Upozorenje: Neke zagađujuće materije mogu uzrokovati zdravstvene probleme osobama koje su veoma osjetljive na zagađenje zraka.
Takve osobe trebaju izbjegavati boravak vani i smanjiti naprezanje tokom boravka vani.
Ovi ljudi planiraju živjeti vječno, evo kako to misle postići
Ovi ljudi planiraju ivjeti vječno, evo kako to misle postići
Petar Stošić
Ilustracija: 123rf/Index
ZAUSTAVLJANJE starenja i vječni ivot nisu tema samo drevnih mitova i bajki već su posljednjih godina sve ozbiljnija filozofska teorija temeljena na novim znanstvenim otkrićima i medicinskim istraivanjima.
Podsjetimo, i naš akademik Miroslav Radman svojevremeno je predstavio svoj ambiciozni "eliksir mladosti", odnosno koktel antioksidansa koji navodno usporavaju starenje.
Naravno, pronalaenje "eliksira vječnog ivota" još uvijek je na razini spekulacije i u domeni onoga što bismo, u nedostatku boljeg izraza, mogli nazvati na rubu znanosti.
Ipak, malena, ali vrlo aktivna zajednica, koja je sama dio šireg pokreta takozvanih transhumanista, uvjerena je da je beskonačno produljivanje ivota samo pitanje vremena. I dok su drugi transhumanisti zainteresirani za upload mozga na računalo, virtualnu stvarnost, "biohakiranje" ugrađivanjem elektronskih čipova u tijelo, povezivanje s umjetnom inteligencijom i slično, njih zanima liječenje starosti kao bilo koje druge bolesti.
A glavno pitanje je, prema njima - hoćete li doivjeti trenutak kada će medicina i biotehnologija toliko uznapredovati da će starenje biti zaustavljeno, odnosno "izliječeno".
Ray Kurzweil: Trebate preivjeti dok ne ostvarimo besmrtnost
Tako i Ray Kurzweil, američki inovator, futurist koji je osmislio teoriju tehnološke "singularnosti" i direktor inenjeringa u Googleu, poručuje ljudima da učine sve u svojoj moći da uspore starenje i izbjegnu prijevremenu smrt dok znanost ne ostvari "brzinu oslobađanja". To je inače termin koji u fizici označuje brzinu koju neko tijelo u svemiru mora ostvariti da bi pobjeglo od gravitacijskog privlačenja oblinjeg planeta ili zvijezde. Ovdje bi, u metaforičnom smislu. označavao trenutak u kojem će medicinsko produljivanje ivota biti tako brzo da će prestići biološko starenje pojedinca.
Kurzweil, koji ima 71 godinu, sam pije stotinjak tableta suplemenata dnevno koje zove "koktel besmrtnosti". S koautorom dr. Terryjem Grossmanom napisao je i dvije knjige s naslovima "Fantastično putovanje: Kako ivjeti dovoljno dugo da biste ivjeli vječno" i "Transcendirati: Devet koraka da biste ivjeli dobro zauvijek".
"Opisali smo tri mosta do radikalnog produljenja ivota, do dramatičnog povećanja ivotnog vijeka. Prvi most je ono što moete napraviti upravo sada... Ja uzimam mnogo suplemenata jer moramo reprogramirati našu biokemiju. Naša biokemija je prirodno evoluirala da ivimo do 23. godine i onda počnemo starjeti i umirati nakon toga. Stoga moramo promijeniti našu biokemiju da bismo ostali mladi", objasnio je Kurzweil ukratko svoj pristup u videu za stranicu Big Think prije nekoliko godina.
Neki drugi pripadnici ovog pokreta preuzeli su na sebe mnogo aktivniju ulogu u istraivanju "terapije" za usporavanje i moguće zaustavljanje starenja.
James Clement i "prva transhumanistička istraivačka organizacija"
James Clement, 63-godišnji Amerikanac iz Gainesvillea, Florida, osnovao je neprofitnu organizaciju BetterHumans koju opisuje kao "prvu transhumanističk istraivačku organizaciju". Novinar sveučilišnog magazina MIT Technology Review (MIT je skraćenica za čuveni Institut za tehnologiju u Massachussetsu) posjetio je Clementa kako bi saznao čime se on i njegova organizacija zapravo bave.
Zanimljivo, prvo što je 63-godišnji Clement pitao novinara Antonia Regalada bilo je: "Koliko ste stari?"
Kad mu je Regalado rekao da ima 50 godina, Clement mu je na to odgovorio: "Da, vi ćete ivjeti vječno."
