Spasioci u Indiji tragaju za alpinistima nestalim na himalajskom vrhu
Spasioci u Indiji tragaju za alpinistima nestalim na himalajskom vrhu
HINA
Ilustracija: EPA
DESECI spasilaca sudjelovali su u subotu u potrazi za osmerim alpinistima koji se vode kao nestali na drugoj najvišoj indijskoj planini Nandi Deviju (7.826 m), rekli su indijski dunosnici.
Riječ je o četvero Britanaca, dvoje Amerikanaca, Australcu i Indijcu koji su se trebali uspeti na istočni greben Nande Devija, blizu Kine i vratiti se u bazni logor 26. svibnja.
Ali skupina koju je vodio Britanac Martin Moran koji se već nekoliko puta uspeo na taj vrh, nije se pojavila u logoru Munsiyariju, u indijskoj dravi Uttarakhandu, pošto su počeli uspon 13. svibnja.
Vrijeme oteava potragu
"Mobilizirali smo snage kako bismo ih locirali pošto se 26. svibnja nisu vratili u logor, ali loše vrijeme usporava operacije", rekao je za AFP Vijay Kumar Jogdande, sudac okruga Pithoragarh u kojemu je Nanda Devi.
Jaka kiša i snijeg koji su tjedan dana padali na tom području oteavaju potragu iz zraka, istaknuo je Jogdande.
Stotine alpinista dolaze svake godine u Indiju iz čitavog svijeta kako bi pokušali osvojiti vrhove himalajskog lanca.
Na području Indije je deset vrhova viših od 7.000 m, među kojima je i treći najviši u svijetu, Kangchenjunga, između Indije i Nepala.
Četvero Indijaca su među jedanaestero alpinista koji su izgubili ivot pokušavajući osvojiti Everest protekle sezone koja se završila ovog tjedna.
0 ( + )
*
SAD će od svih tražitelja viza tražiti profile s društvenih mreža
SAD će od svih traitelja viza traiti profile s drutvenih mrea
HINA
Foto: EPA
PREMA novim pravilima, gotovo svi koji trae američku vizu morat će dati podatke sa svojih društvenih mrea, prenosi u subotu BBC.
Pravila State Departmenta nalau da ljudi moraju navesti svoja imena i nadimke s društvenih platformi, kao i e-mail adrese i telefonske brojeve koje su koristili proteklih pet godina.
Kada su prošle godine ta pravila prvi put predloena, američke su vlasti procijenile su da će zahvatiti 14.7 milijuna ljudi godišnje.
Samo diplomati i traitelji korporativnih viza izuzeti od novog pravila
Iz novih strogih pravila bit će izuzeti određeni diplomati i traitelji korporativnih viza.
No, ljudi koji ele raditi ili studirati u SAD-a morat će dati te informacije, piše BBC.
"Neprestano traimo mehanizme kojima bi unaprijedili naš proces provjere kako bi zaštitili američke građane i istovremeno omogućili legitimna putovanja u SAD", objavio je State Department.
Ranije su te podatke morali dati samo traitelji viza koji su prolazili dodatnu provjeru, poput ljudi koji su boravili u dijelovima svijeta pod kontrolom terorističkih skupina.
Sada će traitelji morati navesti imena koja koriste na utvrđenoj listi društvenih mrea, a dobrovoljno otkriti pojedinosti svojih profila na internetskim stranicama koje se ne nalaze na listi.
Ozbiljne posljedice za one koji lau
Oni koji budu lagali mogli bi se suočiti s "ozbiljnim imigracijskim posljedicama", rekao je neimenovani dunosnik.
Trumpova administracija prvi je put predloila nova pravila u oujku 2018. Tada je Američka unija za građanske slobode objavila kako "nema dokaza da je takva provjera na društvenim mreama učinkovita ili poštena" i upozorila da bi se ljudi zbog toga mogli autocenzurirati na internetu.
Stroa pravila ulaska u SAD bila su jedno od ključnih predizbornih obećanja predsjednika Donalda Trumpa. On je u petak zaprijetio postupnim povećanjem carina na uvoz meksičkih proizvoda ako ta zemlja ne suzbije ilegalne migracije na junoj američkoj granici, piše BBC.
