Iznad Jadrana se sudarila dva aviona: Jedan pilot poginuo, drugi uspio prisilno sletjeti
Iznad Jadrana se sudarila dva aviona: Jedan pilot poginuo, drugi uspio prisilno sletjeti
Screenshot i video: YouTube
DVA MALA aviona sudarili su se u zraku iznad talijanske obale Jadranskog mora. Nesreća u kojoj je jedan pilot poginuo, a drugi se uspio izvući, dogodila se ovog vikenda, a talijanski mediji objavili su i stravične snimke.
Dva su aviona sudjelovala u akrobatskoj predstavi iznad plaže u talijanskom gradu Alba Adriatica. Na snimci se jasno vide kako dva aviona lete u formaciji, sve dok jedan od aviona nije počeo gubiti visinu, te se zabio u drugi avion.
U nesreći je poginuo 47-godišnji pilot Marco Ricci, koji je zajedno sa svojim avionom udario u površinu mora. Drugi pilot, 42-godišnji Luigi Wilmo Franceschetti, uspio je prisilno sletjeti, te je prošao tek s lakšim ozljedama.
Istraga je u tijeku.
Strava u Johannesburgu: Lav kroz prozor uskočio američkoj turistici u automobil i ubio je
Strava u Johannesburgu: Lav kroz prozor uskočio američkoj turistici u automobil i ubio je
Foto: Ilustracija
AMERIČKA turistica smrtno je stradala tokom posjeta jednom zoološkom parku u Johannesburgu u ponedjeljak, pošto ju je napao lav dok se vozila u automobilu s otvorenim prozorom, doznaje se od uprave parka.
"Automobil je ušao u prostor lavova, lav je kroz prozor ušao u auto i napao ju je", rekao je dužnosnik Parka lavova na radiju Talk Radio 702. Hitna pomoć je brzo stigla, ali nije joj bilo pomoći.
Jedan je turist ozlijeđen u pokušaju da pomogne napadnutoj ženi, dodaje Talk Radio 702.
Taj zoološki park jedna je od turističkih atrakcija Johannesburga s najjednostavnijim pristupom i nalazi se manje od jednog sata vožnje od središta grada.
UN: Sve više dokaza potvrđuje da je Rusija uključena u ukrajinski rat
UN: Sve više dokaza potvrđuje da je Rusija uključena u ukrajinski rat
Foto: FAH
U SUKOBU vlasti i separatističkih snaga na istoku Ukrajine ima sve više znakova o umiješanosti Rusije, iako zasad ne i nepobitnih dokaza, rekao je u ponedjeljak pomoćnik glavnog tajnika UN-a za ljudska prava Ivan Šimonović.
"Riječ je o sve većem priljevu (neslužbenih) boraca i sve više dokaza da su u borbe uključeni i neki (ruski) vojnici", rekao je Šimonović na konferenciji za novinare u Ženevi.
Rusija niječe zapadne optužbe da pomaže proruskim pobunjenicima oružjem i vojnicima.
Harutjunjan: Teško dokazati da se radi o aktivnim ruskim vojnicima
Nedavno su u Ukrajini uhapšena dva Rusa, koje su 21. svibnja ispitali dužnosnici UN-a. Oni tvrde da bi se prema njima trebalo postupati kao sa zarobljenim vojnicima, no Rusija kaže da je riječ o bivšim vojnicima koji su otišli iz vojske.
Ukrajina ih je optužila za terorizam, stavivši ih tako, po Šimonovićevim riječima, "između čekića i nakovnja".
"Vrlo je teško dokazati da su to doista aktivni vojnici. Zato većinom koristimo izraz 'borci' Ruske Federacije", istaknuo je voditelj Misije UN-a za nadzor ljudskih prava u Ukrajini Armen Harutjunjan.
Čelnici zemalja regije u Portorožu: Može li Balkan slijediti skandinavski model?
