvatska županija
Nijemci uvode promjenu u korona-karte, u njima više nije ni jedna hrvatska županija
Index Vijesti
Ilustracija: Nel Pavletić/Pixsell
Tekst se nastavlja ispod oglasa
NJEMAČKA od sutra uvodi promjene vezane za korona-pravila.
Uvodi stroža pravila za Nijemce koji se u zemlju vraćaju s godišnjeg odmora te na novi način kategorizira rizična područja na korona-karti.
Negativni test moraju imati svi koji nisu cijepljeni ili nisu preboljeli koronu
Po novome, svi putnici koji ulaze u Njemačku, a nisu cijepljeni ili nisu preboljeli covid-19, od nedjelje moraju imati negativni test na koronavirus.
To se dosad odnosilo samo na putnike u zračnom prometu, a sada je prošireno i na ostale.
Mjera stupa na snagu 1. augusta i na snazi će biti do kraja godine, a izuzeti su djeca mlađa od 12 godina i oni koji zbog posla svakodnevno prelaze njemačku granicu.
Kontrole u cestovnom prometu se neće obavljati sustavno, nego sporadično, kažu dužnosnici.
"Svi necijepljeni ljudi koji ulaze u Njemačku morat će pokazati test, bez obzira na to dolaze li zrakom, cestom ili željeznicom", izjavio je ministar zdravstva Jens Spahn.
"Na taj ćemo način smanjiti rizik od dodatnog uvoza zaraze", dodao je.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Trenutno je tek nešto više od 50 posto građana Njemačke potpuno cijepljeno i vlada svakodnevno apelira na građane da se imuniziraju.
Državni epidemiološki institut Robert Koch objavio je u petak listu zemalja iz kojih dolazi najviše novozaraženih koronavirusom, na kojoj je Hrvatska iza Španjolske, Turske i Nizozemske.
Nova korona-karta
Prvog augusta u ponoć na snagu stupa i izmjena vezana za označavanje rizičnih područja. Ona će biti razvrstana samo u dvije kategorije, a ne tri kao dosad. Kategorija epidemiološki nisko rizičnog područja, u kojoj je bila Zadarska županija, više se ne koristi. To ne znači, navode iz Instituta Robert Koch, da na područjima koja su pripadala toj kategoriji ne postoji rizik.
Dodaju kako će rizična područja biti razvrstana u područja visokog rizika te područja s varijantama virusa. Hrvatske nema niti u jednoj kategoriji, ali su Portugal i Španjolska u kategoriji visokog rizika.
Područje visokog rizika je područje koje ima sedmodnevnu incidenciju veću od 100. Osobe koje dolaze s takvih područja moraju u 10-dnevnu karantenu ako nisu cijepljene ili preboljele koronu. Iz karantene mogu izaći i nakon pet dana, ako imaju negativan test.
Područje s varijantom virusa je područje za koje je utvrđeno da se na njemu javlja određena varijanta virusa koja ima zabrinjavajuća svojstva, a koja još nije prisutna u Njemačkoj i za koju je utvrđeno da cjepivo protiv nje pruža samo ograničenu zaštitu. Osobe koje dolaze s takvog područja moraju u 14-dnevnu karantenu.
0 ( + )
*
Engleska se otvorila, a u Australiji vojska provodi lockdown. Ĺ to se dogodilo?
Engleska se otvorila, a u Australiji vojska provodi lockdown. Što se dogodilo?
Petar Stošić
Screenshot: EPA/YouTube
Tekst se nastavlja ispod oglasa
AUSTRALIJA je veliki dio pandemije slovila kao jedna od najuspješnijih zemalja u borbi s koronavirusom i primjer da pravovremene i temeljite mjere testiranja, lociranja, samoizolacije i, po potrebi, prostorno i vremenski ograničenog lockdowna mogu suzbiti zarazu prije nego što se razmaše.