Zatim mu je objasnio da, uz pomoć privatnih donatora, vrši samostalna istraivanja lijekova za koje je dosad eksperimentima utvrđeno da produljuju ivotni vijek laboratorijskih zamoraca i drugih ivotinja.
Koristeći se kalkulatorom i podacima o kilai, Clement ekstrapolira prikladnu dozu za ljude i onda pronalazi dobrovoljce koji su spremni eksperimentalno uzimati takvu terapiju. Kada se rezultati pokau obećavajućima, preporuči terapiju svojim roditeljima, koji su još ivi, i svojim donatorima.
Nuspojave mogu biti vrlo opasne
No Clement primjenjuje eksperimentalnu terapiju i na sebi. Kuhinja mu je, kako piše novinar, svojevrsni laboratorij, prepun boca s tabletama i bijelim praškom, nabavljenima iz Kine. Upravo niske cijene kineskih dobavljača omogućuju mu da svoja istraivanja provodi uz vrlo malen budet, objasnio je.
Među suplementima koje svakodnevno uzima su tako: kelp, gamma E, polikosanol, super K, acetil-L-karnitin i ekstrakt nara. Ipak, i sam priznaje da je imao ozbiljne nuspojave od nekih suplemenata koje uzima. Prije dvije godine morao je ugraditi pacemaker, a uvjeren je da je razvio ozbiljne srčane smetnje zbog predoziranja ekstraktom berberina ili utike, koji moe izazvati brahikardiju. Kad ga je novinar posjetio, oporavljao se od pada nakon što se onesvijestio.
Richard Daly, umirovljeni proizvođač plastike iz Floride, tvrdi pak da mu je peptid koji pije smanjio biološku dob za četiri godine. "Ako znanstveni časopis pokae da neka molekula obećaje, netko u "zajednici" pronaći će način da je nabavi i isproba", objasnio je novinaru.
Clement sam provodi studije na ljudima
Neka znanstvena istraivanja zaista su produljila ivot miševima, crvima i drugim ivotinjama za 20-30%, nekad čak i više. Nova metoda usporavanja starenja, nazvana "senolitika", uz pomoć eliminiranja starih i toksičnih stanica iz organizma, uspješno je testirana u studiji provedenoj na 14 ljudi s bolestima pluća na Sveučilištu Wake Forest.
No Clement ne eli čekati da regularna znanstvena istraivanja utvrde da je neki sastojak djelotvoran. Stoga je dosad organizirao i proveo četiri male studije na ljudima za sastojke koji su se pokazali uspješnima kod glodavaca: imunološki lijek ramaicin, suplement, NAD+, kombinaciju sastojaka koji ubijaju ostarjele stanice i injekcije plazme koncentrirane iz pupčane vrpce.
Cilj mu je, kae "provesti što je moguće više ovih istraivanja" te proizvesti i objaviti informacije o sigurnosti i mogućoj koristi sastojaka i lijekova koje testira - a onda ljudi sami "mogu odlučiti hoće li preuzeti rizik".
Clement, koji je po struci odvjetnik, također kao svoj zadatak vidi omogućavanje produljenja ivota svima, ne samo milijarderima.
Takvo samostalno istraivanje, međutim, povlači neka vrlo osjetljiva etička pitanja. Tako je, među ostalim, kopirao već spomenutu studiju selektivnog ubijanja disfunkcionalnih stanica kombinacijom lijekova kod pacijenata s bolestima pluća od istraivača Jamesa Kirklanda iz renomirane Klinike Mayo.
No Kirkland je dao vrlo jasno upozorenje: "Pacijenti se ne bi smjeli sami liječiti senolitičkim agentima ili drugim lijekovima koji ciljaju univerzalne procese starenja očekujući da će stanja koja su ublaena kod miševa biti ublaena kod ljudi."
No i sama Klinika Mayo potaknula je takve spekulacije promičući potencijalno "transformativne" rezultate ove studije.
Crkva vječnog ivota
Vjerovali ili ne, u Hollywoodu postoji i takozvana transhumanistička crkva, slubeno nazvana Crkva vječnog ivota. Vodi je William Faloon, poduzetnik koji se bavi prodajom vitaminskih i drugih suplemenata. Moto ove "crkve" je: "Starenje i smrt mogu biti izbor."
"To je urnebesno. On se sprda s religijom, a moda dobiva i poreznu olakšicu za to. Ali ako elite ivjeti još stotinu godina, morate imati smisao za humor", komentirao je još jedan član zajednice tragača za vječnim ivotom Steve Perry.
Faloonov Klub kupaca za produljenje ivota dobio je upozorenje od američke Administracije za hranu i lijekove (FDA) da se preko 400 njihovih proizvoda reklamira nedokazanim tvrdnjama o zdravlju i dugovječnosti.
