Je li ovo godina u kojoj će desnica potpuno zavladati Europom?
Je li ovo godina u kojoj će desnica potpuno zavladati Europom?
Petar Stošić
Foto: 123rf/Index
SVJETSKI ekonomski forum u Davosu koji je odran prošlog tjedna s ambicioznom temom “Globalizacija 4.0”, prošao je u sjeni sve snanijeg i sve raširenijeg populističkog pokreta
Iako su i 2018. i 2017. godina bile obiljeene populističkim valom koji prijeti protresti same temelje europskog i svjetskog političko-ekonomskog poretka, centar je ipak nekako odolio. U Francuskoj je na izborima pobijedio liberalni reformator i eurooptimist Emmanuel Macron, u Njemačkoj je, uza sve teškoće, kancelarka ostala Angela Merkel, a euroskeptičnim populistima je dolazak na vlast izmaknuo i u Nizozemskoj i Švedskoj.
No 2019. bi mogla biti godina u kojoj će snage establišmenta ipak izgubiti bitku s populistima. Pitanje koja će od ove dvije struje prevladati vjerojatno nikad nije bilo neizvjesnije, a ključni datum mogao bi biti 26. svibnja, kad se odravaju izbori za Europski parlament.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron, koji je uz Angelu Merkel posljednji stjegonoša europskog projekta, otkazao je dolazak u Davos u posljednji trenutak, vjerojatno zbog toga što bi nazdravljanje i dokono čavrljanje s milijarderima i prvacima globalizacije dok mu zemlja doslovno gori pod naletom utih prsluka, bio popriličan PR autogol.
Uostalom, Macron, koji u zadnje vrijeme prema anketama ima podršku manju od 30%, zaista ima prečih briga. Osim populističkog izazova koji predstavljaju prosvjednici, bijesni zbog njegovih “neoliberalnih” reformi i nejednakosti i zapuštenosti francuske provincije, makar to bio problem koji see daleko prije njegova dolaska na vlast, Macronu bi izbori za EU parlament u svibnju mogli nanijeti posebno teak udarac.
Populisti bi na EU izborima mogli dobiti i do 20% glasova
Kako piše njemački Spiegel, ankete pokazuju da bi paneuropski savez desnih populista – ma koliko se internacionalna alijansa nacionalista činila kao contradictio in adjecto – mogao ove godine postati jači nego ikad. Analitičari smatraju da bi mogli dobiti i do 20% glasova. A iako prema posljednjem istraivanju Eurobarometra većina od 62% građana EU-a podrava da je članstvo njihove zemlje u EU dobra stvar, točno 50% ih misli da stvari idu u krivom smjeru, što je 8% više nego u zadnjoj anketi prije pola godine. Najveći problem, prema mišljenju ispitanika, je i dalje migracija.
Teoretski je moguće da na ovim izborima glasaju i građani Velike Britanije ako vlada Therese May u međuvremenu odgodi Brexit zbog nemogućnosti dogovora o uvjetima izlaska iz Unije. Takav scenarij bio bi ekstremna ilustracija zbrke u kojoj se EU trenutno nalazi, dok se njene elite uopće ne mogu sloiti kako bi budućnost Unije trebala izgledati ni kako odgovoriti na goruće izazove.
I dok se Macron i pred EU izbore, kao i pred francuske predsjedničke izbore na kojima je pobijedio, pokušava pozicionirati kao predvodnik pro-EU, anti-populističkih snaga, šanse njegove planirane predizborne koalicije vrlo su upitne. Nije samo Francuska u stanju previranja sa utim prslucima koji, unatoč određenim ustupcima, i dalje divljaju i trae Macronovu glavu.
U Njemačkoj je sve otvoreniji revolt protiv “mutti” Merkel, unutar njezine stranke i izvan nje, zajedno s katastrofalnim rezultatima na regionalnim izborima, natjerao naizgled vječnu kancelarku na ostavku s odgodom – obećala je, naime, da se više neće kandidirati. Europski izbori vjerojatno joj nisu visoko na listi prioriteta. A vodeća stranka u Europskom parlamentu, Europska pučka stranka, mogla bi se raskoliti zbog neslaganja oko stava prema mađarskoj crnoj ovci, Fideszu, vodećem europskom populistu i protivniku imigracije Viktora Orbana. Drugim riječima, savez populista i euroskeptika trenutno izgleda puno čvršće od saveza “eurofila”.