Od početka pandemije do danas u toj su zemlji od covida-19 umrle samo 923 osobe, prema podacima stranice Our World in Data, odnosno 36 na milijun stanovnika.
Usporedbe radi, u Hrvatskoj je dosad umrlo 2008 na milijun stanovnika, u Velikoj Britaniji 1910, u SAD-u 1848, u Švedskoj 1451, a u Njemačkoj 1093.
Ukupni broj zabilježenih slučajeva zaraze u Australiji do danas iznosi oko 32 hiljade. U šest puta manjoj Hrvatskoj taj je broj desetak puta veći - oko 363 hiljade. Australske vlasti postigle su takav impresivan rezultat tako što su svaki put dosad zaustavile širenje virusa prije nego što je ono izmaknulo kontroli, pa prosječni dnevni broj novozaraženih nikad nije iznosio više od 20 na milijun stanovnika.
Naravno, ključno je bilo to što je Australija zatvorila svoje granice na vrijeme, na početku pandemije, za razliku od Europe. Također, za razliku od SAD-a, ova otočna zemlja mogla se izolirati od ostatka svijeta mnogo učinkovitije.
Od "tvrđave Australije" do "zatvora"
No više od godinu dana nakon početka ove strategije "nultog covida" stanovnici "tvrđave Australije" sad se osjećaju zarobljenima, frustracija i revolt sve su izraženiji, a pitanje koliko dugo još država može i treba štititi svoje građane jedne od drugih sve glasnije.
Australci su dosad bili spremni "podnijeti ograničenja koja bi drugdje u demokratskom svijetu bila potpuno politički nemoguća", komentira Marc Stears, direktor Sydney Policy Laba na Sveučilištu u Sydneyju, za CNN.
Veću toleranciju na ovakve restrikcije ova otočna zemlja prije svega duguje "prilično dubokom kulturnom osjećaju da opasnost vreba s druge strane mora, a najbolje što Australija može učiniti u ovim trenucima je da se odvoji od svijeta", dodaje Stears.
Ali sada su sve češće usporedbe s mračnom australskom poviješću.
"Australija je bila kažnjenička kolonija i sad se opet tako osjećamo. Osjećamo se kao zatvorenici u ovoj zemlji", kaže 38-godišnja Genevieve Neve, koja se kao tinejdžerica s obitelji doselila iz Kalifornije, za CNN.
"Ne možemo napustiti državu, ljudi ne mogu ući u Australiju ni izaći iz nje. Lockdown je postao periodična pojava i mislim da će nas to u konačnici skupo koštati", komentirao je još jedan Australac za američku televiziju.
Sydney produljio strogi lockdown do kraja augusta
"Zatvorene granice će imati ogromne posljedice na psihičko zdravlje ljudi", rekla je 34-godišnja Katerina Vavrinec, porijeklom iz Češke, i spominje da je veliki broj Australaca povezan s obiteljima koje žive u inozemstvu.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Jer dok se ostatak svijeta pomalo vraća u koliko-toliko normalan život - iako će to "novo normalno" u nizu zemalja značiti daljnje restrikcije za one koji nisu cijepljeni ili preboljeli virus, odnosno nemaju covid-potvrde - milijuni Australaca ostaju zatvoreni u svojim domovima.
Sydney je produljio masovnu karantenu, odnosno lockdown za još četiri tjedna - do 28. augusta, s mogućnošću da se i onda produlji. Razlog je što, iako je u najvećem australskom gradu lockdown uveden prije pet tjedana, nije polučio željeni rezultat.
Stanovnici Sydneyja tako do kraja augusta neće smjeti izlaziti iz kuća osim radi rekreacije, kupovine namirnica, brige za članove obitelji i sličnih nužnih razloga. Svejedno se neće smjeti udaljavati od doma više od 10 kilometara.