Čelnici zemalja regije u Portorožu: Može li Balkan slijediti skandinavski model?
Foto: FAH
PREDSJEDNICI država jugoistočne Europe, među kojima i Kolinda Grabar-Kitarović, raspravljali su u ponedjeljak u Portorožu o tome može li inicijativa koju su prije 3 godine pokrenuli poslovni lideri iz država jugoistočne Europe rezultirati nečim sličnim onome što su prije 70 godina postigle nordijske države koje su kroz nordijsko ministarsko vijeće ostvarile neke elemente integracije još prije nego što se to dogodilo kroz institucije Europske unije.
U panelu pod naslovom "Novi dogovor za novo vrijeme" sudjelovali su slovenski predsjednik Borut Pahor, hrvatska predsjednica Grabar-Kitarović, makedonski predsjednik Gjorge Ivanov, crnogorski predsjednik Filip Vujanović, predsjedavajući predsjedništva BiH Mladen Ivanić, kosovska predsjednica Atifete Jahjaga i srbijanski ministar za gospodarstvo Željko Sertić, kao posebni izaslanik predsjednika Tomislava Nikolića.
Predsjednik upravnog odbora portoroškog summita, slovenski gospodarstvenik Iztok Seljak, te slovenski predsjednik Pahor istakli su kao velik cilj i ambiciju oblikovanje takozvanog 'new deala' za regiju koja je niskokonkurentna i s relativno malo stranih investicija, a u isto vrijeme s jakim neiskorištenim potencijalima, zagovarajući tezu da zbog budućnosti, stabilizacije i boljitka društava na ovim prostorima treba dati političku potporu jačanju povjerenja i ekonomskog povezivanja.
Kao gost i uvodničar na panelu nastupio je glavni tajnik Nordijskog vijeća ministara Dagfinn Hoybraten, predstavivši iskustva skandinavskih država koje su prije 70-ak godina zanemarile svoje razlike na račun mnogih sličnosti i otvorile se jedne prema drugima, što im je pomoglo i u gospodarskom razvoju, pa danas svojim ekonomskim modelom, standardom i učinkovitošću predstavljaju željeni model za mnoge druge države.
Povjerenje je iznimno važno, za njegovu izgradnju ključni su političari
Hoybraten je upozorio da je povjerenje politički i psihološki izuzetno važna stvar i da se ono među tim zemljama koje su lingvistički, kulturno i zemljopisno vrlo bliske, a ipak različite u svojim identitetima koje brižno čuvaju gradilo niz godina.
"U vrijeme kriza trebaju nam odvažni političari i odvažna rješenja", rekao je, upozorivši da 6 nordijskih zemalja i tri nordijske regije surađuju više desetljeća na međusobnu korist.
Ta regija danas stvara 5 posto svjetskog BDP-a, a regija zapadnog Balkana s otprilike istim brojem stanovništva pet puta manje, a uz to je niskokonkurentna i neprivlačna za investicije iako ima velike potencijale, istakli su na summitu sudionici skloni jačem ekonomskom povezivanju regije, čemu bi se po njihovim riječima morali pridružiti i političari.
U samo nekoliko godina od kako je pokrenut proces Brdo-Brijuni jako se osnažilo i političko povjerenje u regiji, ocijenio je u svom nastupu slovenski predsjednik Pahor, podsjetivši koliko je povjerenje bilo važno kad je s nekadašnjom hrvatskom premijerkom Jadrankom Kosor pripremao arbitražni sporazum o granici.
"Sada se poslovna suradnja u regiji dobro odvija, ali politička suradnja zaostaje za potrebama vremena", rekao je Pahor, istaknuvši da je međusobno povjerenje od izuzetne važnosti i kad je riječ o ulasku u euroatlantske integracije i u rješavanju međusobnih otvorenih pitanja među državama.