A savez europskih nacionalističkih stranaka nije od jučer. Pokret za Europu nacija i sloboda predvođen francuskom Nacionalnom frontom (sada Nacionalnim skupom, novim imenom koji je Marine Le Pen dala u svom pokušaju rebrendiranja stranke i udaljavanja od njene ekstremističke reputacije), osnovan je još 2014., a trenutno ga čine stranke iz 9 europskih zemalja. Doduše, samo pet od njih devet trenutno ima zastupnike u Europskom parlamentu (njih 20, od čega 15 otpada na stranku Marine Le Pen), ali to će se vjerojatno brzo promijeniti. Nacionalni skup, prema anketama za EU izbore, već stoji bolje od Macronove Naprijed, republiko.
"Mi smo na povijesnoj prekretnici. Divlja globalizacija primiče se kraju", proglasila je Le Pen dramatično na summitu desnice u Sofiji u studenom. Jednako melodramatičan bio je i talijanski zamjenik premijera iz krajnje desne Lige (bivše separatičke Sjeverne lige) Matteo Salvini, kad je početkom siječnja bio na sastanku s predsjednikom poljske vladajuće stranke Pravo i pravda, Jaroslawom Kaczynskim. "Poljska i Italija bit će dio novog europskog proljeća, renesanse europskih vrijednosti", rekao je Salvini.
I Hillary Clinton upozorila Europu da mora postroiti imigracijsku politiku
Desničarski populisti, koji su do prije koju godinu bili potpuno marginalni u većini zemalja EU-a, postali su nezaobilazni element političke scene u gotovo cijeloj Uniji, s tim da su u zemljama poput Njemačke, Francuske, Nizozemske i Švedske među tri najjače stranke, a u Italiji, Austriji, Poljskoj, Mađarskoj, Slovačkoj, Danskoj i Finskoj su ili na vlasti ili se vlada mora oslanjati na njihovu podršku. Populističke stranke su već na vlasti u 11 europskih zemalja. U svibnju bi pak u Europski parlament moglo biti izabrano više populističkih zastupnika nego i u jednom dosadašnjem mandatu ovog tijela.
Unatoč svim međusobnim razlikama i neslaganjima koja su očekivana kad se nacionalisti različitih zemalja nađu zajedno, primjerice, Mađarska i Italija imaju potpuno drukčiji pogled na rješenje migrantske krize, budući da jedna nije glavna ulazna točka za ulaz migranata, a druga je, ujedinjuje ih bijes prema birokratima u Bruxellesu.
Ta "eurokratska" elita, prema populistima, potkopava nacionalni suverenitet i forsira sve dublju europsku integraciju, masovnu imigraciju, rodnu ravnopravnost, zaštitu okoliša, drugu regulativu medijima koji navodno preziru narodne mase i dre ljestve elitama i dravnicima poput Merkel i Macrona, kojima su njihovi “globalistički” ideali navodno vaniji od nacionalnih interesa. A raspoloenje na cijelom kontinentu okreće se protiv elite u Bruxellesu, koja je sve disfunkcionalnija i distanciranija od građana Unije, njihovih aspiracija, strahova i prioriteta.
Stroom imigracijskom politikom protiv rasta desnog populizma
Zanimljivo je da je i Hillary Clinton, bivša američka dravna tajnica i predsjednička kandidatkinja, u studenom upozorila europske lidere da moraju postroiti svoju velikodušnu imigracijsku politiku ako ele zaustaviti rast desničarskog populizma na Starom kontinentu – što je šokiralo neke migracijske aktiviste i ljevičarske političare i komentatore.
“Mislim da Europa mora povući kočnicu na migraciju jer to je ono što je zapalilo vatru”, primijetila je Clinton u intervjuu za Guardian, detektirajući izvor populizma. “Divim se vrlo velikodušnom i suosjećajnom pristupu koji su poduzeli lideri poput Angele Merkel, ali mislim da je pošteno reći da je Europa učinila svoj dio i mora poslati vrlo jasnu poruku – ‘nećemo biti u stanju nastaviti pruati podršku i sklonište’ – jer ako se ne pozabavimo pitanjem migracije, ono će nastaviti uzburkavati političko tijelo”, zaključila je.
