DANAS je kineski predsjednik Hu Jintao svečano otvorio željezničku prugu Qinghai-Tibet, koju je opisao kao "veličanstven pothvat".
Gradnja 1400 km duge pruge, koja spaja glavni tibetanski grad Lhasu s Golmudom, glavnim gradom provincije Qinghai u središnjoj Kini, u državnim medijima je slavljeno kao veliko tehnološko dostignuće.
Naime, kineski inženjeri i građevinari su morali savladati probleme s kojima se susretao rijetko tko na svijetu, s obzirom da pruga prolazi kroz jedan, po kriteriju nadmorske visine, najviših terena na svijetu.
Na svom najvišem dijelu pruga se nalazi na visini od 5200 m, što je za oko 225 m razbilo dosadašnji rekord koja je držala pruga koja spaja peruanske Ande s ostatkom zemlje.
Visina na kojoj se nalazi pruga je inženjere prisilila da koriste posebnu tehnologiju ne samo za gradnju, nego i za održavanje tračnica, s obzirom da se na više od polovice trase pruga umjesto na tlu morala graditi na ledu. Na tim je područjima u tračnice ugrađena posebna oprema koja bi morala osigurati njihovu stabilnost.
Visina na kojoj će pruga prolaziti također je iziskivala gradnju posebnih vagona. Tako su oni dobili posebne prozore koji bi trebali štititi od UV-zraka čiji je učinak po ljude daleko pogubniji na velikim visinama.
Svaki od vagona je također opremljen posebnim zalihama kisika te se, poput putničkih zrakoplova, nalazi pod pritiskom.
Trajanje puta od Golmuda do Lhase je otprilike 47 sati, a cijena karte iznosi između 50 i 160 dolara
I dok su kineski mediji i javnost oduševljeni dostignućem, te najavljuju da će se pruga nastaviti graditi do indijske granice, dotle je ovaj događaj izazvao bijesne reakcije kod dijela svjetske javnosti.
Naime, izražava se strah da će pruga potpuno poremetiti delikatnu ekološku ravnotežu u toj oblasti, dosada uglavnom netaknutu rapidnom industrijalizacijom koja je zahvatila druge dijelove Kine.
Borci za slobodni Tibet su, pak, izrazili negodovanje jer su uvjereni da će pruga kineskoj vladi omogućiti da ojača tamošnji vojni kontingent, kao i doseljevanje stanovnika iz drugih dijelova Kine koji već desetljećima mijenjaju demografsku sliku nauštrb lokalnog tibetanskog stanovništva.
U Tibet su početkom 50-ih godina ušle kineske komunističke snage te ga formalno pripojile NR Kini, a nakon neuspjelog tibetanskog ustanka, 1959. godine je iz pokrajine protjeran tibetanski duhovni vođa Dalaj lama.
D.A. |