Upozorenje: Neke zagađujuće materije mogu uzrokovati zdravstvene probleme osobama koje su veoma osjetljive na zagađenje zraka.
Takve osobe trebaju izbjegavati boravak vani i smanjiti naprezanje tokom boravka vani.
VIDEO Britanski zastupnici u čudnoj atmosferi odobrili Brexit: "Nemamo izbora, ovo je demokracija"
VIDEO Britanski zastupnici u čudnoj atmosferi odobrili Brexit: "Nemamo izbora, ovo je demokracija"
Screenshot: YouTube
BRITANSKI su zastupnici, iako većinom protiv Brexita, odobrili izlazak zemlje iz Europske unije, premda su neki bili sigurni da čine "povijesnu pogrješku".
U srijedu navečer su sa 498 glasova 'za' i 114 'protiv' odobrili prvu fazu rasprave o nacrtu zakona koji će Theresi May omogućiti da počne pregovore o razdruživanju s EU-om. Rasprava o tekstu nastavlja se u donjem domu idućeg tjedna.
No u westminsterskom parlamentu ozračje je bilo neobično.
Rasprava je bila živa, katkad i žustra, ali je prevladavao osjećaj mirenja sa sudbinom.
Više od dvije trećine zastupnika glasali su protiv Brexita na referendumu 23. lipnja 2016. Sada su se našli u dilemi: poštovati volju birača ili ići za vlastitim uvjerenjem.
Većina ih, na ljevici i na desnici, ističe da "jednostavno nemaju drugog izbora" i da moraju poštovati volju naroda, premda se s njim ne slažu.
"Bio sam oduševljeni zagovornik ostanka u EU-u i tome sam posvetio svoj rad u vladi. No jednako revno branim činjenicu da smo demokracija", rekao je bivši ministar financija George Osborne.
"Neki to zovu kukavičluk, ja to zovem demokracija"
"Bila sam protiv Brexita, ali ću glasati za nacrt zakona" koji ovlašćuje vladu da počne postupak razdruživanja, rekla je također njegova kolegica iz Laburističke stranke Emma Reynolds. "Neki to zovu kukavičluk, a ja to zovem demokracija".
Neki zastupnici "eurofili" ne mogu prihvatiti raskid s kontinentom, premda su birači u njihovim izbornim jedinicama u velikom broju glasali za izlazak iz EU-a. Više nezadovoljnika među laburistima kane izazvati svog čelnika Jeremyja Corbyna koji je pozvao na prihvaćanje teksta.
"Borimo se sa savješću, teško je", rekao je bivši čelnik laburističke oporbe Ed Miliband ozbiljna izraza lica.
Za euroskeptike je sve, naprotiv, lako. Dan slave je svanuo.
"Ovaj će dan ući u anale britanske povijesti kao dan kada smo potvrdili plemenitu, odvažnu i slavnu odluku koju je narod donio tog povijesnog dana 23. lipnja godine Gospodnje 2016.", istaknuo je konzervativni zastupnik Jacob Rees - Mogg, poznat kao pjesnička duša.
Na drugom kraju političkog spektra, škotski nacionalisti u SNP-u nemaju dileme: kao i škotski birači odlučno su se protivili Brexitu i glasat će protiv.
"Ljudi misle da donji dom zna što radi, ali jedino što radi jest da drži palce nadajući se da će sve proći dobro. To je krajnje neodgovorno", rekao je nezadovoljni zastupnik SNP-a Angus Brendan MacNeil.
Britanska premijerka na udaru zbog Trumpa: "Jadan pokušaj ulizivanja"
Britanska premijerka na udaru zbog Trumpa: "Jadan pokušaj ulizivanja"
Foto: FaH
NAČIN na koji je britanska premijerka Theresa May prigrlila američkog predsjednika Donalda Trumpa ogorčio je najbliže britanske saveznike u EU koji se pribojavaju da London uoči Brexita previše naginje novoj američkoj administraciji.
May je svoj prošlotjedni susret u Washingtonu s predsjednikom Trumpom iskoristila kako bi dala do znanja da Velika Britanija i dalje može imati "poseban odnos" s najvećom svjetskom silom nakon što napusti EU.