0 ( + )
*
Berlinčani prosvjedovali protiv antisemitskog nasilja
Berlinčani prosvjedovali protiv antisemitskog nasilja
HINA
Foto: EPA
OKO hiljadu ljudi okupilo se danas u Berlinu na prosvjedu protiv protuizraelskog marša koji su organizirale radikalne islamističke skupine, u vrijeme porasta antisemitskog nasilja u Njemačkoj.
"Kada antisemiti dignu svoje glave pune mrnje, vrijeme je za otpor. Zato smo ovdje", rekla je Petra Pau iz krajnje lijeve stranke Die Linke na skupu u berlinskoj četvrti Charlottenburg.
Sudjelovali su i vladin povjerenik za antisemitizam Felix Klein, visokopozicionirani političar Zelenih Volker Beck te izraelski veleposlanik u Njemačkoj Jeremy Issacharoff.
Istovremeno, u drugom dijelu grada više od hiljadu ljudi sudjelovalo je u maršu Al-Kuds koji su sazvale radikalne islamističke organizacije.
Dan Al-Kuds, koji se poklapa s krajem svetog muslimanskog mjeseca Ramazana, godišnji je vrhunac napetosti između Arapa i Izraelaca.
Iran, koji je pokrenuo taj događaj 1979., svake godine upućuje poziv muslimanima da vrate istočni Jeruzalem koji je Izrael okupirao 1967. Al-Kuds je arapsko ime za Jeruzalem.
Prema slubenim podacima, broj antisemitskih kaznenih djela u Njemačkoj porastao je s 1504 u 2017. na 1646 prošle godine ili deset posto.
0 ( + )
*
Više eksplozija u ruskom Dzeržinsku, 43 ljudi ozlijeđeno
Vie eksplozija u ruskom Dzerinsku, 43 ljudi ozlijeđeno
R.A.
Screenshot: Twitter
VIŠE snanih eksplozija odjeknulo je u tvornici u ruskom gradu Dzerinsku, javljaju ruski mediji dodajući kako je nakon eksplozija došlo do poara.
Do eksplozija je, prema prvim informacijama, došlo u tvornici eksploziva Kristal. U gradu se odmah sastao Stoer za hitne situacije.
U eksplozijama je ozlijeđeno najmanje 43 ljudi, potvrdile su vlasti. Od toga je 15 osoba hospitalizirano a četiri kritično.
Na Twitteru su objavljene snimke nakon eksplozija na kojima se vide ogromni oblaci dima koji se uzdiu visoko u zrak.
Tijek događaja mogli ste pratiti na Indexu
17:58 Vlasti su objavili kako ni radijacija ni oneščišćenje zraka nije iznad dopuštenih razina.
17:10 Vatra u tvornici je ugašena, javljaju ruski mediji.
17:00 Rusko ministarstvo zdravstva objavilo je da je 43 ljudi ozlijeđeno, a od toga je 15 osoba hospitalizirano.
16:39 U eksplozijama je oštećeno pet zgrada tvornice, javljaju ruski mediji.
15:57 Broj ozlijeđenih je narastao na 42, a od toga je 14 osoba hospitalizirano.
16:54 Lokalizirana je vatra na području jednog od pogona tvornice.
15:30 Nakon nesreće, vlasti su upozorile stanovnike Dzeriinska preko zvučnika na ulicama.
15:19 Vlasti javljaju kako nema opasnosti od kemijskog zagađenje zraka
15:05 Operativni centar na licu mjesta javlja kako nema prijetnje od druge serije eksplozija.
15:00 Vlasti počinju zbrajati štetu koju je pretrpio grad nakon eksplozija. Iz Grada su obavijestili kako su na više od 180 zgrada i kuća razbijena stakla.
14:48 Najmanje je 39 osoba ozlijeđeno, najmanje deset je hospitalizirano, a od toga je četiri u kritičnom stanju, javljaju ruski mediji.