Grabar-Kitarović: povjerenje postoji, ali još dosta za učiniti
Hrvatska predsjednica podržala je gospodarsku suradnju država na području jugoistočne Europe, te potrebu da se promijeni imidž regije kako bi ona postala uspješna i konkurentna i privlačna za investitore. Inzistirala je također na procesu ulaska u euroatlantske organizacije kao najboljem mehanizmu za vraćanje povjerenja i rješavanje sporova.
Ona je rekla da države na prostoru jugoistoka starog kontinenta trebaju "iskoristiti ono što imaju, a ne ono što nemaju".
"Treba ustrajati jer proširenje EU-a je pozitivan proces", rekla je hrvatska predsjednica, dodavši da političari trebaju raditi na domaćoj sceni i uklanjati poslovne barijere, te raditi na privlačenju investicija, te uklanjanju korupcije.
"Moramo raditi i na međusobnom povjerenju. Svakako, smatram da svaka od naših država ima gospodarske interese. Imamo i zajedničke ulagačke interese, tu postoji zemljopisna bliskost i bliskost jezika, a i naše tvrtke mogu biti poveznica s investitorima iz drugih dijelova svijeta", kazala je predsjednica, dodavši da veliku ulogu svih svojih kolega u susjednim državama vidi i u privlačenju stranih investitora i potrebne ulagačke klime, te uklanjanju negativnog imidža koji je u tom pogledu do sada imalo ovo područje.
Govoreći o ekonomskom napretku i stabilnosti koji su na tom prostoru još uvijek krhki, ona je naglasila da pri tom zaostatku treba voditi računa o početku 90-ih godina prošlog stoljeća koje su obilježila ratna stradanja i razaranja i dvostruki proces tranzicije, kad su se ovom dijelu kontinenta nudile regionalne inicijative za vraćanje povjerenja, dok su druge postkomunističke zemlje u srednjoj i istočnoj Europi dobivale velike investicije.
U to su vrijeme ta ulaganja išla mimo nas, rekla je hrvatska predsjednica, te upozorila da su stvaranje i obnova povjerenja osjetljiv i krhak proces.
Ipak, ostala je optimistična, rekavši da je zadnjih nekoliko godina na planu obnove i uspostave povjerenje dosta napravljeno, ali da je dosta još i za učiniti.
Povjerenje postoji, ali je potrebno još mnogo napora da bi se govorilo o zajedničkim potezima, rekla je među ostalim hrvatska predsjednica.
Po njenoj je ocjeni ključ stabilnosti ovog dijela Europe mirna i prosperitetna jugoistočna Europa uklopljena u EU, u čemu Slovenija i Hrvatske zdušno podupiru taj proces jer je on i u njihovom interesu.
Vujanović ne vjeruje da je skandinavski model primjenjiv na ovim prostorima
Crnogorski predsjednik Vujanović rekao je govoreći o razvoju svoje države da je za nju od izuzetne važnosti turizam, ali i prometno povezivanje, pa Crna Gora očekuje investicije u svoju infrastrukturu.
Vujanović je ocijenio da je s jedne strane loše što se EU neće proširivati idućih 5 godina, ali da tu odluku treba uvažavati, a da će Crna Gora ulaskom u NATO savez doprinijeti stabilnosti regije, ali i ojačati povjerenje svojih partnera prema njoj.
Što se tiče moguće primjene skandinavskog odnosno nordijskog modela na tzv. "zapadnom Balkanu", Vujanović je iskazao svoju skeptičnost.
On je rekao da su proces Brijuni-Brdo koji su pokrenule Slovenija i Hrvatska, te tzv. berlinski proces kojemu asistiraju Njemačka i Francuska vrlo značajni za regiju, pa i kad se radi o povratku povjerenja.
Vujanović je međutim ocijenio kako je iluzorno očekivati da bi države u regiji mogle pristati na prijelaz nekih državnih kompetencija na neku organizaciju "nordijskog" tipa.