No njezin posjet, na kojem je snimljeno kako se dvoje državnika nakratko drže za ruke, iziritirala je neke europske saveznike koji se pribojavaju da bi Britanija mogla udovoljiti Trumpu i promijeniti stajalište o Iranu i Izraelu, u nadi da bi nakon Brexita sklopila trgovinski sporazum s najvećom svjetskom ekonomijom.
"Jadan pokušaj ulizivanja"
"Moramo Britaniju pitati da li uistinu žele platiti cijenu svoje vanjske politike kako bi dobili sporazum o slobodnoj trgovini", kazao je neimenovani europski diplomat.
Neki su posjet nazvali "jadnim" pokušajem ulizivanja Trumpu jedne od najvećih europskih vojnih sila.
Neobičajeno žestoke i naprasite kritike došle su od diplomata diljem Europe - istih zemalja koje će odrediti prirodu sporazuma o razdruživanju kojeg će May morati sklopiti u roku od dvije godine nakon što sljedeći mjesec aktivira članak 50 Lisabonskog ugovora.
Na upit kako komentira zabrinutost europskih zemalja, glasnogovornik May je kazao da se premijerka nije brinula da će njezini prvi razgovori s Trumpom nepotrebno ozlovoljiti europske partnere, istaknuvši njezino stajalište da je Washington jedan od ključnih saveznika.
Promjena smjera u britanskoj politici, koja je djelomično uvjetovana Brexitom, ilustrira kako je Trumpov prvi dan na dužnosti predsjednika uzdrmao britanske i europske kalkulacije.
Almut Moeller, voditelj berlinskog ureda Europskog vijeća za vanjske poslove ocjenjuje kako Washington požuruje May da brže definira svoju "postbrexitovsku" poziciju.
"Trump i May zalažu se samo za nacionalne interese"
"May ima problem da što više Trump traži da pokaže solidarnost, to će reakcije na europskom kontinentu biti negativnije", kazao je Moeller.
Vođa kluba zastupnika konzervativaca - Europske pučke stranke (EPP) - u Europskom parlamentu Manfred Weber usporedio je sadašnji poseban odnos SAD-a i Britanije s prethodnicima u 20. stoljeću.
"Roosevelt i Churchill su se zajedno borili za slobodu. Reagan i Thatcher su ukrotili komunizam. Donald Trump i Theresa May zalažu se isključivo za nacionalne interese", kazao je Weber.
VIDEO Više od 250 hiljada Rumunja prosvjedovalo protiv korupcije
VIDEO Više od 250 hiljada Rumunja prosvjedovalo protiv korupcije
Screenshot: YouTube/Euronews
VIŠE od 250.000 Rumunja prosvjedovalo je u srijedu protiv vladine uredbe kojom se dekriminaliziraju neka korupcijska kaznena djela što se vidi kao najveće odstupanje od reforma otkako se zemlja 2007. priključila Europskoj uniji.
Rumunjsko najviše pravosudno nadzorno tijelo Vrhovno sudsko vijeće (CSIM) ranije tokom dana je uložilo žalbu ustavnom sudu protiv uredbe koju je objavila nova socijaldemokratska vlada premijera Sorina Grindeanua.
Broj protestanata popeo se tokom večeri na 130.000-150.000 pred zgradom vlade u Bukureštu. Još 100.000-150.000 prema procjenama interventne policije je prosvjedovalo u drugih 55 gradova.
Uredbu je vlada prihvatila u utorak navečer. "Opozovite je, pa idite", vikali su prosvjednici. "Lopovi, lopovi". Mnogi od njih su mahali rumunjskim zastavama.
Ako se provede, kao što je planirano, u roku od 10 dana, uredba će omogućiti, među ostalim dekriminalizaciju zloporabe vlasti u kojoj iznosi ne prelaze 200.000 leja (48.000 dolara).
To će prekinuti trenutni postupak protiv predsjednika Socijaldemokratske stranke Liviua Dragneae, optuženog da je koristio politički utjecaj kako bi osigurao plaće za dvoje ljudi koji su radili u stožeru njegove stranke od 2006. do 2013.