Štoviše, pod lockdownom do nekidan nije bio samo milijunski Sydney već i Melbourne i Adelaide, s ukupno čak 13 milijuna ljudi - otprilike polovicom stanovnika Australije. Melbourne je završio sa svojim petim lockdownom od početka pandemije u srijedu, no ni tamo nisu dozvoljeni kućni posjeti, osim ako se radi o intimnom partneru. Najdulji lockdown u Melbourneu trajao je čak 112 dana prošle godine, do kraja oktobara, a bio je jedan od najstrožih na svijetu.
Glavni uzrok novog lockdowna - i njegovog neuspjeha da, barem zasad, zaustavi širenje epidemije - očito je širenje delta soja koje je od prošlog mjeseca izazvalo gotovo 3 hiljade potvrđenih slučajeva i devet smrti. Za druge zemlje to bi bile dobre brojke, no u Australiji predstavljaju zabrinjavajuće pogoršanje.
Vlasti poslale vojsku da kontrolira lockdown na ulicama
U toj zemlji je, naime, u prvih pet mjeseci ove godine zabilježeno samo oko hiljadu i pol novih slučajeva i samo jedna smrt. A u srijedu su detektirana 253 nova slučaja u zemlji, najviše od augusta prošle godine. Savezna država Novi Južni Wales, kojoj Sydney pripada, imala je u četvrtak 239 novih slučajeva, što je dosadašnji rekord.
Još je dramatičnija vijest da australska vlada šalje i vojsku na ulice kako bi pomogla održavati stroge epidemiološke mjere. Stotine vojnika koje će od ponedjeljka patrolirati ulicama Sydneyja, doduše, neće nositi oružje, ali mnogi Australci već kritiziraju ovu drakonsku mjeru, piše BBC. Australski savez odvjetnika nazvao je ovaj potez "zabrinjavajućim korištenjem vojske u liberalnoj demokraciji".
"Naši su ljudi jedna od najsiromašnijih demografskih kategorija, a takvi kakvi jesu već se osjećaju izloženo i marginalizirano. Ne mogu si priuštiti plaćanje hipoteke, stanarine, hrane ili posla. Slanje vojske kako bi se provodio lockdown na ulicama bit će veliki problem za te ljude", rekao je za australsku televiziju SBS Steve Christou, načelnik okruga Cumberland, zapadnog predgrađa Sydneyja.
Otpor raste, izbili novi prosvjedi
Otpor oštrim mjerama već se prelio na ulice, pa su prošli vikend izbili žestoki prosvjedi u Sydneyju, Melbourneu i Brisbaneu, sa sloganima poput "Baci masku, podigni glas", "Probudi se, Australijo" i "Sloboda".
Ipak, malo je vjerojatno da će Australija drastično mijenjati svoju strategiju tako brzo, bilo iz epidemioloških ili političkih razloga.
"Ovo je zemlja koja zatvara milijunske gradove zbog jednog, dva ili tri slučaja", komentira za CNN novinarka Sydney Morning Heralda Latika Bourke. Premijer Scott Morrison "neće htjeti riskirati veliko izbijanje (epidemije) ili opću cirkulaciju ovog virusa u zemlji, čak i ako su svi dobili cjepivo, barem prije izbora", dodaje ona.
Ali Australija ionako nije ni blizu zadovoljavajuće razine procijepljenosti. Štoviše, udio stanovnika cijepljenih barem jednom dozom iznosi manje od trećine - 32%. Udio cijepljenih s dvije doze iznosi pak samo 13.9%. Ovdje vrijedi napomenuti da ni Hrvatska ne stoji puno bolje od Australije - imamo samo 40% cijepljenih jednom dozom, dakle ni 10% više od Australije.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
I tu, najvjerojatnije, treba tražiti uzroke dramatičnog kontrasta s Engleskom, zemljom s kojom je Australija i dalje službeno pod istom krunom.
Podsjetimo, Engleska je prije desetak dana napravila drastičan zaokret i ukinula gotovo sve epidemiološke mjere, osim onih vezanih uz obaveznu samoizolaciju zaraženih i njihovih kontakata. Brojni Englezi su to nazvali "Dan slobode" nakon mjeseci manje ili više intenzivnih lockdowna.