Clinton je primijetila i da su neočekivana pobjeda njenog protukandidata Trumpa i jednako neočekivani Brexit uvelike povezani s pitanjem imigracije u SAD, odnosno Veliku Britaniju. Clinton i bivši talijanski i britanski premijeri Matteo Renzi i Tony Blair, koje je je Guardian također intervjuirao, slau se da desni populisti dramatiziraju podjele u društvu i koriste retorike krize, odnosno ugroenosti, uz emotivnu i pojednostavljenu retoriku, na što se političari s lijevog centra muče odgovoriti.
Populisti vladaju u zemljama s gotovo dvije milijarde ljudi
Istina, ilegalna imigracija je od vrhunca migrantske krize 2015. smanjena, kako piše New York Times, i do 90%, ali sve dramatičnije gomilanje migranata u susjednoj Bosni i Hercegovini, odakle raznim rutama ulaze u Hrvatsku na putu za zapadnu Europu – pri čemu ih, prema svjedočanstvima migranata i aktivista, hrvatska policija ponekad zaustavlja i vraća u zemlje iz kojih su došli na brutalne načine upitne legalnosti –upućuje da bi kriza mogla ponovo eskalirati. Osim toga, veliki broj traitelja azila još uvijek nije deportiran,
Valja imati na umu da se populizam kao politička strategija ne svodi na emotivno, pojednostavljeno i oportunističko zastupanje navodnih interesa i volje naroda, već postavlja “narod”, magloviti entitet, za koji pretpostavlja da ima jedinstvenu “volju”, kao plemenitog protagonista u borbi s jednako maglovitom, ali zloćudnom i nepopravljivo iskvarenom elitom koja radi protiv tih narodnih interesa. Ovo je, u suštini, definicija koju je ponudio nizozemski politolog Cas Mudde, a koja je u međuvremenu postala općeprihvaćena. Mudde ističe i da populizam kao “tanki” ideološki okvir moe biti i lijevog i desnog predznaka, budući da su nacionalizam i socijalizam “debele” ideologije koje daju populizmu sadraj. Ipak, jasno je da je desni populizam, barem na Zapadu, posljednjih godina neusporedivo uspješniji u odnosu na lijevi.
Kako piše Guardian, populisti danas vladaju zemljama s gotovo 2 milijarde ljudi (pri čemu najveći dio, dakako, otpada na Indiju kojoj je na čelu hinduski nacionalist Narendra Modi), a populističke stranke sve su jače u barem desetak demokratskih drava, uključujući gotovo karikaturalno populistički ivi zid kao sad već najjaču oporbenu stranku u Hrvatskoj. Koliko je ovaj trend ozbiljan, pokazuje istraivanje koje je Guardian proveo s tridesetak vodećih političkih znanstvenika, prema kojem svaki četvrti Europljanin glasa za populističke stranke, a podrška takvim strankama utrostručila se u zadnja dva desetljeća.
Salvini: "Europa elita, banaka i imigracije protiv Europe naroda i rada"
Moemo tumačiti ovaj trend rastućom ksenofobijom, rasizmom, histeričnim nepovjerenjem prema ekspertima, zavodljivošću populističke retorike ili utjecajem ruske propagande i lanih vijesti. I zasigurno u svemu navedenome ima istine. Ali kako piše Damon Linker za britansko-američki tjednik The Week, u korijenu populizma prije svega stoji osjećaj nepravde. Nepravde, prvenstveno, prema segmentu populacije izvan dinamičnih i bogatih metropola poput Londona, Pariza ili Berlina (ili New Yorka i Los Angelesa), onog segmenta populacije koji je najtee osjetio posljedice globalizacije, deindustrijalizacije i financijalizacije gospodarstva.