"To nije realno i mi nemamo odnose kakvi postoje u Nordijskom vijeću", kazao je Vujanović, ali se složio da poslovnoj zajednici treba dati svu potporu za jačanje suradnje, te da bi to trebale podržati i izvršne vlasti u zemljama na ovim prostorima.
On se složio s ocjenom da pravi problem u regiji, kad se radi o gospodarstvu, nije nedostatak povjerenja nego nedostatak novca i ulaganja kako bi se obnovile velike gospodarske aktivnosti, napravile ceste i željezničke pruge kako bi zemlje u okruženju bile bolje prometno, pa onda i poslovno povezane.
Političari bi trebali "iznenaditi povijest"
Govoreći o stanju u multietničkoj i multikonfesionalnoj BiH Mladen Ivanić je istaknuo kao primjer jačanja političkog povjerenje u predsjedništvu dogovor da se u javnost izlazi samo sa stajalištima koja su prethodno usklađena, a ne s onima koja su prijeporna, kako se ne bi dodatno stvaralo nepovjerenje među narodima u toj državi.
Ivanić je rekao da ima osjećaj da su se mali kratkotrajni interesi političara koji ponekad izlaze sa stajalištima kako bi se dodvorili biračima i bili ponovno izabrani "iživjeli" i da povjerenje radi dugotrajne koristi zajednica jača. Međutim, povjerenje je još uvijek krhko, te treba čuvati zajedničke interese, ali i već stvorene nacionalne identitete jer je to proces koji se ne može vratiti unatrag.
Pahor je replicirao riječima kako smatra da se povjerenje javlja onda "kad su iscrpljene sve druge mogućnosti", ali je naglasio da ne treba čekati takvu krajnju i opasnu situaciju nego povjerenje i međusobne odnose rješavati ranije. Smatra da se regija ipak izvukla iz one najgore ratne i kasnije gospodarske krize, unatoč globalnim izazovima koji su još prisutni o održavaju se i na ovo područje.
"Mislim da se ovaj dio Europe izvukao iz najgoreg. Ja sam optimist", kazao je Pahor, dodavši kako iako to zvuči pomalo apsurdno očekuje od političara da preuzmu odgovornost za koju su zaduženi, te iz nerazvijenog i nestabilnog prostora naprave "najstabilniji dio Europe i tako iznenade povijest".
Ivanić je pak rekao kako smatra da u BiH ne postoji povjerenje nego "začeci obnove povjerenja", te da se polako razvija i povjerenje u regiji.
Međunarodno muzejsko vijeće objavilo crvenu listu ugroženih iračkih spomenika
Međunarodno muzejsko vijeće objavilo crvenu listu ugroženih iračkih spomenika
Foto: FAH
"ŽURNU crvenu listu" ugroženih kulturnih predmeta i dobara u Iraku kojima prijete uništenje, krađa, pljačka, preprodaja i nezakonita trgovina objavilo je u ponedjeljak u Parizu Međunarodno muzejsko vijeće (ICOM).
Na popisu je sedam skupina predmeta poput glinenih i kamenih ploča s klinastim pismom, pečata, kipova, dijelova građevina (frizovi i mozaici), posuda, pribora i novca.
Potječu iz razdoblja od drevne Mezopotamije (10.000 prije Krista) sve do Osmanskog i Mamelučkog Carstva. Popis će idućih dana biti objavljen na internetskoj stranici ICOM-a (www.icom.museum).
Objava kao poticaj zaštiti umjetnina
Objavom tih crvenih lista ICOM želi pomoći stručnjacima i policiji da popišu ugrožene umjetnine i one koje su zaštićene važećim zakonima.
Vijeće je od 2000. objavilo crvene liste za više od 25 zemalja, rekao je njegov predsjednik, Nijemac Hans-Martin Hinz.