Engleska se otvorila, ali slučajevi počeli padati
No umjesto naglog rasta zaraženih koji je dotad imala i čiju daljnju eskalaciju su znanstvenici očekivali, broj novozaraženih je posljednjih dana počeo naglo padati. U prvom danu nakon ukidanja mjera u Velikoj Britaniji bilo je 39.538 novozaraženih, a nakon rasta na 43.404 prošle srijede, u nedjelju je broj pao na 28.652 nova slučaja.
Stručnjaci su zbunjeni ovakvim prekretom, ali mnogi ukazuju na izuzetno uspješnu kampanju cijepljenja u Velikoj Britaniji kao najizgledniji uzrok pada. Čak 55% Britanaca (uključujući djecu, koja se ne cijepe) primilo je obje doze cjepiva protiv covida-19, a njih čak 69% obje doze cjepiva. Pa ipak, to još uvijek nije dovoljno za stvaranje kolektivnog imuniteta - stručnjaci sad procjenjuju da će za njega, s obzirom na daleko veću zaraznost delta soja, trebati procijepljenost od 85% ili 90%.
Stručnjaci, međutim, navode i druge moguće razloge: nakon završetka Europskog prvenstva u nogometu više nema tako masovnih okupljanja, iako su noćni klubovi opet otvoreni. Također, zbog lijepog vremena sve više ljudi boravi na otvorenim prostorima. Završila je i školska godina, pa učenici nisu u školama.
"Postavlja se pitanje je li ovaj pad broja slučajeva stvaran odraz stope zaraženosti u društvu", upozorava liječnik Lawrence Young sa sveučilišta Warwick. Naime, moguće je da se građani manje testiraju jer, ako su pozitivni, čak i ako su cijepljeni, moraju ići 10 dana u karantenu – što često ne odgovara onima koji upravo kreću na godišnji odmor.
"Nemam jednostavan odgovor, nitko od nas nema", zaključuje liječnik Martin McKee s London School of Hygiene and Tropical Medicine.
I zaista, broj testiranih na dan pao je s 1.1 milijun 19. srpnja na 914 hiljada u srijedu.
Slučajevi u Engleskoj posljednja dva dana ipak opet rastu
Uostalom, moglo bi biti prerano za slavlje. Broj slučajeva je ove srijede počeo ponovo rasti, a rast se nastavio i u četvrtak, s 30.871 slučajem. Još važnije, broj hospitaliziranih nastavio je rasti, pa se s 4016 pacijenata 15. srpnja popeo na 6034 u srijedu.
Kakav će daljnji trend biti, u ovom trenutku je vrlo teško predvidjeti.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Na to upozorava i premijer Boris Johnson, kojeg su mnogi znanstvenici kritizirali za rizični eksperiment s otvaranjem koje može pospješiti razvoj novih sojeva.
"Vrlo je, vrlo važno da ne donosimo preuranjene zaključke. Građani i dalje moraju biti vrlo oprezni, što je i stav vlade", upozorio je Johnson u četvrtak.
Unatoč svemu navedenom, ako se cjepiva pokažu učinkovitima u smanjivanju broja teškog oblika bolesti i smrti, čak i dok broj zaraza bilježi rekordan rast, Johnsonova bi odluka mogla biti izlaz iz najgore javnozdravstvene krize u posljednjih nekoliko desetljeća.
U Australiji broj potpuno cijepljenih četiri puta manji nego u Engleskoj
No vratimo se na Australiju. Ova zemlja ne samo da ima više od četiri puta manje potpuno cijepljenih stanovnika od Velike Britanije već je i udio onih koji su stekli prirodni imunitet prebolijevanjem vjerojatno još manji od toga.
Drugim riječima, Australija je sad zarobljenica svog početnog uspjeha. Druge zemlje stekle su daleko viši nivo kolektivnog imuniteta, bilo prebolijevanjem ili cijepljenjem, što su, nažalost, često platile visokim dankom u ljudskim životima.
