Upozorenje: Neke zagađujuće materije mogu uzrokovati zdravstvene probleme osobama koje su veoma osjetljive na zagađenje zraka.
Takve osobe trebaju izbjegavati boravak vani i smanjiti naprezanje tokom boravka vani.
Slovenski ministar vanjskih poslova: Arbitraža će se nastaviti
Slovenski ministar vanjskih poslova: Arbitraža će se nastaviti
Foto: FAH
Slovenski ministar vanjskih poslova Karl Erjavec izjavio je da je arbitražni proces "živ" i da očekuje da će arbitražni sud nastaviti rad.
Erjavec u razgovoru za Slovensku televiziju kazao kako je u svome stajalištu da arbitražni proces nije propao dobio i potporu nekoliko sugovornika na Bledskom strateškom forumu koji je počeo u ponedjeljak, među ostalim od britanske državne ministrice u ministarstvu vanjskih poslova barunice Joyce Anne Anelay.
"Arbitražni postupak je živ, za mene je bitno da predsjednik arbitražnog suda Guillaume što prije odredi dva nova arbitra, kako bi se proces nastavio i rezultirao obvezujućom presudom", kazao je Erjavec.
Slovenski ministar tvrdi da Hrvatska samo "trenutačno" zagovara stajalište da je arbitražni proces zbog poznatog skandala do kraja kontaminiran i da se ne može nastaviti. On je ocijenio da je razlog takvom stajalištu skorašnja predizborna kampanja.
U Hrvatskoj predstoje parlamentarni izbori i na pitanju arbitraže dobivaju se politički bodovi, ocijenio je slovenski ministar koji će u utorak i dalje imati susrete s kolegama koji su došli na bledski forum, te ih informirati o poziciji Ljubljane u pogledu arbitraže.
U Kini eksplodirala još jedna tvornica, ne zna se ima li žrtava
U Kini eksplodirala još jedna tvornica, ne zna se ima li žrtava
Foto: Twitter (People's Daily)
JOŠ JEDNA ogromna eksplozija odjeknula je u Kini, ovoga puta u industrijskoj zoni grada Dongyinga na istoku zemlje, javio je kineski državni dnevni list People's Daily.
Do eksplozije je došlo nešto prije ponoći po lokalnom vremenu, na području kemijske tvornice. Nikakve informacije o uzrocima eksplozije još nisu poznate. Ne zna se ni ima li žrtava.
Podrhtavanje tla zbog eksplozije osjetilo se u krugu od dva kilometra oko tvornice.
Fotografije i video zapisi eksplozije proširili su se kineskom društvenom mrežom Weibo. Objavljene snimke pokazuju ogromnu eksploziju koja je osvijetlila noćno nebo, nakon čega se iz tvornice počeo izdizati gusti crni dim u obliku gljive.
Što se to događa u Kini?
Ovo je već treća eksplozija tvorničkog pogona u Kini u zadnjih mjesec dana. Prva eksplozija dogodila se u gradu Tianjinu, gdje je poginulo 158 ljudi, a 800 ih je ranjeno. Nedugo zatim još jedna osoba je poginula u eksploziji u pokrajini Shandong, gdje se dogodila i najnovija eksplozija.
Uskoro opširnije...
Požar u zatvoru u Venezueli odnio 16 života
Požar u zatvoru u Venezueli odnio 16 života
Ilustracija: FAH
ŠESNAEST je osoba poginulo, a 17 ih je ozlijeđeno u požaru koji je danas izbio u zatvoru na sjeveru Venezuele, objavili su mediji u toj zemlji pozivajući se na vatrogasce i hitne službe.
Požar u zatvoru Tocuyito u venezuelanskoj saveznoj državi Carabobo izbio je u ponedjeljak u ranim jutarnjim satima, a vjerojatno ga je izazvao kratki spoj na električnim instalacijama, izvijestila je televizijska postaja Globovision. Službene informacije o požaru nisu dostupne.
Prema prvim medijskim izvješćima, među poginulima je i osam žena koje su imale dozvolu prenoćiti u zatvoru u okviru programa obiteljskih posjeta.
Zatvor Tocuyito je sagrađen za oko 900 zatvorenika, a u njemu ih je trenutačno više od 3.000, prema procjenama nevladinih organizacija.