ICOM, osnovan 1946. sa sjedištem u Parizu, ima oko 35.500 članova u 137 zemalja i surađuje s UNESCO-om, Svjetskom carinskom organizacijom i s Interpolom.
Kerry slomio bedrenu kost, vojnim zrakoplovom se vraća iz Ženeve u Boston radi liječenja
Kerry slomio bedrenu kost, vojnim zrakoplovom se vraća iz Ženeve u Boston radi liječenja
Foto: FAH
AMERIČKI državni tajnik John Kerry vraća se iz Ženeve u Boston američkim vojnim zrakoplovom s medicinskom pomoći, pošto je u vožnji biciklom slomio bedrenu kost, potvrdio je State Department, prenose svjetske agencije.
"Posebno sam zahvalan policiji i sjajnim medicinskim timovima u Ženevi i u Scionzieru, pravim profesionalcima", rekao je Kerry u poruci na Twitteru na francuskom jeziku dok je njegov zrakoplov polijetao u ponedjeljak poslijepodne.
Nezgoda mu se dogodila u nedjelju u Scionzieru, u Francuskoj, nedaleko od Ženeve, javlja AFP.
71-godišnji Kerry koji je u subotu u Ženevi bio na pregovorima s iranskim ministrom vanjskih poslova Muhamedom Džavadom Zarifom, zbog pada je otkazao posjet Madridu i Parizu planiran za ovaj tjedan, javlja Reuters.
U bolnici ostao iz opreza
U ženevsku bolnicu je dovezen helikopterom u nedjelju ujutro i u SAD se trebao vratiti istu večer, ali je ostao "iz opreza".
Kerry je u ponedjeljak telefonom razgovarao s francuskim ministrom vanjskih poslova Laurentom Fabiusom rekavši mu da će opet voziti bicikl u Francuskoj, prenijeli su francuski dužnosnici.
Kerry je usto rekao Fabiusu da će putem telekonferencije sudjelovati na summitu 24 zemlje koji se u utorak održava u Francuskoj a posvećen je strategiji koalicije na čelu sa SAD-om koja se bori protiv IS-a u Siriji i u Iraku.
Nevladine organizacije prozvale Merkel zbog krize ljudskih prava u Egiptu
Nevladine organizacije prozvale Merkel zbog krize ljudskih prava u Egiptu
Foto: FAH
PET NEVLADINIH organizacija, među kojima su Human Rights Watch i Amnesty International, prozvalo je u ponedjeljak njemačku kancelarku Angelu Merkel zbog "teške krize ljudskih prava" u Egiptu, uoči posjeta predsjednika Abdela Fataha al Sisija Berlinu.
Sisi, bivši vojni zapovjednik koji je u srpnju 2013. srušio islamističkog predsjednika Muhameda Mursija i pokrenuo krvav progon njegovih pristaša, treba se u srijedu sastati s Merkel.
"Vlada koju predvodi predsjednik Sisi odgovorna je za najtežu krizu ljudskih prava u Egiptu zadnjih desetljeća", ističe se u otvorenom pismu koje je pet organizacija za ljudska prava poslalo njemačkoj kancelarki.
Merkel se sastaje s vladom koja je odgovorna za krizu ljudskih prava
Pismo su potpisali Amnesty International, Human Rights Watch, Front Line Defenders, Euro-mediteranska mreža ljudskih prava i Međunarodna organizacija protiv mučenja.
U njemu se Merkel poziva da na susretu sa Sisijem "oblik i razmjere" bilateralnih veza uvjetuje "konkretnim i brzim mjerama egipatskih vlasti za prekid politika koje sustavno krše obveze Egipta" na polju ljudskih prava.
Nakon Mursijeve smjene policija i vojska su ubile stotine islamističkih protestanata a hiljade su uhapsile.
Usto, u masovnim prijekim suđenjima koje je UN ocijenio "neviđenim u novijoj povijesti" svijeta, stotine njegovih pristaša su osuđene na smrt.