Da se Australija sad potpuno otvori, kao što je to napravila Engleska, s ovako niskim udjelom cijepljenih, izgledni rezultat bila bi eksplozija virusa koji bi poharao populaciju bez imuniteta. I to virusa čija je aktualna varijanta, ponovimo, daleko zaraznija, a prema novom izvještaju američkog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti, i s težim simptomima nego raniji sojevi.
Zbog toga je i australski Grattan Institute u svom novom izvještaju zaključio da zemlja ne može priuštiti otvaranje prije nego procijepi bar 80% stanovništva, uključujući 95% starijih od 70% i kroničnih bolesnika koji su posebno ranjivi na covid-19.
“Nacionalni kabinet sada mora ići oprezno. S jedne strane, ne možemo prerano napustiti strategiju nulte stope covida i riskirati nesreću koju smo do sada izbjegavali. No, s druge strane, ne možemo neograničeno ostati zazidani unutar tvrđave Australija, odsječeni od ostatka svijeta i povremeno odsječeni jedno od drugog", ističu autori ovog izvještaja, stručnjaci za javne politike.
Uvođenje cjepiva u Australiju bio je "kolosalni neuspjeh" jer vlada nije kupila dovoljno cjepiva, pa će državne granice vjerojatno ostati zatvorene barem do početka 2022. godine, priznao je ovog tjedna i bivši premijer Malcolm Turnbull, koji je na vlasti bio od 2015. do 2018. godine, za BBC.
Izgleda da je upravo početni uspjeh u kontroliranju epidemije kumovao pretjeranoj ležernosti i sporosti australske vlade u nabavci cjepiva i građana u cijepljenju.
Nisu nabavili dovoljno cjepiva, a problemi s AstraZenecom su dodatno potkopali kampanju
Morrisonova vlada nije kupila dovoljno cjepiva, osiguravši samo obilnu opskrbu dozama AstraZenece, premda postoji veliko kolebanje oko tog cjepiva, bez dovoljne narudžbe drugih cjepiva, dodao je Turnbull.
Upravo je medicinska preporuka da se osobe mlađe od 50 godina radije cijepe Pfizerovim nego AstraZenecinim cjepivom, zbog utvrđene pojave rijetkih slučajeva krvnih ugrušaka, dovela do toga da je australska vlada odustala od masovne nabavke AstraZenecinog cjepiva i početnog cilja ekspresnog postizanja kolektivnog imuniteta cijepljenjem do oktobara ove godine.
Nakon toga su zdravstvene službe građanima radije preporučivale Pfizerovo cjepivo, ali njega je Australija nabavila daleko manje.
Podsjetimo, iako dosad provedene studije daju različite rezultate, Pfizerovo i Modernino mRNA cjepivo se uglavnom pokazalo dosta učinkovitijim protiv zaraze i simptomatske infekcije delta sojem, koji sada dominira gotovo cijelim svijetom, nego AstraZenecino cjepivo.
Prema nedavnoj analizi Engleske agencije za javno zdravlje (PHE), Pfizer/BioNTechovo cjepivo učinkovito je 88% protiv simptomatske bolesti, odnosno 96% protiv hospitalizacije od delta varijante, dok je AstraZenecino cjepivo samo 60% učinkovito protiv simptomatske bolesti - ali je zato 93% učinkovito u zaštiti od hospitalizacije.
Ipak, prema podacima iz Izraela s početka srpnja, Pfizerovo cjepivo sad pruža samo 64% učinkovitosti u zaštiti od simptomatske infekcije. A prema najnovijim podacima, taj je postotak pao na samo 39% - no zaštita protiv hospitalizacije je i dalje visoka, na 88%.
Otvaranje bi u Australiji izgledalo daleko drukčije nego u Engleskoj
Do sada je potpuno cijepljeno samo oko 17 posto Australaca starijih od 16 godina, pa je glavni regulator za lijekove u zemlji tokom vikenda promijenio preporuku da potakne šire uzimanje AstraZenecinog cjepiva.