Faloon odbacuje takva upozorenja. "Oni vam kau da čekate. Mi smo skočili na ovo. I kao rezultat znamo da nije toksično, nego da je nevjerojatno korisno", rekao je tako svojoj publici na predavanju u Las Vegasu prošle godine.
No Faloon dio novca koji zarađuje prodajom ovih dubioznih suplemenata ulae i u istraivanja koja provodi Clement. "On će napraviti studiju za 50 hiljada dolara, a farmaceutska tvrtka bi za to potrošila 10 milijuna dolara", kae Faloon o Clementu.
Eksperimentiraju sami jer ne mogu čekati slubenu medicinu
"Dilema anti-aging istraivanja je da za pravo istraivanje na ljudima treba cijeli ivotni vijek, a ako čekamo toliko, čitava trenutna populacija Zemlje će dotad biti zamijenjena. Ljudi koji ive sada ne bi mogli to iskoristiti jer bi svi bili mrtvi. Tako da oni (transhumanisti) proučavaju istraivanje na ivotinjama i primjenjuju ga hipotetski", objašnjava farmaceut Alan Zimmer, koji transhumanistima prodaje miks potencijalnih lijekova za starenje poznat kao "D&Q" za 225 dolara po dozi.
Ipak, za slučaj da mu lijekovi za dugovječnost ipak ne pomognu prevariti smrt, Clement ima i plan B: zamrznuti mozak za reanimaciju u budućnosti, kad to hipotetski bude moguće. O tome je sklopio i ugovor s tvrtkom za zamrzavanje mozga Alcor, a ima i narukvicu s upozorenjem za bilo koga tko pronađe njegovo tijelo kad umre da kontaktira Alcor. Ili ako umre.
Sličan plan ima i Faloon, koji planira izgraditi krionički "vremenski brod" u Teksasu u koji bi se moglo smjestiti 10 hiljada zamrznutih tijela.
0 ( + )
*
Šef UN-a poslao dramatičnu poruku o budućnosti Zemlje
ef UN-a poslao dramatičnu poruku o budućnosti Zemlje
R.I., HINA
Foto: 123rf, EPA
GLAVNI tajnik UN-a Antonio Guterres poručio je uoči otvorenja svjetskog skupa o klimi, koji će u Madridu okupiti predstavnike gotovo svih članica svjetske organizacije, da čovječanstvo mora zaustaviti rat protiv planeta.
Čovječanstvo se već suočava sa smrtonosnim klimatskim katastrofama, nesigurnošću hrane, rastom razine mora, a znanstvenici upozoravaju da će te pojave biti češće i sve većeg intenziteta ako se ne obuzda rast temperature.
"Moramo prestati ratovati" protiv našeg planeta koji "vraća milo za drago", rekao je Antonio Guterres u nedjelju uoči otvorenja konferencije COP25.
Kae da ono što se do sada poduzelo nije dovoljno
Dosad preuzete obveze protiv globalnog zatopljenja su nedostatne, rekao je Guterres i oslikao mračnu budućnost čovječanstva suočenog s klimatskom krizom.
"Točka bez povratka nije daleko na horizontu, vidljiva je i brzo nam se pribliava", rekao je glavni tajnik.
Čovjek je svojim djelovanjem odgovoran, napose zbog eksploatacije fosilnih goriva koja su uzrok najveće količine emisija plinova s učinkom staklenika.
"Jednostavno, mi moramo prestati bušiti i kopati", rekao je Guterres i poručio: "Mi moramo prestati ratovati protiv prirode."
Glavni tajnik ipak vjeruje da će se ispoštovati ciljevi Pariškog sporazuma o ograničenju rasta temperature na +2°C, odnosno +1,5°C u odnosu na predindustrijsku razinu.
Međutim, izvješće UN-ovog znanstvenog panela objavljeno u utorak govori da su emisije CO2 prosječno rasle za 1,5 posto na godinu u posljednjih deset godina i nema nikakvih nagovještaja usporavanja, a zapravo bi se zagrijavanje trebalo usporavati za 7,6 posto na godinu od 2020. do 2030. ako se svijet nada ispoštovati granicu od +1,5°C.
Mobiliziraju se građani, gradovi, gospodarstvenici, nedostaje političke volje, rekao je glavni tajnik UN-a.
Subvencije za fosilna goriva i gradnju elektrana na ugljen moraju prestati, rekao je Guterres te istaknuo da bez suradnje drava koje su najveći zagađivači "naš cilj neće biti ostvaren".
Europska unija
Do sada je samo 68 drava, uključivo male otočne drave koje su najizloenije posljedicama klimatskih promjena, iskazalo spremnost provoditi dodatna smanjenja emisija stakleničkih plinova do 2020.