14:06 RIA Novosti javljaju kako je proglašeno izvanredno stanje u gradu i u trima okolnim mjestima.
13:50 Jedanaest ozlijeđenih osoba pušteno je na kućnu njegu nakon što im je ukazana pomoć.
13:21 Glasnogovornik tvornice izjavio je kako je pet osoba na vrijeme evakuirano. Dodao je da su dvije osobe nestale te da je jedna ozlijeđena osoba zadobila teške tjelesne ozljede.
13:01 Prema novim informacijama ozlijeđeno je 27 osoba.
12:34 RT je upravo objavio kako je najmanje 19 ljudi ozlijeđeno.
12:20 Lokalne slube javljaju kako nema opasnosti od zagađenja zraka.
12:15 Kako javlja Russa Today, svjedoci tvrde kako su se od jačine eksplozije zatresla stakla na oblinjim zgradama. Itar Tass javlja kako su prozori na oblinjim zgradama razbijeni.
12:10 Zasad nema potvrđenih vijesti ni o šteti ni o stradalima. Iz tvornice kau kako su svi na vrijeme evakuirani te da nema ozlijeđenih. No dio medija javlja kako ima nekoliko ozlijeđenih.
Papa Franjo poziva Mađare i Rumunje da nesuglasice ostave iza sebe
Papa Franjo poziva Mađare i Rumunje da nesuglasice ostave iza sebe
HINA
Foto: EPA
PAPA Franjo pozvao je prilikom svoga posjeta Transilvaniji Mađare i Rumunje da ostave problematičnu prošlost iza sebe, a loše vrijeme omelo je drugi dan njegova pohoda Rumunjskoj.
Više od 80 hiljada ljudi okupilo se na blatnim padinama uz Sumuleu-Ciuc, najpopularnije katoličko svetište u Rumunjskoj, kako bi prisustvovalo svečanostima tokom drugog dana Papina posjeta zemlji.
U svojoj propovijedi Papa je okupljenima, među kojima je bio i mađarski predsjednik Janos Ader, poručio da problemi iz prošlosti ne smiju biti prepreka koegzistenciji.
"Komplicirane i tune situacije iz prošlosti ne smiju se zaboraviti ili poricati, no to također ne treba biti prepreka ili izgovor na putu prema našoj elji da ivimo zajedno kao braća i sestre", rekao je papa Franjo.
Papa Franjo dodao je kako Bog eli "da sebe ne osiromašimo bratske ljubavi onim glasovima koji bole i potiču podjele".
Transilvanija, regija koja je do završetka Prvog svjetskog rata bila dio Austro-Ugarske Monarhije, naseljena je velikom grupom etničkih Mađara, a između njih i Rumunja dosad je bilo tenzija.
Etnički Mađari, od kojih je većina katoličke vjeroispovjesti, ive u većinski pravoslavnoj zemlji te čine najbrojniju nacionalnu manjinu u Rumunjskoj.
To je često bio uzrok napetosti između Mađarske i Rumunjske, dviju članica Europske unije, posebno u pogledu pitanja javne upotrebe zastava etničke manjine.
Mađarski premijer Viktor Orban više je puta posjetio Transilvaniju privatno, kako bi se sastao s lokalnim mađarskim političarima i predstavio smjernice svoje politike.
Rumunjska je 2015. osudila Orbanov Facebook profil jer je smatrala da neki simboli sugeriraju kako Budimpešta favorizira autonomiju rumunjskog teritorija, naseljenog preteno Mađarima, što je označila kao neprihvatljivo i "revizionizam".
Papa Franjo trebao je doputovati zrakoplovom iz Bukurešta u Bacau, a nakon toga helikopterom do svetišta Sumuleu-Ciuc, smještenog u gradu u planinama.
No grmljavina, naoblaka i kiša prisilili su Papu da sleti u gradu Targu Muresu, s druge strane Karpata, nakon čega se do svetišta vozio više od dva sata.