"Ne znam zašto su uznemireni"
Deseci drugih političkih dužnosnika iz svih stranaka trebali bi imati koristi od ove uredbe. "Ne razumijem zbog čega su prosvjednici uznemireni", rekao je Dragnea novinarima u utorak.
Dvije oporbene stranke centristički Liberali i Savez spasimo Rumunjsku pokrenuli su u srijedu interpelaciju za izglasavanje nepovjerenja vladi koja ima malo nade u uspjeh.
Rumunjski socijaldemokrati ponovno su došli na vlast na izborima u prosincu 2016. godinu dana nakon što su ih prosvjednici zbacili s vlasti u gnjevu zbog smrtonosnog požara u jednom noćnom klubu za koji mnogi krive korupciju i nekažnjivost.
Više od 2000 slučajeva
Protukorupcijski tužitelji trenutno istražuju preko 2000 slučajeva zloporabe vlasti.
Predsjednik Klaus Iohannis je sudjelovao na izvanrednoj sjednici CSM-a i nakon toga rekao novinarima: "Problem je da se ne može činiti ono što je vlada učinila u zemlji vladavine prava, što Rumunjska jest i želi ostati".
Europska komisija je rekla kako "borbu protiv korupcije treba ojačati ne ukinuti". Čelnik Komisije Jean-Claude Juncker i njegov zamjenik su rekli u priopćenju kako "s velikom zabrinutošću prate najnovija događanja u Rumunjskoj".
Šest zapadnih zemalja među kojima i Njemačka i Sjedinjene Države su u priopćenju upozorile da će vladina uredba potkopati međunarodni ugled Rumunjske i položaj u EU-u i NATO-u.
Uredba bi se odnosila na trenutne istrage i suđenja kao i na nove slučajeve. Kriminalni nemar ne bi više bio kazneno djelo, a definicija sukoba interesa bi se suzila.
Trumpova zabrana ne odnosi se na europske državljane
Trumpova zabrana ne odnosi se na europske državljane
Foto: FaH
AMERIČKA privremena zabrana ulaska državljana sedam većinski muslimanski zemalja ne odnose se na europske državljane i u slučajevima kada imaju dvostruko državljavanstvo, od kojih je jedno od tih sedam zemalja, izjavila je u srijedu visoka predstavnica EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Federica Mogherini.
"State Department je jučer pojasnio da građani Europske unije nisu pogođeni zabranom, čak i ako imaju državljanstvo jedne od tih sedam zemalja. Pozdravljamo to pojašnjenje, ali želimo biti jasna: to ne mijenja našu ocjenu američke izvršne uredbe", izjavila je Mogherini u govoru zastupnicima Europskog parlamenta.
"Nitko ne može biti lišen prava zbog mjesta rođenja"
Mogherini je snažno osudila taj potez američkog predsjednika Donalda Trumpa. "Već sam proteklih dana rekla stajalište Europske unije o tome. Nitko ne može biti lišen svojih prava zbog mjesta rođenja, vjere ili etničke pripadnosti", dodala je Mogherini.
Trump je 27. siječnja potpisao izvršnu uredbu kojom se uvodi privremena zabrana na 90 dana za ulazak u Sjedinjene Države državljanima sedam država - Iraka, Sirije, Sudana, Irana, Somalije, Libije i Jemena. Također se privremeno suspendira na 120 dana provedba programa primanja izbjeglica.
Mogherini je dodala da je uvijek gledala i još uvijek gleda na Sjedinjene Države kao na zemlju u kojoj svatko može uspjeti bez obzira na svoje socijalno, etničko ili kulturno podrijetlo, ali da s druge strane Europa kao dobar prijatelj Sjedinjenih Država mora jasno reći kadgod dođe do neslaganja, pogotovo kada se to odnosi na temeljne vrijednosti. "A mi se sigurno ne slažemo s izvršnom uredbom predsjednika Sjedinjenih Država od 27. siječnja kao što se mnogi u Sjedinjenim Državama ne slažu", rekla je Mogherini.
Trump upozorio Iran zbog testiranja balističkog projektila
Trump upozorio Iran zbog testiranja balističkog projektila
MICHAEL Flynn, savjetnik predsjednika Donalda Trumpa za nacionalnu sigurnost, potvrdio je da je SAD službeno u srijedu upozorio Iran zbog "destabilizirajuće aktivnosti" nakon što je testiranja balističkog projektila.
