PREGOVORI o iranskom nuklearnom programu na kojima je postignut pomak, ali je izostao konačan rezultat, uskoro će ući u osmi dan u Laussani, a da nije utvrđen novi rok za dogovor, dok pregovarači počinju davati znakove nestrpljenja.
Nakon tjedan dana "veoma teških i veoma složenih" pregovora koji su zbog postavljena roka 31. ožujka, sada već isteklog, bili izloženi pritisku, kod nekih pregovarača vidljiv je zamor.
"Vrijeme je da naši partneri u pregovorima iskoriste trenutak i priliku (za dogovor) koja se možda neće ponoviti", rekao je u srijedu iranski ministar vanjskih poslova Mohammad Javad Zarif.
Više zapadnih diplomata pozvalo je pak Teheran zadnjih sati da "donese odluke", a neki su ocijenili da napokon mora "reći 'da' ili 'ne'". No to nije spriječilo američkog državnog tajnika Johna Kerryja da izjavi kako će u Laussani ostati "barem do četvrtka ujutro".
Kerry: I dalje napredujemo, ali dogovora nema
"I dalje napredujemo, ali još nismo postigli politički dogovor. Kerry će zato ostati u Laussani barem do četvrtka ujutro kako bi nastavio pregovore", rekla je njegova glasnogovornica.
Pregovori i dalje zapinju o iste točke, premda je ostvaren stanovit pomak, rekli su zapadni i iranski diplomati. Te dvije točke su: sankcije te istraživanje i razvoj koji bi Iranu omogućili da konstruira bolje centrifuge.
U središtu problema su centrifuge za obogaćivanje uranija. Uranij obogaćen do 90 posto koristi se u proizvodnji atomske bombe pa međunarodna zajednica sumnja da Teheran želi proizvesti to oružje, što Iran i dalje niječe.
Velesile SAD, Velika Britanija, Francuska, Rusija, Kina i Njemačka žele zaustaviti iranski nuklearni program i pomno ga nadzirati kako bi bile sigurne da Teheran neće nikada imati bombu, u zamjenu za ukidanje međunarodnih sankcija koje guše njegovo gospodarstvo.
Zarif je u srijedu napomenuo da Iran pregovara "istodobno sa šest zemalja koje imaju različite interese, različita stajališta i različite odnose s Islamskom Republikom, a gdjekad i međusobno različita stajališta".
U srijedu su u Laussani bili samo američki državni tajnik Kerry, britanski ministar vanjskih poslova Philip Hammond, njemački Frank-Walter Steinmeier i njihov iranski kolega Zarif.
Tijekom večeri trebaju im se pridružiti francuski ministar vanjskih poslova Laurent Fabius koji je u srijedu rano ujutro otputovao u Pariz, upozorivši da će se vratiti kada to bude "korisno".
Merkel: Prevaljen je velik dio puta
Njemačka kancelarka Angela Merkel izjavila je u Berlinu kako "vjeruje da je prevaljen velik dio puta".
Slično se čulo u Bijeloj kući: "Mislimo da su pregovori i dalje produktivni", rekao je Josh Earnest, glasnogovornik Bijele kuće, dodavši da je predsjednik Barack Obama u srijedu ujutro obaviješten o napretku u pregovorima.
No nesigurnost o ishodu pregovora potaknula je izraelskog premijera Benjamina Netanyahua, žestokog protivnika bilo kakva dogovora s Iranom, da upozori na mogućnost "lošeg dogovora koji može ugroziti Izrael, Bliski istok i mir u svijetu".
Zasad neće biti sastanka euroskupine o Grčkoj
Zasad neće biti sastanka euroskupine o Grčkoj
Foto: Hina
EUROZONA i Grčka su danas nastavile pregovore o popisu reforma koje Atena mora predložiti kako bi dobila pomoć koja joj nužno treba i taj će se posao nastaviti a da zasad neće biti sastanka ministara financija eurozone, rekao je europski izvor.
Danas poslijepodne održana je telekonferencija stručnjaka eurozone ("Euro Working group") kako bi se analiziralo stanje u Grčkoj.
"Ovih dana neće biti napretka. Nastavljamo s tehničkim radom u Ateni", rekao je europski izvor blizak pregovorima.
