Vjerski fanatici u Tadžikistanu ubili mladića koji je bio odjeven kao Djed Mraz
Foto: Srećko Niketić / Cropix / Ilustracija
SKUPINA vjerskih fanatika ubila je danas u glavnom gradu Tadžikistana, Dushanbeu, 24-godišnjeg mladića koji se odjenuo kao Djed Mraz.
Mediji javljaju kako je mladić htio iznenaditi svoje prijatelje te im prerušen u Djeda Mraza čestitati Novu godinu, ali su ga trojica napadača izboli noževima na ulici.
Policija je potvrdila da je do zločina došlo, no ne priznaju da je učinjen na vjerskoj osnovi. Jedan od počinitelja zločina je uhapšen, a radi se o studentu. Za preostalom dvojicom još se traga.
Kako javljaju mediji, u Tadžikistanu u posljednje vrijeme traju rasprave između pristaša slavljenja Nove godine i protivnika. Tenzije je dodatno podignuo vrhovni muftija koji je kazao kako je slavljenje Nove godine strano njihovoj kulturi te da je u suprotnosti s muslimanskom zakonima.
"Lustracija" na libijski način: "Gadafijevi ljudi" se ne mogu kandidirati na izborima
Ilustracija: AFP
PREMA prijedlogu zakona novih vlasti u Libiji ljudi bliski bivšem režimu Moamera Gadafija neće se moći kandidirati na sljedećim izborima.
Na izborima se također neće moći kandidirati niti akademici koji su pisali o Gadafijevoj "Zelenoj knjizi" u kojoj je pisao misli o politici, ekonomiji i svakodnevnom životu. "Ovo je vrlo važan zakon, jer se ljudi žale kako su neki od Gadafijevih ljudi još uvijek na visokim položajima", kazao je sveučilišni profesor Abeir Imnena koji je zajedno sa još nekoliko pravnika, sudaca i odvjetnika napisao ovaj prijedlog zakona.
"Za Gadafijeve pristaše nema mjesta"
"Ovime želimo reći ljudima da za Gadafijeve pristaše nema mjesta", dodao je profesor. Stotine ljudi su se okupile na ulicama Tripolija kako bi tražile nove vlasti da smjene visokog vladinog dužnosnika za kojega tvrde da je bio blizak Gadafiju.
Prijelazno nacionalno vijeće, koje je međunarodna zajednica priznala kao novu libijsku vlast iako nisu izabrani na izborima, je kazalo da će otkaze dobiti samo oni za koje se dokaže da su sudjelovali u kršenju ljudskih prava ili krađi javnog novca. Ovaj zakon će se odnositi na izbore za Nacionalnu skupštinu koja će imati zadatak napisati novi ustav te formirati prijelaznu vladu.
Premijer prijelazne vlade Abdurrahim al-Keib je kazao da će se izbori za Nacionalnu skupštinu održati u lipnju.
Josipović: Gligorov je bio veliki prijatelj Hrvatske, njegova smrt je gubitak za cijelu Europu
Foto: RSE
KIRO GLIGOROV, prvi predsjednik nezavisne Makedonije, preminuo je u nedjelju navečer u svom domu u Skopju. Imao je 94 godine.
Smrt bivšeg makedonskog predsjednika potvrdio je šef njegovog ureda Zivoko Kondev. Gligorov je, kaže Kondev, preminuo u snu.
Za predsjednika Makedonije Gligorov je izabran 1991. godine. Na poziciji šefa države proveo je dva mandata. Kad je Gligorov izabran za predsjednika, Makedonija je i dalje bila u sastavu Jugoslavije.
Gligorov je raspisao referendum na kojem su se Makedonci odlučili za nezavisnost i tako postali jedina država koja se od Jugoslavije odvojila mirnim putem.
Politička karijera Kire Gligorova prvenstveno je obilježena pokušajem atentata 3. oktobara 1995. godine, kada je eksplozija bombe teško oštetila njegov automobil i nanijela mu teže tjelesne ozljede. Atentator nikad nije pronađen.