Ali te drave proizvode samo osam posto ukupnih emisija stakleničkih plinova, kau stručnjaci i ne vjeruju da će velike sile, poput Kine, na samitu COP obećati dodatna smanjenja.
Drugi veliki onečišćivač, Sjedinjene Drave kojima je na čelu klimatoskeptik Donald Trump, potvrdile su da se povlače iz Pariškog sporazuma iduće godine. Gotovo sve zemlje šalju u Madrid barem jednog ministra ili šefa drava ili vlade, a američko slubeno izaslanstvo predvodit će diplomatkinja.
Utjecajna predsjednica Zastupničkog doma američkog Kongresa, demokratkinja Nancy Pelosi odlučila je putovati u Madrid kako bi "potvrdila" predanost američkog naroda borbi protiv klimatske krize.
I Europski parlament prihvatio je u četvrtak rezoluciju kojom proglašava klimatsku i ekološku krizu u Europi i svijetu.
Zasebnom rezolucijom EP je pozvao Europsku uniju da se na konferenciji COP25 obvee postići nulte emisije stakleničkih plinova do 2050. godine.
Novu predsjednicu Europske komisije Ursulu von der Leyen eurozastupnici su zatraili da u Europski zeleni plan uključi cilj da se do 2030. emisije stakleničkih plinova smanje za 55 posto.
Europljani nisu jedinstveni
Von der Leyen dolazi na UN-ov samit u utorak, a u Madrid stiu i novi predsjednik Europskog vijeća Charles Michel i novi visoki predstavnik EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Josep Borrell.
"Budemo li dobro radili svoj posao, Europa bi 2050. mogla postati prvi kontinent koji će biti ugljično neutralan", rekla je Von der Leyen u srijedu.
No Europljani nisu jedinstveni u tom cilju i o njemu trebaju raspravljati na samitu 12. i 13. prosinca. Ako Europa uspije usuglasiti cilj ugljikove neutralnosti za sve zemlje članice, "time će dobiti vrlo velik moralni autoritet koji će omogućiti da svjetski pregovori postanu uspjeh", rekao je u nedjelju Guterres.
Najavio je da će od siječnja sadašnji guverner Engleske banke Mark Carney zamijeniti Michaela Bloomberga na dunosti posebnog UN-ova izaslanika za klimu.
0 ( + )
*
Jedanaestero ranjenih u pucnjavi u New Orleansu
Jedanaestero ranjenih u pucnjavi u New Orleansu
HINA
Screenshot: YouTube
JEDANAESTERO ljudi je ozlijeđeno, među kojima dvoje teško, u pucnjavi koja se u nedjelju dogodila u turističkoj četvrti New Orleansa, priopćila je policija u tom gradu na jugu Sjedinjenih Drava.
"U 3.21 sat (10.21 sati po srednjoeuropskom vremenu) policija je u blizini mjesta događaja izvijestila o pucnjavi. Policajci su nakon dolaska zatekli nekoliko osoba pogođenih iz vatrenog oruja", piše u priopćenju lokalne policije u kojemu se dodaje da nitko od njezinih pripadnika nije ranjen.
Desetero ozlijeđenih prevezeno je u najblie bolnice. Jedanaesta osoba je u bolnicu došla sama. Dvoje ranjenih je u kritičnom stanju, navode vlasti.
Zasad nitko nije osumnjičen za napad, ali je policija na Twitteru objavila da je blizu mjesta nesreće privela osobu čija se moguća umiješanost u ovaj događaj još istrauje.
Pucnjava se dogodila na ulazu u Francusku četvrt koju u velikom broju posjećuju turisti tokom produljenog vikenda za Dan zahvalnosti, kada se navijači američkog nogometa okupljaju na derbiju između Grambling State Universityja i Southern Universityja.
0 ( + )
*
Autobus u Rusiji sletio s mosta, 15 poginulih
Autobus u Rusiji sletio s mosta, 15 poginulih
S.A., HINA
Screenshot: Twitter
U NESREĆI koja se jučer dogodila na istoku Rusije poginulo je 15 osoba, a 18 je ozlijeđenih. Do nesreće je došlo kada je vozač na autocesti Mogoytuy-Sretinsk-Olochi izgubio nadzor nad autobusom te je sletio s mosta nad rijekom Kuenga visokog šest metara u Transbajkalskoj regiji.
Prema informacijama ruskih medija navodno je autobusu pukla guma.
U autobusu su bila 43 putnika.
Srpski Blic je objavio kako je među poginulima jedno dijete.