Nakon toga papa Franjo je trebao nastaviti helikopterom do Iasija, kako bi posjetio katolike u rumunjskoj pokrajini Moldaviji, blizu granice sa nekadašnjom sovjetskom republikom Moldavijom. No vatikanski dunosnici javljaju kako će Papa putovati natrag do Targu Muresa, odakle će zrakoplovom doputovati do Iasija, prije povratka u Bukurešt.
0 ( + )
*
Bivši španjolski kralj Juan Carlos objavio povlačenje iz javnosti
Bivi panjolski kralj Juan Carlos objavio povlačenje iz javnosti
HINA
Foto: EPA
BiBIVŠI vši španjolski kralj Juan Carlos prvi je puta stupio na tlo Španjolske tek kad je napunio deset godina, diktator Francisco Franco odabrao ga je za svoga nasljednika, ali umjesto toga preusmjerio je zemlju prema demokraciji, a u nedjelju se, kako je objavio, povlači iz javnog ivota.
"Vrlo dugačka i potpuna ivotna priča kao da ju je dizajnirao arhitekt", rekao je španjolski romanopisac Eduardo Mendoza prošle godine.
Rođen prije 81 godinu u Italiji, Juan Carlos, unuk prognanog španjolskog kralja Alfonsa XIII, bit će zapamćen kao onaj koji je prijestolje vratio u Kuću Burbona i demokraciju Španjolskoj. Međutim, kraj njegove 38-godišnje vladavine (1975.-2014.) narušen je mnogim skandalima, sve do abdikacije u korist svoga sina Felipea VI.
Dijete za upravljačem
Jednog zimskog dana 1948. godine, desetogodišnji dječak, u pratnji vojvode i vikonta, stie na kolodvor u Lisabonu. Mali princ "plave kovrčave kose, boreći se protiv suza" ukrcava se na vlak za Španjolsku, zemlju koju još ne poznaje, piše Jose Luis de Vilallonga u biografiji "Kralj".
Diktator Franco, koji vlada Španjolskom od pobjede u građanskom ratu 1939., odlučuje dovesti Juana Carlosa. Njegov otac, Juan de Bourbon oprezan je oko Francova poziva da mu povjeri Juana Carlosa, ali pristaje u nadi da će jednoga dana prijestolje biti vraćeno Bourbonima, nakon što je Alfonso XIII pobjegao iz republike 1931. godine.
Udaljen od obitelji, Juan Carlosovo djetinjstvo obiljeeno je crkvenim procesijama i govorima gdje je hvalio Francove snage i pobjedu nad republikanskim "crvenima".
Kada je napunio 18 godina, slučajno je usmrtio svojeg 14-godišnjeg brata ustrijelivši ga posred čela dok je bio u posjeti svojim roditeljima u Portugalu, prema biografiji "Juan Carlos" koju je napisao britanski povjesničar Paul Preston.
Franco se pobrinuo da za tragediju nitko ne sazna. Obrazovan u vojnim školama, Juan Carlos provodi 27 godina u sjeni diktatora koji ga je moda smatrao sinom kojeg nikada nije imao, ali ga je svejedno drao pod budnim okom policije, kae Preston.
Kralj svih Španjolaca
1962. godine Juan Carlos se eni za princezu Sofiju od Grčke koju je upoznao na krstarenju.
Sedam godina kasnije, Franco ga je imenovao svojim nasljednikom. Dva dana nakon smrti diktatora, 22. studenog 1975. godine, napokon je preuzeo prijestolje svoga djeda te postaje Juan Carlos I.
"Godine pojavljivanja s Francom, potišten i nijem, uzrokovalo je glasine o tome da mu fali znanja, inteligencije i hrabrosti", napisao je Preston.
No, nije bilo tako. Kralj je umjesto očuvanja Francova reima odlučio zemlju usmjeriti ka demokraciji. Komunistička partija je ozakonjena, politički prijestupnici su amnestirani, a nakon slobodnih izbora 1977. godine, proglašen je "kraljem svih Španjolaca".
Nakon toga postaje "nacionalni heroj koji je spasio demokraciju", prema Mendozi.