"Euroskupine nema na vidiku", dodao je, ubivši nadu grčkoj vladi koja je bila računala s dogovorom ovog tjedna ili početkom idućeg.
Zeleno svjetlo vjerovnika o popisu reforma koje Grčka mora provesti jedan je od nužnih uvjeta za odobravanje dijela međunarodnih zajmova. EU i MMF žele biti sigurni da će vlada radikalne ljevice, koja zagovara napuštanje mjera štednje, preuzeti obveze u vezi s reformama a da ne ugrozi proračun i povećati proračunske prihode.
Atena mora u travnju platiti 820 milijuna eura različitih potraživanja, od čega 460 milijuna MMF-u te izdati 2,4 milijarde eura trezorskih zapisa kako bi država mogla funkcionirati.
Otkrivena video snimka leta strave?
Otkrivena video snimka leta strave?
Screenshot: YouTube
FRANCUSKI magazin Paris Match i njemački dnevnik Bild tvrde da su u posjedu videozapisa snimljenog mobilnim telefonom na kojem su zabilježeni posljednji trenuci njemačkog Airbusa A320 kojeg je manijakalni masovni ubojica Andreas Lubitz sruši u francuskim Alpama ubivši sebe i 149 putnika i članova posade.
Izvješća o sadržaju videozapisu, koji još uvijek nije objavljen, sugeriraju da se on podudara s podacima prikupljenima iz jedne od crnih kutija.
Bild scene iz videa opisuje kao kaotične i drhtave, ističući da se krici "Moj bože!" mogu čuti na nekolicini jezika, što ukazuje da su putnici bili svjesni kakav ih usud očekuje.
Tužitelj Brice Robin, koji rukovodi istragom u Francuskoj kaže da niti jedan od mobilnih telefona pronađenih na mjestu nesreće nije poslan na analizu i da ne zna kako su mediji došli u posjed zapisa.
"Svi (mobilni telefoni) su zasad u Seynes-Les-Alpes. Ako su ljudi pokupili mobilne telefone s mjesta nesreće, ja o tome nemam saznanja," rekao je tužitelj za Reuters.
Bild pak tvrdi da je videozapis kojeg posjeduje "neosporno autentičan", na zapisu se čuju najmanje tri snažna udarca u metal, koja bi mogla predstavljati pokušaje da se razbiju vrata kokpita.
Na kraju zapisa je vidljivo snažno podrhtavanja, a avion se snažno naginje na jednu stranu. Zapis završava serijom krikova, piše Bild.
Čuje se prvi alarm, audiovizualno upozorenje o poniranju i potrebi da se podigne avion. Nema reakcije od Lubitza. Mogu se čuti zvuci putnika koji u panici trče zrakoplovom.
10:35
Kapetan traži željeznu polugu skrivenu u zadnjem dijelu zrakoplova. Čuje se snažno lupanje i udarci po metalu. Kapetan pokušava otvoriti vrata polugom.
10:37
Čuje se drugi alarm, audiovizualna upozorenja o neposrednoj prijetnji udara o zemlju. I dalje nema reakcije od Lubitza.
Kapetan viče: "Otvori ova jebena vrata!"
10:38
Usprkos buci, može se čuti kako Lubitz normalno diše kroz masku s kisikom. Zrakoplov se nalazi na visini od 4000 metara.
10:40
Izvana se čuje žestok udarac, iznutra krici. Airbus udara u planinu s desnim krilom. Minutu kasnije, muk.
YouTube je u srijedu preplavljen videozapisom koji navodno prikazuje posljednje trenutke leta 9525, no njegova autentičnost nije potvrđena, a sadržaj ne odgovara opisima koje su ponudili Paris Match i Bild.
Sudar pri polijetanju: Dva zrakoplova Ryanaira sudarila se u Dublinu, jedan polijetao za Hrvatsku
Sudar pri polijetanju: Dva zrakoplova Ryanaira sudarila se u Dublinu, jedan polijetao za Hrvatsku
Screenshot: Twitter
U ZRAČNOJ luci u Dublinu danas je došlo do incidenta u kojem su sudjelovala dva zrakoplova Ryanaira. Jedan je zrakoplov udario u rep drugog zrakoplova, javlja Irish Times.
Ryanair je saopštio kako u incidentu nitko nije ozlijeđen te da su putnici prebačeni u druge zrakoplove kojima su prebačeni na svoja odredišta.