Otvorena istraga o sigurnosnim standardima
Na mjesto nesreće stigle su brojne ekipe hitne pomoći i dva helikoptera, javljaju Ria Novosti.
Zbog ove nesreće vlasti su otvorile istragu o sigurnosnim standardima u putničkom prijevozu.
Nesreće na cestama, koje su u vrlo lošem stanju, u Rusiji su česte, no najveći krivac i dalje je alkohol.
Posljednjih godina se broj nesreća na cestama u Rusiji smanjuje, a godišnji prosjek iznosi oko 20.000.
0 ( + )
*
(Ne)održivost svijeta: Nemamo rezervni planet. Imamo li vremena za spas Zemlje?
(Ne)odrivost svijeta: Nemamo rezervni planet. Imamo li vremena za spas Zemlje?
Igor Rudan
Foto: Index/123rf/Pixsell/Matija Habljak
Igor Rudan, jedan od najuspješnijih i najcitiranijih hrvatskih znanstvenika, član Kraljevskog društva u Edinburghu i pokretač Škole za 21. stoljeće, za Index je napisao seriju tekstova o (ne)odrivosti svijeta. Rudan često oštro i argumentirano komentira društvene događaje u Hrvatskoj i svijetu, a mi u nastavku donosimo zadnji, deseti tekst iz Rudanovog serijala.
POVIJESNO, ekonomski rast uvijek je povećavao vjerojatnost da ljudska vrsta nastavi preivljavati. Pritom su se kapitalizam i slobodno trište pokazali do sada najefikasnijim putem do ekonomskog rasta. Međutim, u području globalnog zdravlja i razvoja mora se danas razmišljati znatno šire od same ekonomije i rasta gospodarstva.
Ljudima je danas prilično dobro
Potrebno je biti i klimatolog, konzervacijski biolog, oceanograf, demograf, statističar, stručnjak za kvalitetu hrane, vode i zraka, kao i za javno zdravstvo. Znanstvenici u svim tim područjima već neko vrijeme upozoravaju na značajne probleme, ali donedavno ih je malo tko slušao. Zašto? Vjerojatno zbog toga što je ljudima danas, općenito govoreći, prilično dobro.
Nezaposlenost je niska, kontinuiran ekonomski rast traje već desetljećima, internet je dostupan gotovo svuda, zabava je vrhunska, a ratovi su rijetki. Moda je ljudima na Zemlji danas doista bolje, no što je ikada bilo. Ipak, ne treba zbog toga ispustiti iz vida činjenicu da je mnogim drugim vrstama koje s nama dijele Zemlju danas gore no što je ikada bilo.
U moru informacija i dezinformacija koje nam se stalno nude, moj zdravorazumski pristup o tome što mislim o napretku i odrivosti krajnje je jednostavan. Čini mi se da ljudi nemaju pretjeranog razloga za nezadovoljstvo dok god: (1) opada smrtnost najslabijih i najugroenijih među svima nama - tj. siromašne djece i njihovih majki; (2) raste prosječno očekivano trajanje ivota ljudi; i (3) svaka naša generacija predaje idućoj generaciji planet Zemlju, sa svim njezinim resursima, onakvog kakvog je zatekla s obzirom na sve doista nuno - a to su kvalitetna hrana, čista voda i zrak te stabilna ravnotea ekosustava.
Dva od tri zvona trenutno zvone na uzbunu
Na ovom mom jednostavnom testu dva od tri zvona trenutno zvone na uzbunu. Očekivano trajanje ivota u Sjedinjenim Američkim Dravama, Ujedinjenom Kraljevstvu i još nekoliko najrazvijenijih zemalja svijeta počelo se smanjivati prvi put u posljednjih pedeset godina, a to je vrlo neočekivano opaanje.
Nadalje, o stanju prirodnih resursa i ekosustava prije pola stoljeća u odnosu na današnje stanje svjedoče nam satelitske snimke, kao i istraivanja oceanografa i konzervacijskih biologa. Ni ovdje trendovi nisu nimalo povoljni. Sigurno je da nećemo Zemlju predati narednim generacijama kakvu smo je sami zatekli. Jedino područje napretka među spomenuta tri - smanjivanje smrtnosti najugroenijih - rezultat je koordinirane akcije svjetskih filantropa i dravnih ulaganja, jer u tome nema komercijalnog interesa.
Novi izazovi za čovječanstvo
Ova serija objasnila je da se, usporedno s ekonomskim rastom i razvojem na razini nacionalnih drava, pojavljuju i neki novi izazovi za čovječanstvo kao tzv. "emergentni fenomeni" koje nikada ranije nismo imali na Zemlji. U njihovu rješavanju veliko je pitanje treba li se prvenstveno uzdati u društvene znanosti, prirodne znanosti ili njihovu kombinaciju. Već u dogledno vrijeme na svijetu bi mogao usporedno postojati "suivot" dva različita pristupa rješavanju problema.