Kada se u njegovo ime proveo vojni udar 23. veljače 1981. godine, kralj ga uspijeva zaustaviti te je uvjerio zemlju govorom usred noći u nastavak "demokratskih procesa".
Pad iz milosti
Kada je imao 74 godine, u Bocvani 2012. prilikom lova na slonove, kralj je pao i slomio kuk. U dubokoj financijskoj krizi u to vrijeme, Španjolska saznaje da je bio na luksuznom safariju koji je platio saudijski poduzetnik te da je Njemica, koja je bila s njime, zapravo njegova ljubavnica.
Prisiljen je na abdikaciju 2014. godine, "kada je shvatio da mediji sve više objavljuju nepravilnosti u njegovu ivotu" poput brojnih tajnih veza "ovog Casanove" ili sumnji u porijeklo njegove imovine, naglasila je autorica Pilar Urbano.
I kao takva, njegova je vladavina okrunjena kao "naporna", prilično "tuna" i daleko od primjerene, kazala je autorica dviju biografija o bivšoj kraljici Sofiji.
Sada, kae Urbano, povlačenjem iz javnog ivota, kada više ne predstavlja Krunu, natrag je dobio svoju slobodu, u kojoj je oduvijek uivao "radeći stvari koje mu se sviđaju, ali pod krinkom".
0 ( + )
*
Ovaj gradski službenik u Virginiji pobio je 12 kolega. Navodno je dobio otkaz
MASAKR U VIRGINIJI
Ovaj gradski slubenik u Virginiji pobio je 12 kolega. Navodno je dobio otkaz
R.A.
Foto: EPA/Facebook
40-GODIŠNJI DeWayne Craddock počinio je krvoproliće u gradskoj upravi Virginia Beacha, ubio je 12 svojih kolega te ranio još nekoliko njih.
Objavljeno je kako je 40-godišnji Craddock dugogodišnji zaposlenik gradske uprave, a ranije je bio u Američkoj nacionalnoj gardi. U gradskoj upravi radio je kao inenjer.
40-GODIŠNJI DeWayne Craddock počinio je krvoproliće u gradskoj upravi Virginia Beacha, ubio je 12 svojih kolega te ranio još nekoliko njih.
Objavljeno je kako je 40-godišnji Craddock dugogodišnji zaposlenik gradske uprave, a ranije je bio u Američkoj nacionalnoj gardi. U gradskoj upravi radio je kao inenjer.
Upao u zgradu i išao od kata do kata te pucao
Craddock je naoruan do zuba ušao u zgradu gradske uprave te išao od kata i pobio svoje kolege. rtve su nađene na sva tri kata zgrade gradske uprave te dosad nisu objavljeni njihovi identiteti.
Iako je prvotno bilo objavljeno kako se on sam ubio, prema posljednjim informacijama američkih medija on je ubijen u razmjeni vatre s četiri policajca od kojih je jedan i ranjen.
Motiv pucnjave zasad nije poznat. Neki mediji objavili su kako je bio vrlo nezadovoljan na poslu, a NBC i WSJ su objavili kako se vjerojatno radi o osveti jer je, prema njihovim informacijama, koje zasad nisu potvrđene, dobio otkaz.
Policija je objavila kako je Craddock posljednjih tjedana kupio veliki broj oruja, sve legalno.
"Stradali su naši prijatelji, suradnici, susjedi i kolege"
Šef policije James Cervera izjavio je da se detalji i okolnosti pucnjave istrauju. Iznio je neke pojedinosti o onome što je poznato.
Cervera je kazao kako je osumnjičeni dugogodišnji gradski zaposlenik i opisao ga kao "ljutitog nezadovoljnika".
Pucnjava se odvijala, prema Cerveri, netom nakon 16 sati u objektu u kojem se nalaze javne gradske i komunalne slube, u susjedstvu gradske vijećnice.
"Ovo je najrazorniji dan u povijesti Virginia Beacha", rekao je gradonačelnik Bobby Dyer na konferenciji za novinare sa šefom policije.
"Stradali su naši prijatelji, suradnici, susjedi i kolege", dodao je.