Mesić: Gligorov je znao braniti nacionalne interese, a da pritom nije podlegao nacionalizmu
Povodom smrti Kire Gligorova sućut predsjedniku Makedonije Gjorgeu Ivanovu uputio je bivši hrvatski predsjednik Stjepan Mesić. "Njegov je odlazak gubitak ne samo za Makedoniju, nego i za cijelu regiju", poručuje Mesić.
"Kiro Gligorov bit će zapamćen kao jedan od prilično rijetkih političara i državnika s ovih prostora koji je znao prepoznati, zastupati i braniti interese svoje nacije, a da pri tome nije podlegao ekstremnome nacionalizmu. Zahvaljujući u prvome redu njegovoj mudroj politici Republika Makedonija uspjela je krenuti putem neovisnosti, izbjegavajući u isto vrijeme ratove koji su potkraj dvadesetoga stoljeća razdirali prostor bivše Jugoslavije", kaže bivši hrvatski predsjednik.
Mesić se prisjetio svog prijateljstva s Gligorovom, koje je započelo još u doba Jugoslavije, a nastavilo se i intenziviralo u vrijeme Mesićevih predsjedničkih mandata. "Uvijek mi je bilo drago susresti se s njime i razmijeniti mišljenja – bilo o bilaterali, bilo o regiji, ili o prilikama na međunarodnoj sceni. Bio je iskreno posvećen produbljivanju i jačanju hrvatsko-makedonskih odnosa, ali i miru i stabilizaciji, te normaliziranju prilika u cijeloj regiji", kaže Mesić.
Josipović: Gligorov je bio veliki prijatelj Hrvatske
Pismo sućuti u Makedoniju je poslao i aktualni predsjednik Ivo Josipović, koji kaže da ga rastužila smrt Kire Gligorova. "U ime građana Republike Hrvatske i u svoje osobno ime molim Vas da primite izraze iskrene i duboke sućuti", poručuje Josipović.
"Ime predsjednika Gligorova, prvog predsjednika samostalne i neovisne Republike Makedonije, ostaje trajno zapamćeno po njegovoj ustrajnoj borbi za prava čovjeka, slobodu i demokraciju. Izniman doprinos predsjednika Gligorova u svim područjima njegovog političkog djelovanja, posebno u demokratskim promjenama i mirnoj transformaciji makedonskog društva, ostavlja dubok i neizbrisiv trag u novijoj makedonskoj povijesti. Stoga je odlazak ovog istaknutog državnika i velikog prijatelja Republike Hrvatske izniman gubitak za Vašu zemlju, našu regiju i cijelu Europu", stoji u sućuti predsjednika Josipovića.
Video: Ulični trgovac u Nišu nožem ubo policajca
Screenshot: YouTube
NIŠKI komunalni policajac lakše je ozlijeđen kada ga je ulični trgovac nožem ubo u šaku.
Dvojica komunalnih policajaca 29. prosinca krenula su na ilegalne ulične trgovce, javlja Blic. No, na to je burno reagirao jedan od njih koji je odbio pokazati policajcima osobnu iskaznicu.
Došlo je do naguravanja, a kamera je zabilježila i trenutak kada je policajac gurnuo trgovca koji je cijelo vrijeme robu trpao u gepek automobila.
Nakon što mu je zaprijetio primjenom sile, trgovac je zavukao ruku u unutarnji džep jakne i izvadio nož. Jedan od policajaca ozlijeđen je u sukobu, a muškarac je vrlo brzo savladan.
Savo Šrbac protiv međusobnog povlačena tužbi za genocid Srbije i Hrvatske
Foto: Politika
DIREKTOR Informacijsko-dokumentacijskog centra "Veritas" Savo Štrbac protivi se povlačenju tužbi za genocid koje su međusobno podnijele Hrvatska i Srbija.