Stanovnici provincije, periferije, regija koje su u posljednjih trideset godina ekonomski i demografski opustjele, a koje je kriza prije desetak godina samo dotukla, od čega se ni danas nisu oporavili dok idu od jednog privremenog i slabo plaćenog posla do drugog. Kao i građani koji vide da im plaće i mirovine stagniraju, porezi i troškovi ivota rastu, koji idu od jednog, dok u isto vrijeme golema sredstva odlaze na socijalnu pomoć za imigrante koji doseljavaju u dramatičnim brojevima, transformirajući čitave zajednice. A iako je dobar dio njih, barem u Njemačkoj, počeo raditi ili krenuo na dopunsko obrazovanje u organizaciji drave, neki od njih očito ne uspijevaju ili se i ne pokušavaju integrirati, uz nasilni kriminal koji, bez obzira na to raste li ili pada po slubenim statistikama, stvara atmosferu nesigurnosti i razdora u samom društvenom tkivu.
Salvini je prepoznao tu frustraciju i artikulirao je u svojoj najavi da će ovi izbori biti “referendum između Europe elita, banaka, financija, imigracija i prekarnog rada” protiv “Europe naroda i rada”. Njegov obračun s humanitarnim organizacijama koje su brodovima spašavale migrante na Mediteranu i dopremale ih u Italiju zgrozio je aktiviste i ljevicu, ali mu je donio dodatne simpatije desnih glasača i pozicionirao ga kao lidera europske desnice, uz Orbana i Le Pen.
Znači li to da će Salvini, Le Pen, Orban, austrijska i nizozemska Slobodarska stranka, Švedski demokrati, poljski Pravo i pravda i ostali populisti trijumfirati? To je ipak teško predvidjeti. “Nered je najvjerojatniji ishod”, sugerirao je jedan visoki EU izvor za Guardian, opisujući ovo kao “sivu zonu” u kojoj “populisti napreduju, ali i dalje postoji snana većina od 400 pro-EU zastupnika”. Ipak, manja većina lijevog i desnog centra, Pučana i Socijalista i demokrata značit će veći rizik od paralize parlamenta. Baš u trenutku kada je proaktivnost i odlučnost Bruxellesa potrebnija nego ikad.
Pogledajte više: Blii li se svijet nuklearnom ratu? Putin je nedavno rekao što misli o tome
0 ( + )
*
Maduro kaže da je za prijevremene parlamentarne izbore ove godine
Maduro kae da je za prijevremene parlamentarne izbore ove godine
Hina
Foto: EPA
VENEZUELANSKI predsjednik Nicolas Maduro se u subotu očitovao za raspisivanje prijevremenih parlamentarnih izbora do kraja godine, iako su se trebali odrati 2020. i parlament trenutačno kontrolira oporba.
Ustavotvorna skupština, vjerna aktualnoj vlasti, poziva na "prijevremene parlamentarne izbore ove godine (...). Ja sam za takvu odluku", rekao je Maduro pred hiljadama pristaša u Caracasu.
Parlament je jedina institucija u kojoj oporba ima većinu, premda je zapravo njezine ovlasti preuzela Ustavotvorna skupština u kojoj su isključivo pristaše predsjednika drave.
Sadašnji mandat zastupnika izabranih krajem 2015. traje od siječnja 2016. do siječnja 2021. Sljedeći parlamentarni izbori trebali bi se, u pravilu, odrati krajem 2020.
Najtea kriza u povijesti
Venezuela, bogata naftom i nekoć najbogatija zemlja Latinske Amerike, ovih dana prolazi kroz jednu od najteih kriza u povijesti: za vlast se bore dvojica čelnika, Maduro kojeg ne priznaje dio međunarodne zajednice i oporbeni čelnik Juan Guaidó kojeg podupiru Sjedinjene Drave, većina latinoameričkih i neke europske zemlje.
Potonji, koji je predsjednik parlamenta, proglasio se 23. siječnja "privremenim predsjednikom" zemlje obećavši "prijelaznu vladu" i "slobodne izbore".
Maduro je još 30. siječnja rekao da je voljan raspisati prijevremene parlamentarne izbore, ali se usprotivio novim predsjedničkim izborima rekavši da su se oni nedavno odrali.
Novi šestogodišnji mandat Nicolasa Madura slubeno je počeo 10. siječnja. Oporba ga osporava ističući da su birači bili pod pritiskom i da je odaziv na predsjedničkim izborima 20. svibnja bio slab, da ga je oporba uvelike bojkotirala i da ga ne priznaje dobar dio međunarodne zajednice.