Premijer Morrison je prije nekoliko mjeseci rekao da bi se cilj ostvarenja kolektivnog imuniteta cijepljenjem mogao ostvariti sredinom 2022. godine, ali "zbog mnogih neizvjesnih okolnosti" ovog mjeseca je povukao to obećanje i priznao da nije sigurno da će se isto dogoditi ni do Božića 2022.
"U nekom smislu smo zarobljenici vlastitog uspjeha", priznao je i sam Morrison. I to bi svakako trebala biti pouka za druge zemlje. Otvaranje poput onog koje je napravila Engleska neizvjestan je potez čiji rezultati će prije svega ovisiti o tome koliki dio stanovništva je prije toga stekao imunitet, bilo cijepljenjem ili prebolijevanjem virusa.
*Index koristi third party aplikacije za realizaciju anketa, kako bi smanjili mogućnost manipulacije anketom od strane korisnika, ali i potpuno odagnali mogućnost Indexovih manipulacija rezultatima. Svejedno, online ankete ne mogu se smatrati znanstveno utemeljenima, niti vjerodostojno predstavljaju većinu hrvatske populacije. Index, naime, relativno rijetko posjećuju potpuni idioti, koji pak u ukupnoj hrvatskoj populaciji imaju značajan udio.
0 ( + )
*
Žestoki sukobi u glavnim gradovima dviju afganistanskih pokrajina
Žestoki sukobi u glavnim gradovima dviju afganistanskih pokrajina
Hina
Foto: EPA
Tekst se nastavlja ispod oglasa
ŽESTOKE borbe vode se u najmanje dvjema prijestolnicama afganistanskih pokrajina, rekli su lokalni dužnosnici.
U južnoj pokrajini Helmand talibanski borci još vode borbe s vladinim snagama u nekoliko policijskih distrikta grada Lashkargaha.
Pobunjenici su pokrenuli ofenzive na grad prije otprilike četiri dana.
Pogođena privatna bolnica
Pokrajinski vijećnik Abdul Majid Akhundzada u subotu je za dpa rekao da je u zračnim napadima pogođena privatna bolnica u kojoj su se skrivali talibanski borci.
Akhundzada je izrazio bojazan zbog sukoba koji traju u naseljenim urbanim područjima. "Unutar ratne zona zarobljeni su brojni civili. Ima žrtava i smrtnih slučajeva", kazao je.
U posljednja četiri dana u gradske je bolnice dovezeno više od 100 ozlijeđenih, većinom civila, rekao je voditelj odjela primarne zdravstvene zaštite u pokrajini dr. Zakir Yaqin.
U zapadnoj pokrajini Herat militanti se bore s pripadnicima provladinih snaga samo nekoliko kilometara od središta grada, rekao je pokrajinski vijećnik Ghulam Habib Hashimi, dodavši da su u četvrtak militanti započeli napade na okruge Injil i Guzaru.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Borbe su se vodile i na Pul-e Malanu, povijesnome mostu od grada Herata udaljenom oko 10 kilometara, rekla je glasnogovornica guvernera istoimene pokrajine, Jailani Farhad.
U petak su talibani nakratko napredovali te su napali bazu UN-a u gradu Heratu pri čemu je ubijen jedan stražar, a nekoliko ih je ranjeno. Napad je najoštrije osuđen.
Farhad je rekla da su trenutačno svi letovi u i iz pokrajine obustavljeni iz sigurnosnih razloga. U pokrajini Kandahar na jugu zemlje još uvijek se vode manji sukobi.
Helmand, Kandahar i Herat površinom su tri najveće afganistanske pokrajine.