Beč pokazao veliko srce: 20.000 ljudi prosvjedom podržalo izbjeglice
Beč pokazao veliko srce: 20.000 ljudi prosvjedom podržalo izbjeglice
Foto: FAH
OKO 20.000 ljudi prosvjedovalo je danas u Beču protiv lošeg tretmana prema izbjeglicama nakon tragedije prošlog tjedna kad su na autocesti pronađena tijela 71 izbjeglice, javlja Tanjug.
Prema saopćenju austrijske policije, demonstranti su se večeras prvo okupili na željezničkoj stanici, a zatim su prošetali do jednog trga.
U kamionu u hladnjači je krajem prošlog tjedna pronađeno 71 tijelo. U hladnjači se ugušilo 59 muškaraca, osam žena i četvero djece, među kojima i jedna djevojčica stara između godinu i dvije.
Dvojica britanskih novinara u Turskoj optuženi za terorizam
Dvojica britanskih novinara u Turskoj optuženi za terorizam
Foto: Shutterstock
JEDAN turski sud odredio je pritvor za dvojicu britanskih novinara lista Vice News uhapšenih prošlog tjedna, optuživši ih za terorističke aktivnosti, javlja agencija France presse.
Dvojica novinara i njihov irački prevoditelj optuženi su za sudjelovanja u terorističkim aktivnostima za skupinu Islamska država (IS).
Trojica muškaraca u zatvoru čekaju proces. Nisu poznate pojedinosti o njihovim navodnim vezama s IS-om.
Oslobođen je vozač, četvrti osumnjičeni.
Prema nekim informacijama, policija je uhapsila novinare nakon informacija o njihovoj prisustvu u području koje potresa nasilje između turskih snaga sigurnosti i kurdskih pobunjenika. Novinari odbacuju optužbe.
Vice News, informativni kanal na internetu sa sjedištem u Sjedinjenim Državama identificirao je dvojicu novinara kao Jakea Hanrahana i Philipa Pendleburyja.
Kanal je u priopćenju naveo da su uhapšeni jer su snimali bez vladina odobrenja, a kasnije su optuženi zbog podrške Islamskoj državi.
Grčka pred novom krizom: Ni nakon izbora nitko neće moći sastaviti vladu?
Grčka pred novom krizom: Ni nakon izbora nitko neće moći sastaviti vladu?
Foto: Guliver Image / Getty Images
JOŠ TOČNO 20 dana dijeli Grčku od izvanrednih izbora. No, ako je suditi prema anketama koje mjere rejting političkih stranaka, neće to biti novi početak, već samo nastavak agonije.
Ukoliko se u naredna tri tjedna nešto drastično ne promjeni, niti jedna grčka stranka neće u parlamentu imati većinu, a ni uspostavljanje vlade uz pomoć koalicija ne čini se izglednim. Aleksis Cipras, bivši premijer i lider Sirize, već je izjavio da ne dolazi u obzir koaliranje s konzervativnom Novom demokracijom, kao ni s centrističkom strankom To Potami, ali ni s Pasokom koji politički životari na tzv. lijevom centru.
Cipras sam protiv svih
"Suočili smo se sa svojim slabostima, ali sada možemo stati na kraj melankoliji i razmišljati optimistično. Ovdje smo da se nastavimo jednako snažno boriti kako bi spriječili povratak starog poretka na vlast", rekao je Cipras, kako prenosi Politico, delegatima svoje stranke na sastanku održanom u nedjelju.
Bivši grčki premijer, koji je ostavku podnio nakon što je izgubio potporu trećine zastupnika Sirize koji nisu željeli pristati na uvjete koje je eurozona nametnula Grčkoj u zamjenu za treći bailout, na ove izbore ide pod sloganom "Jedino naprijed". No, nenadano podnošenje ostavke znatno je narušilo Ciprasov rejting među grčkim biračima.
Siriza vodi, ali ne dovoljno
Ipak, usprkos padu popularnosti bivšeg premijera, Siriza je i dalje vodeća stranka u Grčkoj. Prema anketi agencije Metron Analysis koju je objavio dnevni list Parapolitika, za Sirizu bi danas glasalo 22,2 posto birača, samo jedan posto više nego za Novu demokraciju. Na trećem mjestu je fašistička Zlatna zora s podrškom 6,4 posto birača.