"S današnjim danom službeno upućemo Iranu upozorenje", kazao je Flynn na brifingu u Bijeloj kući, ne pojasnivši što bi to trebalo značiti.
Flynn je kazao da testiranje projektila u nedjelju predstavlja kršenje rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a u kojoj se od Irana traži da ne poduzima nikakve aktivnosti povezane s balističkim projektilima koji mogu nositi nuklearno oružje.
"Testiranje se uklapa u nastavak obrambenog programa Irana", tvrde Iranci
Iranski ministar obrane general Hosein Degan tvrdi da lansiranje nije u suprotnosti s nuklearnim sporazumom niti rezolucijom 2231., već da se "testiranje uklapa u nastavak obrambenog programa" Irana.
"Imamo program za proizvodnju obrambene opreme u okviru naših nacionalnih interesa i nitko ne može utjecati na našu odluku", dodao je on.
Iran je u nedjelju testirao raketu srednjeg dometa koja je eksplodirala nakon 1010 km.
Velika Britanija, Francuska i SAD tražile su prošle godine od Vijeća sigurnosti da reagira na iransko testiranje raketa, no Rusija i Kina suprotstavile su se mogućim sankcijama tvrdeći da one ugrožavaju teško sklopljeni sporazum.
Sporazum koji su sklopile Velika Britanija, Kina, Francuska, Njemačka, Rusija i SAD nameće ograničenja u razvoju iranskoga nuklearnog programa u zamjenu za ukidanje sankcija.
NATO pozvao Putina da iskoristi svoj utjecaj i dogovori primirje u Ukrajini
NATO pozvao Putina da iskoristi svoj utjecaj i dogovori primirje u Ukrajini
Foto: FAH
NAJMANJE je šest osoba poginulo danas na bojišnici na istoku Ukrajine četvrtog dana borba između ukrajinskih vojnika i proruskih pobunjenika, pa je NATO pozvao Moskvu da iskoristi svoj utjecaj na potonje i privoli ih na prekid vatre.
Ovo su najžešće borbe nakon primirja postignutog u prosincu i događaju se dok se novi američki predsjednik Donald Trump zauzima za približavanje s Rusijom koju Kijev i Europska unija optužuju da podupire separatiste, što Moskva niječe.
Moskva mora iskoristiti svoj "velik utjecaj na (proruske) pobunjenike" kako bi se ponovo uspostavilo primirje, istaknuo je NATO-ov glavni tajnik Jens Stoltenberg, četvrtog dana borba u kojima je od nedjelje poginulo 19 ljudi.
Dok se nastavlja minobacačka i raketna paljba s jedne i s druge strane, ukrajinska vojska je u srijedu izvijestila o pogibiji trojice svojih vojnika.
Broj žrtava raste
Pobunjenici su pak objavili da je poginulo dvoje civila, jedan blizu njihova uporišta Donecka, a drugi u susjednom gradu Makejevki. Prokijevska policija u Avdiivki je izvijestila o pogibiji jedne stanovnice.
Uz 19 poginulih od nedjelje, u borbama je u zadnja 24 sata trideset ranjenih, među kojima 20 ukrajinskih vojnika, priopćila je vojska.
Ukrajinska vojska je na Facebooku optužila pobunjenike da su u srijedu tokom noći i rano ujutro izveli više napada na njezine položaje blizu Avdiivke iz strojnica i raketnih bacača.
Ova obnova sukoba je osim reakcije NATO-a potaknula i zabrinutost EU-a, Sjedinjenih Država i UN-a. Diplomacija EU-a je u utorak navečer osudila "očit prekid primirja" uspostavljenog krajem prosinca.
Ukrajinski predsjednik Petro Porošenko je na Twitteru obećao da će "braniti Ukrajinu od ruske agresije".
Kremaljski savjetnik Jurij Ušakov je uzvratio ocijenivši da se Kijev borbama u Avdiivki koristi kao "sredstvom pritiska na Moskvu".
Izaslanik OESS-a Martin Sajdik koji je u srijedu bio u Minsku, gdje se održavao novi krug mirovnih pregovora između kijevskih predstavnika, separatista, Moskve i OESS-a, izjavio je da su Moskva i Kijev pozvali "na opći i potpun mir u čitavoj ratnoj zoni".