0 ( + )
*
Tuniski oporbeni čelnik osuđen zbog "demoraliziranja vojske"
Tuniski oporbeni čelnik osuđen zbog "demoraliziranja vojske"
Hina
Foto: EPA
Tekst se nastavlja ispod oglasa
UHIĆENI tuniski oporbeni parlamentarni zastupnik i glasni kritičar predsjednika Kaisa Saieda provest će dva mjeseca u zatvoru nakon što je osuđen za "demoraliziranje vojske", saopštio je tuniski vojni sud.
Yassin al-Ayari od petka je u pritvoru u svojoj kući u Tunicu, naveo je njegov bliski suradnik Amin al-Jamal.
Do njegova pritvora došlo je nekoliko dana nakon što je Saied oduzeo imunitet članovima parlamenta, što je dio izvanrednih mjera koje je predsjednik poduzeo, a koje oporba osuđuje i naziva udarom.
Tuniska novinska agencija TAP objavila je u subotu, pozivajući se na vojne sudske izvore, da je vojni sud još 2018. odredio konačnu dvomjesečnu kaznu protiv al-Ayarija zbog "sudjelovanja u djelu koje je imalo za cilj narušiti moral vojske", no vojno pravosuđe nije navelo detalje vezane za taj slučaj.
Njegovi odvjetnici kažu da nije znao da ga traže
Odvjetnici al-Ayarija naveli su da on nije ni znao da ga traži pravosuđe niti da je došlo do bilo kakvog suđenja.
Islamistički oporbeni pokret Ennahda, koji je mjere tuniskog predsjednika nazvao "udarom", osudio je hapšenje al-Ayarija.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
"Uhićenje zastupnika Yassina al-Ayarija negativna je poruka unutar Tunisa i izvan njega o budućnosti javnih sloboda u zemlji", navela je u priopćenju ova najveća tuniska stranka.
Na Tunis se do sada općenito gledalo kao na jedinu demokratski uspješnu priču u sklopu arapskih ustanaka.
Zemlja je, međutim, zapala u probleme otkako je Saied, bivši profesor prava, proglasio seriju izvanrednih mjera prošloga tjedna, uključujući i otpuštanje premijera.
Saied je branio svoje kontroverzne poteze tvrdeći da su u suglasnosti s Ustavom i obećavajući sačuvati slobode i prava.
0 ( + )
*
Dijelovi Sicilije gore: Stanovnici evakuirani, zatvorena zraÄŤna luka, izgorjela plaĹľa
Dijelovi Sicilije gore: Stanovnici evakuirani, zatvorena zračna luka, izgorjela plaža
Index Vijesti, Hina
Foto: EPA
Tekst se nastavlja ispod oglasa
NA 77. obljetnicu Varšavskog ustanka vjerojatni nasljednik Angele Merkel na mjestu njemačkog kancelara Armin Laschet govorio je u subotu o njemačkoj odgovornosti za pokretanje 2. svjetskog rata.
"Bilo je (...) zločina koje su Nijemci počinili nad cjelokupnim poljskim stanovništvom koji me ispunjavaju dubokim sramom i poniznošću", rekao je Laschet za poljski list Rzeczpospolita.
Kandidat njemačke demokršćanske koalicije CDU/CSU prisustvovat će komemoracijskim svečanostima u nedjelju u Varšavi. Poljski pokret otpora je 1. augusta 1944. podigao veliki ustanak protiv njemačkih okupacijskih snaga u Varšavi.
Ustanak je brutalno ugušen, a ubijeno je između 150 i 200 hiljada civila. Varšava je tada tokom borbi gotovo u potpunosti razrušena.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Laschet je, međutim, odbacio zahtjeve za reparacijama zbog njemačke okupacije, koje su podnijeli neki članovi vladajuće poljske stranke Pravo i pravda.
"Nema koristi od ponovnih političkih instrumentalizacija ovih pitanja", kazao je.
Upitan o tekućem sporu između Bruxellesa i Varšave o europskim pravnim normama, Laschet je ustvrdio kako je ispravno da EU "osigura poštivanje europskih zakona svugdje".