0 ( + )
*
Francuska mornarica zaplijenila 670 kg heroina u Indijskom oceanu
Francuska mornarica zaplijenila 670 kg heroina
Hina
Ilustracija: Pixsell
FRANCUSKA ratna mornarica koja djeluje u sastavu Borbene skupine 150 koja u Indijskom oceanu suzbija krijumčarenje kojim se financira terorizam zaplijenila je u četvrtak 670 kg heroina na jedrenjaku u Arapskom moru, priopćile su u subotu francuske oruane snage.
"Ovom rekordnom zapljenom zadan je teak udarac financiranju terorizma", izrazila je zadovoljstvo na Twitteru francuska ministrica obrane Florence Parly.
"Protuzračna fregata Cassard bila je u Arapskom moru u sastavu Borbene skupine 150. Zaustavila je jedrenjak koji je plovio bez oznake matične luke i pristupila je provjeri", dodaju iz glavnog stoera.
Borbena skupina 150, jedan od tri stupa pomorske koalicije pod američkim zapovjedništvom, zaduena je za suzbijanje međunarodnog terorizma i ilegalnu trgovinu kojom se on financira u Crvenom moru i u velikom dijelu Indijskog oceana.
Borbena skupina 151 je zaduena za borbu s gusarima u Adenskom zaljevu a 152 za sigurnost u Perzijskom zaljevu.
Cassard, koji je 5. studenog 2018. isplovio iz Toulona na jugu Francuske s 240 članova posade, već tri mjeseca djeluje u Perzijskom zaljevu i u Indijskom oceanu.
0 ( + )
*
VIDEO Masovni prosvjedi protiv Madura u Caracasu, deseci tisuća ljudi na ulicama
VIDEO Masovni prosvjedi protiv Madura u Caracasu, deseci hiljada ljudi na ulicama
R.I., Hina
Screenshot: YouTube
VENEZUELSKA oporba prosvjedovala je danas diljem zemlje kako bi pokazala podršku samoproglašenom predsjedniku Juanu Guaidóu te kako bi prosvjedovala protiv socijalističkog predsjednika Nicolasa Madura.
Prosvjedi za cilj imaju povećati pritisak na Madura otkako je Washington priznao Guaidóa kao zakonitog predsjednika i nametnuo sankcije koje bi mogle još više oslabjeti naftnu industriju te zemlje, članice OPEC-a.
Madurovi kritičari nadaju se kako će potez Washingtona ohrabriti i europske zemlje. Dva europska diplomata u petak su izjavili da će vlade drava Europske unije od sljedećeg tjedna početi s priznavanjem Juana Guaidóa kao privremenog predsjednika Venezuele, no koristeći birane riječi, kako ne bi stvorile presedan za političke krize diljem svijeta.
Guaidó je početkom siječnja odabran za čelnika parlamenta u kojem većinu ima oporba, a predsjednikom se proglasio nakon što je aktualni predsjednik Maduro 10. siječnja poloio prisegu za novi mandat, nakon uvelike bojkotiranih izbora koje je niz stranih vlada proglasilo nepoštenima.
"Vidimo se na ulici"
"Vidimo se sutra na ulici, Venezuela", rekao je Guaidó u videoporuci na Twitteru. "Dobro nam ide, jako dobro nam ide", dodao je.
Maduro će u subotu također odrati skup kako bi obiljeio 20. godišnjicu prve inauguracije socijalističkog vođe Huga Chaveza koji je na dunost prvi put stupio 1999. godine.
Washington je nametnuo snane sankcije dravnoj naftnoj kompaniji PDVSA-i, što je dosad najtei financijski udar na Madura i dio je sve jačih napora administracije predsjednika Donalda Trumpa da svrgne Madura s vlasti.
Pence: Vrijeme za dijalog je prošlo, sve opcije su na stolu
Američki potpredsjednik Mike Pence rekao je na okupljanju na Floridi u petak kako je vrijeme za dijalog prošlo te da su sve opcije na stolu.
Venezuela je pogođena hiperinflacijom, nestašicom proizvoda i masovnim migracijama građana u susjedne latinoameričke zemlje, a situacija bi mogla postati i tea zbog nametanja novih sankcija.