Prema drugoj anketi koju je provelo Sveučilište Makedonija u Tesalonikiju, Siriza je u vodstvu s 25 posto birača koji bi za nju glasali da se izbori održavaju danas, a Nova demokracija je druga stranka po popularnosti s rejtingom od 22 posto. Po ovoj anketi na trećem mjestu su izjednačeni To Potami i komunistički KKE, koji imaju rejting od 6 posto.
Kada je Cipras postao premijer, Siriza je na izborima dobila 36 posto glasova, što je bilo dovoljno za 149 mjesta u parlamentu. Za većinu u grčkom parlamentu potrebno je na izborima osvojiti 151 zastupničko mjesto. Ukoliko ni nakon 20. rujna nitko ne bude mogao skupiti većinu u parlamentu, izbori će se morati ponoviti. Grčkom trenutno upravlja privremena vlada.
Merkel oštra prema Grcima
U međuvremenu se iz Europske unije nastavlja vršiti pritisak da Grčka ispuni obveze iz sporazuma na kojeg je pristala bivša Ciprasova vlada. Angela Merkel vrlo jasno je poručila da se novi pokušaji izbjegavanja dodatnih mjera štednje Grcima neće tolerirati, prenosi AP.
"Pretpostavljam da će se Grčka držati svojih obaveza", kazala je Merkel novinarima u Berlinu, te dodala kako se Grci ne moraju nadati da će im se dio nakupljenih dugova oprostiti u nekim budućim pregovorima. Ipak, njemačka kancelarka ostavila je otvorenom opciju da se Grčkoj odobri poček na otplatu dugova, s obzirom na nestabilnu političku situaciju u toj zemlji.
Policajac ubijen pred parlamentom u Ukrajini, više od 100 ranjenih
Policajac ubijen pred parlamentom u Ukrajini, više od 100 ranjenih
VIŠE desetaka osoba ranjeno je u eksploziji ispred zgrade parlamenta u Kijevu tokom sukoba policije i protestanata nezadovoljnih zbog donošenja nacrta spornog zakona kojim proruski istok dobiva veću autonomiju.
Nekoliko osoba oblivenih krvlju, među kojima je bilo policajaca i, čini se, novinara, ležali su na tlu ispred zgrade parlamenta, izvijestio je novinar AFP-a pošto je odjeknula snažna eksplozija. Jedan je policajac, kako javlja Interfax, ostao bez noge.
Svjedoci na licu mjesta spominju da nije bila riječ o bezazlenoj eksploziji, budući da su šrapneli oštetili stakla na prozorima na drugom katu parlamenta. Iz ukrajinskog MUP-a tvrde da se radilo o ručnoj bombi.
Kako javlja BBC, pozivajući se na tvrdnje iz ukrajinskog ministarstva unutarnjih poslova, jedan policajac je ubijen u sukobima, a ozlijeđeno je više od 100 osoba. "Vojnik Nacionalne garde je podlegao od pogotka u srce", potvrdio je Anton Geraščenko, savjetnik ministra unutarnjih poslova.
Harrowing image of Injured Ukrainian officers on the steps of parliament moment after an explosive device detonated. pic.twitter.com/RrrWtMIVUy
Reuters je javio da su barem četiri pripadnika nacionalne garde teže ranjena. "Gotovo 90 ljudi je ranjeno ispred zgrade parlamenta, među njima je nekoliko u veoma teškom stanju", napisao je na svojoj Facebook stranici ministar unutarnjih poslova Arsen Avakov.
Eksplozivna naprava prema policiji i nacionalnoj gardi poletjela je iz skupine nacionalističkih protestanata koji su se okupili pred parlamentom. Redarstvenike su prosvjednici gađali i petardama, kao i molotovljevim koktelima.
Explosive device apparently more than stun grenade. Caused shrapnel damage to parliament second floor window pic.twitter.com/kvS89Es6fy
Privedeno je oko 30 osoba, potvrdio je ministar unutarnjih poslova Arsen Avakov, te dodao da se očekuju dodatna uhapšenja. Među uhapšenima je, kako kaže Avakov, i osoba koje je bacila ručnu bombu. Kod te osobe nađene su i druge eksplozivne naprave. Avakov je poručio da su eksplozivne naprave bacali prosvjednici u majicama ultra-nacionalističke stranke Svoboda.
Nešto prije toga, izbili su sukobi redarstvenih snaga i protestanata, pošto je parlament prihvatio reformu kojom se separatističkom istoku, gdje traje rat, daje veća autonomija.