"Za budućnost i pomirenje hrvatskog i srpskog naroda, čije odnose ništa ne opterećuje kao pitanje genocida, presuda Međunarodnog suda pravde bez obzira kakva, bila bi bolja od izvansudskog dogovora političkih elita u Srbiji i Hrvatskoj", kazao je Štrbac. On smatra kako bi takva nagodba značila samo privremeno stavljanje "pod tepih" tog problema, koji bi "dolaskom novih elita na vlast mogao izaći ispod tepiha u najgorem obliku".
Štrbac je rekao da je izjava hrvatske ministrice vanjskih poslova Vesne Pusić, da će Zagreb povući tužbu protiv Srbije, "pomalo izvučena iz konteksta" te dodaje kako je i ranije iz hrvatske bilo takvih najava te da su hrvatski dužnosnici govorili da su za povlačenje tužbi, ako time mogu dobiti sve što su tražili na sudu, ali da nikada nisu rekli što će napraviti sa zahtjevima iz srpske tužbe.
Objavljene fotografije zlostavljane 15-godišnje Afganistanke: Suprug i njegovi roditelji joj čupali nokte i palili je cigaretama
Foto: AFP
SAHAR GUL, 15-godišnja je djevojka koju su natjerali na brak. Suprugova obitelj držala ju je zarobljenom pet mjeseci u mračnom i vlažnom podrumskom WC-u jer je odbijala prostituirati se. Djevojku su tukli, palili cigaretama, čupali joj nokte i kosu te joj kliještima kidali komade mesa. Davali su joj minimalne količine hrane, tek toliko da je održe na životu.
"Mjesecima me suprugova obitelj držala zatvorenu u WC-u. Najokrutnija je bila svekrva. Nisu mi davali hrane ni vode. Zlostavljali su me i tukli", izjavila je Sahar Gul novinarima Daily Maila koji su je posjetili u bolnici u Kabulu. Njezine su ozljede toliko velike da će možda biti nužno poslati Sahar Gul na daljnje liječenje u Indiju.
Suraya Dalil, ministrica zdravstva nakon posjete Sahar Gul izjavila je kako je ovo "jedan od najgorih poznatih slučajeva nasilja nad nekom ženom u Afganistanu. Počinitelji će biti kažnjeni kako bi poslužili drugima kao pouka."
Svekrva je već u pritvoru, no suprug i svekar su u bijegu.
Djevojka je prošlog tjedna spašena iz kuće u sjevernom Baghlanu nakon što su susjedi njezine krikove prijavili policiji. Usprkos znatnom povećanju prava žena u Afganistanu u zadnjih deset godina od pada talibana s vlasti, žene u toj zemlji još su uvijek izložene velikom riziku otmica, silovanja, prisilnih brakova i toga da ih se tretira kao robu.
U Španjolskoj se otvara prvi Dom umirovljenika za homoseksualce
Ilustracija: AFP
GRUPA starijih Španjolaca i Španjolki se bore protiv homofobije u svojoj generaciji tako što će otvoriti prvi Dom umirovljenika za homoseksualce i lezbijke.
"Homoseksualci koji odu u domove za umirovljenike odmah moraju sakriti svoju seksualnost", kazao je Frederico Armenteros koji stoji iza projekta te dodao kako će to biti mjesto koje će svima biti otvoreno i gdje nitko neće morati skrivati svoju seksualnost, piše Guardian.
U državi u kojoj su mnogi stanovnici stariji od 40 godina odrasli u društvu u kojem se homoseksualce smatralo bolesnima ili kriminalcima, atmosfera u mnogim staračkim domovima je još uvijek homofobična. Predsjednik nevladine udruge "26. prosinca" Armenteros je već pronašao mjesto za starački dom. Sada mora pronaći još 120 ljudi koji će zajedno s njim pokrenuti dom, a 20 istomišljenika mu se već pridružilo.
Umirovljenici bi smještaj trebali plaćati oko hiljadu eura što je mnogo jeftinije nego u staračkim domovima u Madridu. Armenteros tvrdi kako to neće biti mjesto samo za homoseksualce. "Ono što želimo je prostor tolerancije, gdje svatko može doći", kaže Armenteros.