Guaidó se privremenim predsjednikom proglasio 23. siječnja te je ubrzo, osim SAD-a i Kanade, osvojio i podršku susjednih zemalja u regiji, no i dalje nema kontrolu nad dravnim institucijama ili funkcijama predsjednika.
Guaidó je poslao pisma Rusiji i Kini, velikim kreditorima i saveznicima Madurove vlade, uz izjavu da je promjena vlade i u njihovom najboljem interesu.
Madurovi protivnici poručuju da se on bezobzirno odnosio prema demokratskim institucijama, uključujući i kongres u kojem većinu ima oporba, i da je uništio nekoć snanu ekonomiju.
Guaido najavio nove prosvjede
Venezuelski oporbeni čelnik Juan Guaido koji se proglasio predsjednikom, najavio je u subotu pred hiljadama pristaša okupljenih u Caracasu nove prosvjede protiv socijalističkog predsjednika Nicolasa Madura.
Pozivajući prosvjednike na "nastavak prosvjeda na ulici" Juan Guaido je pozvao na "dva vana skupa", jedan na Dan venezuelske mladei 12. veljače i drugi povezan s dopremom humanitarne pomoći, kojega nadnevak nije otkrio.
Nešto ranije, oporbeni čelnik je rekao da će ovih dana na kolumbijsku granicu, u Brazil i na "karipski otok" stići humanitarna pomoć namijenjena Venezueli i zatraio od vojske da je propusti.
0 ( + )
*
Tisuće vozila zaglavilo u snijegu u Italiji. Vatrogasci spasili 200 vozača
VIDEO Tisuće vozila zaglavilo u snijegu u Italiji. Vatrogasci spasili 200 vozača
Hina
Screenshot: YouTube
TISUĆE vozila zaglavilo je u subotu u dugačkim kolonama koje je izazvao gusti snijeg na talijanskoj autocesti A22, a vatrogasci su spasili 200 ljudi koji su sate proveli u automobilima ili autobusima zaglavljenim u snijegu.
Kolone na autocesti koja povezuje talijanske sjeveroistočne regije s Austrijom su dosegnule 16 km, rekao je glasnogovornik vatrogasaca autonomne pokrajine Bolzano.
Dodao je kako je teško procijeniti broj vozila u njima, ali da se radi o "tisućama".
Vatrogasna vozila su upotrijebljena kako bi se evakuiralo oko 200 ugroenih ljudi nakon što su satima bili zaglavljeni u snijegu s temperaturom na točki smrzavanja, rekao je glasnogovornik.
Nekoliko teških vozila bez zimske opreme se zbog lošeg vremena zaokrenulo i blokiralo promet. Lavina je pogodila autocestu u subotu ujutro, ali na pogođenom dijelu autoceste nije bilo vozila.
Promet se počeo polagano oporavljati kasno poslijepodne ali je još uvijek mnogo vozila zaglavljeno. Nema izvješća o rtvama.
0 ( + )
*
Lovci na ISIS uhvatili džihadista mameći ga seksom s plavušom
Lovci na ISIS uhvatili dihadista mameći ga seksom s plavuom
P.S.
Screenshot: Twitter/Akhbar Al Aaan
KURDSKI online lovci na Islamsku dravu uhvatili su jednog pristašu ove međunarodne terorističke organizacije iz Nizozemske tako da su otvorili lani Twitter profil i predstavili se kao ena, piše novinarka emiratske televizije Al Aan, Jenan Moussa.
Dihadist iz Nizozemske upao je u ovu "klopku s medom", kako se u istraiteljskom argonu naziva praksa pri kojoj se romantična, odnosno seksualna veza ili njeno obećanje koriste za političku, novčanu ili obavještajnu svrhu na štetu zavedene osobe.
1/ Kurdish online ISIS hunters set up twitter account pretending to be UK girl wishing 2join ISIS in Syria.
Dutch ISIS supporter fell for it. They shared DMs, naughty pics, got plane ticket. He revealed identity, got arrested.
Moussa je o ovom slučaju napravila reportau u sklopu koje je razgovarala s jednim od lovaca na ISIS koji joj je pokazao prepisku direktnim porukama (DM) na Twitteru između njega i ISIS-ovca.