Jedan je zrakoplov trebao poletjeti za Zadar (let FR7312) dok je drugi trebao poletjeti za Edinburg, u Škotskoj.
Ryanair: Jedan avion zahvatio rep drugoga
Ryanair je odmah objavio i priopćenje u kojemu se osvrnuo na događaj.
"Jedan od aviona zahvatio je rep drugoga aviona. Oba aviona bila su navođena od strane zračne kontrole u Dublinu", stoji u priopćenju.
Tvrtka se ispričala putnicima za sve eventualne poteškoće i neugodnosti
Ryanairovim avionima sličan se sudar dogodio i u oktobaru prošle godine.
Izrael osudio primanje Palestine u Međunarodni kazneni sud: "Odluka je politička, cinična i licemjerna"
Izrael osudio primanje Palestine u Međunarodni kazneni sud: "Odluka je politička, cinična i licemjerna"
Foto: FAH
IZRAEL je danas osudio članstvo Palestine u Međunarodnome kaznenom sudu (ICC), ocijenivši tu odluku "političkom i ciničnom", navodi se u priopćenju izraelskog ministarstva vanjskih poslova.
"Palestinska odluka o članstvu u ICC-u radi pokretanja sudskih postupak protiv Izraela je politička, cinična i licemjerna", ističe se u priopćenju.
Palestina je danas službeno postala član Međunarodnoga kaznenog suda u nadi da će se ondje moći suditi izraelskim čelnicima za ratne zločine i zločine povezane s okupacijom, u prilikama kada je zapeo mirovni proces.
"Vlada Palestinske samouprave koja se poistovjetila s krvavim terorističkim pokretom Hamasom koji čini ratne zločine (...), posljednja je koja može prijetiti sudskim progonom na međunarodnome sudu u Den Haagu", dodaje se u priopćenju izraelskog ministarstva.
"Jednostrane palestinske akcije, ponajprije ovo članstvo u ICC-u, jesu povrede načela koja su dvije strane prihvatile uz potporu međunarodne zajednice radi rješavanja izraelsko-palestinskog sukoba", dodaje se u priopćenju.
U središtu Londona se zapalile električne instalacije, hiljade ljudi evakuirano
U središtu Londona se zapalile električne instalacije, hiljade ljudi evakuirano
Screenshot: Youtube
TISUĆE zaposlenika bježalo je danas iz zgrade Visokog suda u središtu Londona, nakon što su se zapalile električne instalacije pod zemljom, prenosi Daily Mail.
Ljudi su, ugledavši veliki crni dim, istrčali iz svojih ureda, restorana i trgovina. Više od 2000 ljudi evakuirano je u srijedu zbog dima koji je počeo sukljati iz pločnika.
Cijeli blok je evakuiran, a vatrogasci su blokirali područje zahvaćeno požarom. Sve večerašnje predstave na poznatom londonskom West Endu, koji je u blizini, su otkazane. I nakon sedam sati, vatrogasci se još bore s požarom.
Prema prvim informacijama, nitko nije ozlijeđen.
Ruske vlasti ugasile jedinu tatarsku televiziju na Krimu
Ruske vlasti ugasile jedinu tatarsku televiziju na Krimu
Screenshot: Ukraine Today/YouTube
RUSKE vlasti ugasile su jedinu televiziju na tatarskom jeziku na Krimu, unatoč prosvjedima aktivista za ljudska prava, objavila je u srijedu ta televizijska postaja u Simferopolju.
Televizija ATR kaže da ni nakon nekoliko pokušaja nije uspjela obnoviti koncesiju. Ugašen je i dječji kanal te dvije radijske frekvencije koje pripadaju televiziji.
Tatarska manjina na Krimu usprotivila se ruskom pripojenju nekoć ukrajinskog poluotoka prošle godine.
Na Krimu živi oko 300.000 Tatara, a većina ih se osamdesetih godina vratila na taj poluotok u Crnom moru s kojeg ih je 1944. protjerao sovjetski diktator Josef Staljin.
Amnesty International kritizirao je ruske vlasti na Krimu zbog pritiska na neovisne medije, ocijenivši da pod krinkom administrativnih mjera vodi "opći napad" na novinarske slobode.