U Ukrajini već gotovo tri godine traje sukob u kojemu je do danas poginulo desetak hiljada ljudi.
BuzzFeed: Neprijatelji Amerike su presretni, nitko im nije pomogao kao Trump
BuzzFeed: Neprijatelji Amerike su presretni, nitko im nije pomogao kao Trump
Foto: Getty Images
AMERIČKI predsjednik Donald Trump prošlog je tjedna donio uredbu kojom se na 90 dana zabranjuje ulazak u SAD građanima Iraka, Irana, Sirije, Libije, Somalije, Jemena i Sudana. To je način sprječavanja potencijalnih napadača da uđu u Ameriku, navode iz njegove administracije.
No, velik je broj onih koji se ne slažu. Anonimni američki diplomat smatra da su te mjere islamofobne i da neće od njih imati koristi u regiji, piše BuzzFeed.
"Pitam se jesu li ti ljudi razmislili o dugoročnim posljedicama, jer znam da će ih biti", upozorava. Irački je parlament je već donio mjeru kojom se od premijera traži da istu takvu zabranu donese u Iraku za Amerikance. Irački ministar vanjskih poslova Ibrahim Jaafari smatra da su Iračani najviše pogođeni terorizmom Islamske države.
Loša reputacija na Bliskom istoku
"Usto, Amerika nije zabranu primijenila na neke druge zemlje, usprkos tome što teroristi dolaze od tamo", kaže Jaafari.
Reputacija SAD-a na Bliskom istoku i u sjevernoj Africi je srozana na veoma nisku razinu zbog katastrofalnih intervencija u Iraku, Afganistanu, Jemenu i Siriji.
U svih sedam zemalja s Trumpovog popisa odvija se borba između umjerenih i radikalnih stranaka, a radikali u nekim slučajevima i oružanom silom prkose Washingtonu.
Irak: Irački premijer podržava SAD, dok je oporba nastrojena jako antiamerički.
Iran: Iranski se političari stalno svađaju oko toga koliko se može vjerovati SAD-u. Izbori u svibnju mogli bi biti teški za umjerenog predsjednika Hassana Rouhanija.
Sirija: U Siriji se nalazi mnoštvo naoružanih skupina, koje se mogu generalno podijeliti na saveznike SAD-a i sirijskih pobunjenika te na anti-američke opcije.
Libija: Libijska vlada bori se s dva jako naoružana kampa, koji uključuju islamske ekstremiste i jednu sekularniju skupinu.
Jemen: Građanski rat u Jemenu suprotstavio je američke saveznike i Houthi paravojsku.
Somalija: Somalijska vlada ratuje s ekstremnim islamistima povezanima s al-Kaidom.
Sudan: Saudijska Arabija i Izrael pokušavaju Sudan izbaciti iz pro-iranske orbite.
Zbog svega navedenog, zabrana koja se odnosi na navedene zemlje bi se mogla SAD-u obiti o glavu. Slabe vlade bi se mogle naći pod pritiskom da izbace američko osoblje, ograniče suradnju oko proturerorizma, i slično.
Libanonske dnevne novine al-Mustaqbal zabranu su nazvale "kolektivnim kažnjavanjem" s "otrovnim i prezirnim rasističkim korijenima".
Diplomati podijeljeni
Američki su diplomati dijele pismo neslaganja s odlukom, u kojem stoji da bi ista mogla pokvariti odnose sa sedam navedenih zemalja i ostatkom muslimanskog svijeta.
"220 milijuna ljudi gubi priliku preko noći otputovati u SAD. Neprijateljstvo prema SAD-u će rasti", stoji u pismu.
Ova poruka koju Trump šalje puno je gora od one Busheve, kojom se pozivalo na rat protiv terorizma, smatra istraživač geopolitike Ragnar Weilandt.
"On ne pravi razliku između umjerenih i manje umjerenih muslimana diljem svijeta. Daje alat muslimanima koji planiraju terorističke napade, ali i truje javno mišljenje o SAD-u u tim zemljama", zaključuje Weilandt, piše BuzzFeed.