Pravili se da su nevjesta ISIS-a
Kako na Twitteru piše ova novinarka, plan kurdskih online lovaca na ISIS bio je sljedeći: prvo napraviti Twitter račun. Zatim praviti se da si enska osoba koja ivi u Velikoj Britaniji, koja mrzi Zapad i eli se preseliti na teritorij ISIS-a; aktivno pristupiti poznatim dihadističkim računima; nadati se da će dihadisti pasti u zamku i otkriti mu identitet i, na kraju, pozvati vlasti.
4/ As both ISIS supporter and ISIS hunters are of Kurdish descent, the ISIS hunters really took it personal.
"To us he's a traitor, a scum," said 1of the hunters to me, "He doesnt only want to commit crimes but also smear good name of Kurdish community. We had to do something."
Najmanje jedan dihadist pao je u "klopku s medom". Njegovo ime je Mohamed Ghorshid i notorni je pristaša ISIS-a iz nizozemskog grada Maastrichta, piše Moussa. Ghorshid je osuđen 2013. zbog tog što je pokušao otputovati za Siriju. Još jednom je osuđen 2015., kad se pokušao pridruiti ISIS-u u Siriji, odnosno Iraku. Na Twitteru je bio aktivan pod imenom Salahaddin al Kurdi.
Pošto su i on i lovci na ISIS kurdskog porijekla, lovci na ISIS su ovo shvatili prilično osobno. "Nama je on izdajica, šljam. On ne eli samo počiniti zločine, nego i okaljati dobro ime kurdske zajednice. Morali smo učiniti nešto", rekao je lovac na ISIS Moussi.
Ghorshid se prvo ustručavao komunicirati preko DM-ova s lanom enskom pristalicom ISIS-a. No "ona" im je nastavila govoriti kako mrzi Veliku Britaniju i kako eli ići u ISIS u Siriji. Nakon nekog vremena Ghorshid je bio sve opušteniji. Lovci su uspjeli s njim izgraditi određeno povjerenje, razgovarajući s njim porukama kroz nekoliko mjeseci.
6/ After trust was established, the (fake) ISIS woman sent a picture of herself to Ghorshid.
Poslali mu lanu fotografiju i dogovorili da se nađu u Rimu gdje će se vjenčati
Kad je povjerenje uspostavljeno, lana pristalica ISIS-a poslala je "svoju" fotografiju Ghorshidu, kao i fotografiju seksi haljine koju eli kupiti. Na to je Ghorshid poslao i svoju fotografiju "lanoj" eni iz ISIS-a, uz srameljivu ispriku: "Oprosti zbog mog izgleda, spavao sam samo nekoliko dana..."
8/ Then Ghorshid and (fake) ISIS-woman decide to travel to ISIS territory in Syria/Iraq. They will meet in Rome, Italy. Plan is to marry.
Ghorshid buys plane ticket for Rome & shares it with her.
Ghorshid i lana ena iz ISIS-a dogovorili su se tada da će se vjenčati i zatim otputovati na teritorij ISIS-a u Siriji, odnosno u Iraku. Plan je bio da se nađu u Rimu i tamo vjenčaju. Ghorshid je potpuno pao na ovu prevaru i kupio avionsku kartu za Rim i podijelio fotografije karte sa svojom "budućom suprugom". Kurdi su u međuvremenu kontaktirali nizozemsku policiju koja je uhapsila dihadista čim se vratio u zemlju, nakon što je shvatio da je prevaren.
Ghorshid je, dodaje Moussa, i ranije u više navrata bio u zatvoru u Nizozemskoj. Godine 2018. je uhapen jer su ga istraitelji povezivali s istragom o dvostrukom ubojstvu koje su dihadisti izvršili u Junoafričkoj Republici.
Još je zanimljivije da je na tvit ove novinarke odgovorio tviteraš pod imenom Gilgo, čiji račun se prema opisu bavi "kurdskim memovima i vijestima". "O moj boe, ja sam bio uključen u ovo, zajedno s dvojicom Kurda. Čak i slanje seksi poruka (tzv. seksting) tipu. To je bila naša velika tajna, ali sretan sam što je naš glavni tip to odlučio otkriti medijima, hahaha", napisao je Gilgo.