Na razini pojedinih drava, kapitalizam i slobodno trište u kombinaciji s dobro osmišljenim dravnim poticajima i dalje će doprinositi napretku, razvoju i ekonomskom rastu. No, na globalnoj razini, tj. onoj gdje se vodi briga o odrivosti cjelokupnog čovječanstva, znanstveno utemeljeni planovi i koordinacija mnogih raznorodnih sudionika odgovarat će na nove izazove koji nas očekuju u doglednoj budućnosti.
Prijelaz koji neće biti jednostavan ni u bogatim zemljama, a još manje u siromašnim
Ova je serija tekstova razmatrala nekoliko predstojećih izazova, poput starenja svjetskog stanovništva, porasta troškova mirovina i zdravstvene zaštite. Nakon "prve eksplozije" svjetskog stanovništva, koja je nastupila nakon što su antibioticima i cjepivima zauzdane zarazne bolesti, sada je moguća i "druga demografska eksplozija". Ona bi mogla nastupiti zbog predviđenih znanstvenih prodora u biomedicini i daljnjeg produljenja trajanja ljudskog ivota. Klimatske promjene i zagrijavanje atmosfere zahtijevat će prelazak na "čiste" izvore energije.
Taj prijelaz neće biti jednostavan ni u bogatim zemljama, a još manje u siromašnima gdje danas ivi najviše ljudi. Klimatske promjene mogle bi dovesti do potrebe za zbrinjavanjem milijuna klimatskih izbjeglica. Smanjenje bioraznolikosti, krhkost ekosustava, erozija tla i zagađenje voda mogli bi u najugroenijim dijelovima svijeta dovoditi do opetovanih nestašica hrane i vode. Nastavak ekonomskog rasta bez ugrađenih mehanizama koji osiguravaju korist svim socio-ekonomskim slojevima, a siromašnijima nude realne prilike da počnu sustizati prosjek, povećavat će nejednakosti u društvu. Rast nejednakosti će, pak, ponovo dovoditi do društvenih napetosti i nemira.
Rast je poeljan, ali ne po cijenu opstanka
Stručnjaci za globalno zdravlje i razvoj vide opstanak ljudske vrste kao naš najvaniji zajednički cilj, koji je nadređen cilju o ekonomskom rastu. Ekonomski rast je, naravno, poeljan gdjegod pridonosi opstanku čovječanstva - ali ne i ako mu počne štetiti. Ulazimo u razdoblje gdje ćemo se morati suočiti s nizom novih izazova, koji su nastali kao popratna pojava općeg razvoja. Stanje Zemlje sada sve preciznije prate i procjenjuju znanstvenici raznih struka.
Zbog vremenske komponente, tj. moguće hitnosti rješavanja nekih problema, oni će ponekad trebati razviti planove koji će zvučati provedivo i efikasno. U drugim slučajevima, trebat će stvarati pogodan kontekst u kojemu će slobodno trište samo odgovoriti na izazove.
Ne moemo slijepo vjerovati u slobodno trište dok ignoriramo okoliš
Vano je pritom voditi računa da moda postoje segmenti ljudske djelatnosti koji nisu plodno tlo za rješenja temeljena na načelima slobodnog trišta, pogotovo kada je sloboda trišta na bilo koji način kompromitirana. U takvim slučajevima postoji rizik da ishodi slobodnog trišta ne budu efikasni, a moda ćemo biti suočeni s problemima gdje ne moemo riskirati takve pogreške.
Nadalje, iako sam osobno tehno-optimist, znam i za brojne primjere u znanosti gdje su se rješenja očekivala unutar nekoliko godina, ali se stvarnost pokazala kompliciranijom i eljeni znanstveni napredak nije dosegnut ni nakon pola stoljeća. Zato se teško mogu sloiti s mišljenjima da čovječanstvo trenutno nema razloga za brigu. Temeljem najnovijih izvještaja međunarodnih agencija koje prate stanje okoliša i klimatske promjene nisam siguran da dugoročno moemo nastaviti raditi sve što i do sada, slijepo vjerujući u slobodno trište i ignorirajući stanje okoliša i promjena koje u njemu izazivamo - tzv. "negativnih eksternalija", koje je bilo teško predvidjeti.