Ukrajinsku Nacionalnu gardu, podložnu ministarstvu unutarnjih poslova, čine dragovoljci, bivši pripadnici snaga za samoobranu na Majdanu, proeuropskog prosvjednog pokreta u središtu Kijeva koji je ugušen u krvi u februaru 2014.
Would seem more than one missile to blame. Blood all around parliament, on all sides pic.twitter.com/pcnKZxEi3Z
265 zastupnika - bilo je potrebno barem 226 zastupnika - glasovalo je za tu odluku na burnoj sjednici tokom koje su zastupnici koji se protive tom nacrtu smatrajući ga "protuukrajinskim" i "proputinovskim", zapriječili pristup parlamentarnoj govornici i izvikivali "sramota!".
Na izlazu iz parlamenta prosvjednici su bacali dimne bombe iz kojih se širio crni i bijeli dim ispred zgrade parlamenta a suzavac su upotrijebile obje strane, navodi novinar AFP-a.
Više stotina pristaša stranke "Sloboda" od jutros prosvjeduje ispred parlamenta protiv prijedloga ustavne reforme, dok je krajnje desni pokret "Desni sektor" ranije objavio da je blokirao promet u ulici ispred parlamenta. Građani putem društvenih mreža javljaju da je policija napadnuta i molotovljevim koktelima.
Pristup govornici, gdje sjedi predsjednik parlamenta, blokirali su zastupnici Radikalne stranke koja je dio propredsjedničke koalicije, ali koja odbija poduprijeti tu reformu ustava. I stranka "Samopomoć", također dio koalicije koja podržava predsjednika Petra Porošenka, također se izjasnila protiv spomenute reforme koju traže zapadni saveznici Kijeva jer u tome vide način smirivanja oružanog sukoba.
Porošenko se sastao s protivnicima reformi
Porošenko se tokom vikenda sastao sa zastupnicima koalicijskih stranaka koji se protive reformi kako bi ih uvjerio da promijene mišljenje.
Ustavni sud Ukrajine dao je u srpnju zeleno svjetlo za nacrt ustavnih reformi o davanju veće autonomije separatističkim područjima na istoku. Prijedlog reforme daje veće ovlasti regionalnim i lokalnim vlastima, ali suprotno očekivanju proruskih pobunjenika na istoku Ukrajine, nije potvrđen status polu-autonomije teritorija pod njihovom kontrolom.
Decentralizacija i specijalni status pobunjeničkih područja Donecka i Luganska predviđeni su sporazumom iz Minska koji je postignut uz posredovanje njemačke kancelarke Angele Merkel i francuskog predsjednika Francpisa Hollandea te u prisustvu predsjednika Rusije Vladimira Putina.
Donošenje spornog nacrta zakona tražili su zapadni saveznici Ukrajine koji u njemu vide mogućnost za smirivanje oružanog sukoba u kojemu je u 16 mjeseci poginulo više od 6800 ljudi.
Mnogi su u Ukrajini kritizirali tu reformu kao pokušaj da se zapravo legalizira pobunjenička vlast u dijelu industrijskog istoka zemlje.
Na snimkama sukoba jasno se vidi kako pojedinci napadaju specijalnu policiju ispred parlamenta.
Novi ministarski sastanak o Ukrajini bit će do sredine rujna
Ministri vanjskih poslova Rusije, Ukrajine, Njemačke i Francuske sastat će se prije sredine rujna kako bi razgovarali o sukobu u Ukrajini, rekao je novinarima u ponedjeljak savjetnik u Kremlju Jurij Ušakov.
Rusija, Njemačka i Francuska proteklog su vikenda izrazile potporu zahtjevu za uspostavom novog prekida vatre u istočnoj Ukrajini, gdje je u sukobima između ukrajinske vojske i proruskih separatista od travnja 2014. dosad poginulo više od 6500 ljudi.
"Čelnici Francuske, Njemačke i Rusije razmotrili su prijedlog za održavanje novog sastanka u normandijskom formatu. Zasad su se dogovorili da će ministri vanjskih poslova održati još jedan sastanak u tom formatu prije sredine rujna", rekao je Ušakov.
"Potom očekujemo da se čelnici četiriju zemalja čuju telefonski, poslije čega ćemo znati što su se dogovorili u pogledu njihovog konkretnog sastanka", dodao je.