Nemamo rezervno stanište
Zemlja je velika, ali nije beskonačna, a drugog staništa nemamo. Njezine ćemo resurse trebati kao čovječanstvo tokom brojnih budućih generacija. Nisam uvjeren da trenutno raspoloivim sredstvima i znanjem moemo provući još četiri ili pet milijardi ljudi u siromašnijim zemljama svijeta kroz isti proces razvoja koji su već prošle najrazvijenije zemlje bez brojnih, a moda i nepovratnih šteta za okoliš i klimu. Također, nisam uvjeren ni da ćemo "već sutra" imati jeftine obnovljive energije koje će riješiti sve probleme svugdje u svijetu.
Nemamo ni rezervno stanište kolabiraju li ekosustavi, ili ako temperatura na Zemlji počne rasti izvan kontrole. Znači, pitanje je smijemo li, bez ikakvih zaštitnih mrea, biti baš toliki tehno-optimisti? Ili je ipak bolje imati i neki rezervi plan, ako pronalaenje tehnoloških rješenja za naše probleme potraje dulje no što bismo eljeli?
Moemo li to sve učiniti na vrijeme?
Trenutno još uvijek nemamo statističke modele koji bi s dovoljnom sigurnošću mogli predvidjeti što će se točno događati u kojem scenariju. Stoga se čini razumnim ne srljati u neizvjesnu budućnost prebrzo, već ostaviti znanosti dovoljno vremena da stigne riješiti probleme "negativnih eksternalija", koje je bilo teško predvidjeti prije samo tri desetljeća.
Nadam se da ključno pitanje ljudske odrivosti još uvijek nije moe li čovječanstvo odgovoriti na sve nabrojene izazove, jer nadam se da moe. Ključno je pitanje, međutim, moe li to učiniti na vrijeme. To danas nitko ne zna, niti to moe znati s dovoljnom sigurnošću.
0 ( + )
*
U Brazilu raste broj zaraženih HIV-om. Što se tamo događa?
U Brazilu raste broj zaraenih HIV-om. to se tamo događa?
Deutsche Welle
Foto: EPA
BRAZIL je dugo vaio kao primjer u borbi protiv AIDS-a. Ali, u posljednje vrijeme raste broj zaraenih. Što je krenulo naopako?
Zdravstveni sustav Brazila (SUS) dugo je vaio kao primjer u borbi protiv virusa HIV-a i side/AIDS-a. Brazil od 1996. jamči besplatno liječenje oboljelima od side u javnim bolnicama, kao i besplatne lijekove. Ministarstvo zdravstva Brazila procjenjuje da je u ovom trenutku u toj zemlji 866.000 ljudi HIV pozitivno. Više od pola milijuna njih medicinski prati SUS, piše Deutsche Welle.
Programi brazilskog Zdravstvenog sustava za HIV i sidu su jedna uspješna priča. Brojke Ministarstva zdravstva pokazuju da je očekivani ivotni vijek nakon infekcije od 1996. s tadašnjih pet porastao u prosjeku na 12 godina. Broj novozaraenih je bio konstantan, čak je u rizičnim skupinama i opadao.
Ali, u posljednje vrijeme ponovo raste broj zaraenih virusom HIV, rezultati su jedne studije UNAIDS-a. UNAIDS je program Ujedinjenih naroda koji je osnovan 1994. s ciljem smanjenja infekcija. U Brazilu, zemlji u kojoj je 2010. registrirano 44.000 novozaraenih, 2018. taj broj je iznosio 53.000 - dakle 21 posto više. To je znatno više nego u istom vremenskom razdoblju u ostatku Latinske Amerike, gdje je u prosjeku zaraeno sedam posto više ljudi. Što je krenulo naopako?
Malo preventivnih mjera
"Razlog za to je mali broj preventivnih mjera posljednjih godina", kae Veriano Terto Jr., potpredsjednik Interdisciplinarnog udruenja za borbu protiv side (ABIA). To bi trebalo značiti da su dravne slube drastično smanjile javne kampanje. "O temi side se šuti, a vlada zaboravlja brinuti se o tome. Čak je i u školama provedeno jako malo kampanja o prevenciji."
Za smanjenje kampanja o značenju prevencije kada je riječ o HIV-u moe se okriviti i društveni trend, zbog sve većeg naginjanja konzervativizmu, smatra liječnica specijalistica za liječenje side Wilza Villela. "Vlade su morale stalno praviti sve više ustupaka konzervativnim snagama, kako bi uopće mogle vladati."
U školama je oduvijek postojalo protivljenje seksualnom obrazovanju i učenju o spolno prenosivim bolestima. Ali, ranije je barem pritisak dravnih ustanova bio jači. Posljednjih godina je i protivljenje podjeli prezervativa u školama postalo snanije, a nastavnici pokazuju sve manje spremnosti da se bave tom temom. "Kampanje u školama su postale slabije jer nema više ni pritiska sustava", kazala je ova liječnica za DW.
Kampanja s fokusom na tradicionalno rizične skupine
S početkom ekonomske i financijske krize 2013., javni sektor je obustavio izdvajanje sredstava za kampanje. Ali, ne samo to. Oni su prekinuli i suradnju s civilnim sektorom, a nevladine organizacije (NVO) su zapravo bile okosnica kampanja borbe protiv side.
Umjesto toga se odgovornost za prosvjećivanje prebacila ponovo na Zdravstveni sustav Brazila - SUS. "Teoretski je to ispravno, ali u praksi je to imalo suprotan učinak", kae Villela. Suradnici SUS-a moda imaju dobru volju, kae ona, ali oni nisu educirani o prevenciji bolesti. "Zamislite jednog običnog suradnika SUS-a koji pokuca na vrata. Ako uopće progovori o prezervativima, to će biti površno ili se odmah sklizne u opće predrasude o homoseksualcima."
Tako se SUS u svojoj kampanji koncentrira na tradicionalno rizične skupine: prostitutke, ovisnike o drogama i homoseksualne muškarce. Ali, bez suradnje s NVO oni ne mogu doprijeti do ovih skupina, smatra Villela. Tako su mnoge ene razapete između normalnog ivota i prostitucije, dok ovisnici o drogi jednostavno umiru. Ovaj problem je akutan posebno u velikim gradovima poput São Paula i Rio de Janeira. A onda su tu još i homoseksualni muškarci koji su vremenom postali umorni od korištenja prezervativa, analizira liječnica specijalistica Villela.
Protivljenje upotrebi prezervativa
Još jedan trend je protivljenje upotrebi prezervativa. Tijekom karnevala u Riju se na primjer podijeli oko 100 milijuna prezervativa, ali jedno istraivanje iz 2018. pokazuje da je opala upotreba kondoma među mladima. I to kako pri prvom seksualnom odnosu, tako i sa stalnim partnerom ili partnericom.
Istovremeno je još uvijek puno ljudi uvjereno da opasnost prijeti samo klasičnim rizičnim skupinama, kojima oni ne pripadaju. Ljudi koji ne pripadaju ovim skupinama čak se preventivno i ne testiraju, već tek kada se bolest manifestira. "Ova stigma je još uvijek najveća prepreka za liječenja od side u Brazilu. Tome vodi i činjenica da se 30 posto oboljenja otkrije prekasno, što je ogroman broj za zemlju u kojoj je slobodan pristup lijekovima."
Globalni primjer?
Brazil u međuvremenu ne moe više vaiti kao primjer u borbi protiv HIV-a/side, smatra Terto, predsjednik ABIA. "Mi imamo dobra iskustva koja bi trebalo sačuvati. Brazil je pokazao političku volju, da je otvoren za sve kako bi se smanjila stopa smrtnosti." Posljednjih godina je nedostajalo podrške lokalnih vlada, ali i međunarodnih agencija za borbu protiv side.
"Jamstvo da svatko ima pristup javnom i besplatnom liječenju i dalje je primjer, pa čak i ako se prešlo na praksu 'testiranja i liječenja'", tvrdi Villela. "To je dovelo do toga da je porastao broj pacijenata. Ranije smo, naime, počinjali s liječenjem kada bi koncentracija virusa u organizmu bila jako visoka", kae ova liječnica i dodaje: "Danas je drugačije, s liječenjem se počinje čim se otkrije infekcija."
0 ( + )
*
Konferencija o suradnji EU-a i NATO-a održat će se idućeg ljeta u Splitu
Konferencija o suradnji EU-a i NATO-a odrat će se idućeg ljeta u Splitu
HINA
Foto: HINA/ Mario STRMOTIĆ/ ms
HRVATSKA i Njemačka će u lipnju iduće godine zajednički organizirati konferenciju o suradnji NATO-a i EU-a, dogovorili su hrvatski i njemački ministri obrane Damir Krstičević i Annegret Kramp-Karrenbauer
Sastanak europskih ministara obrane i dunosnika Sjevernoatlantskog saveza odrat će se 8. i 9. lipnja, izjavio je novinarima Krstičević nakon sastanka u Trogiru.
"Njemačka je najvaniji partner u području sigurnosti i obrane u Europi i moj prioritet je jačanje naše suradnje", dodao je.
Kramp-Karrenbauer je ocijenila da će konferencija biti svojevrsni prijelaz između hrvatskog i njemačkog predsjedanja EU-om.
"Upravo ovdje u Hrvatskoj je jedinstvena prilika da se svi okupimo, ali i dokaemo naša zajednička stajališta", rekla je njemačka ministrica obrane.