As it is no longer a secret... We were literally blueballing the guy everyday. We were finding a blonde girl photo online which had to look identical to the first one we sent but make sure he couldn't find with reverse search. So we were putting a lot of filters, editing đ
Jedan od lovaca prepričao zavođenje: "Je li oralni seks haram?"
Zatim je prepričao kako su njih trojica "doslovno seksualno izazivali tipa svaki dan", da su pronašli fotografiju plavokose djevojke online koja je izgledala identično prvoj koju su poslali, ali koju nije mogao pronaći pomoću obrnute potrage te da su međusobno radili u smjenama i trudili se biti dosljedni. "Bilo je prilično teško pisati: 'Akhi (brate), zaista elim osjetiti tvoju kou. Ne mogu dočekati naš brak. Je li oralni seks haram (zabranjen po šerijatu, islamskom zakoniku, op.a.)?'" napisao je i dodao da je plan bio da se vjenčaju u Rimu, gdje je navodno imao kontakte, i nakon toga zajedno odu u Siriju i ive kao "sretna ISIS-ova inozemna obitelj".
Objasnio je da su tada kontaktirali nizozemsku policiju i predali im sve dokaze te da je on bio uhapen po povratku u Amsterdam. "Bilo je to legendarno. Drao sam to tajnom godinama. Zaista sam sretan da je naš tip objavio ovu nevjerojatnu priču medijima. JEBEMO VAS SVUGDJE, ISIS", napisao je u zaključku svog threada na Twitteru, u kojem je podijelio i screenshotove prilično urnebesnih poruka koje su razmjenjivali s ovim naivnim dihadistom.
Abu loved oral.
Oooo Abu I hope you are dreaming of nice things in the prison Akhi đ pic.twitter.com/bYR8HCAec3
"Ima li još nešto što ti je na umu ili na srcu?" pita tako Ghorshid svoju "buduću suprugu". "Obrijala sam sve dolje također, nadam se da će ti se tako svidjeti, i otići ću na lijepu kupku u beauty spa tako da ću mirisati zaista lijepo", napisao je netko od lovaca. "Da, obavezno je obrijati to, sestro, to je suna (vjerski zakoni koje je Muhamed propovijedao)", odgovorio "joj" je Ghorshid.
"Nadam se da nemaš pogrešno mišljenje o meni, govorim ovako jer ćemo se vjenčati", dodao je lovac. "Naravno da ne, habibi (prijateljice), razumijem", rekao joj je on. "Za slučaj da se ne usuđuješ pitati, oralni seks je dozvoljen za nas oboje", dodao je očito uzbuđen dihadist.
0 ( + )
*
Orban kreće u obrazovnu reformu. Pogledajte što će djeca učiti o migrantima
Orban kreće u obrazovnu reformu. Pogledajte to će djeca učiti o migrantima
S.M.
Foto: EPA
PREGLED mađarskog udbenika iz povijesti za učenike srednjih škola ne ostavlja nikakve dvojbe o stajalištu vlade prema migrantima. Na početku poglavlja ”Multikulturalizam” stoji fotografija izbjeglica pred eljezničkom stanicom u Budimpešti. Uz fotografiju je govor predsjednika vlade Viktora Orbana o opasnostima migracija: ”Smatramo vrijednošću to što je Mađarska homogena zemlja.” Ovakvi udbenici, koje odobrava drava, posljedica su vladine reorganizacije obrazovnog sustava koja kod nekih učitelja i izdavača izaziva duboku zabrinutost, piše Sheena McKenzie za CNN.
Kritičari kau kako su udbenici samo jedan front vladinog kriarskog rata usmjerenog reformi obrazovnog sustava i cijele zemlje prema kršćanskom i nacionalističkom imidu. Orban je također ukinuo akademske programe koji se ne uklapaju u njegove konzervativne vrijednosti, čime je zapravo u inozemstvo otjerao neke od vodećih mađarskih sveučilišta.
Reforma je pokrenuta usred uličnih protesta protiv Orbanove politike, signalizirajući da u njegovom čvrstom stisku ipak postoje pukotine. Otkako je Orbanova populistička stranka Fidesz osvojila vlast 2010. godine te premoć potvrdila uvjerljivim slavljem na izborima u travnju prošle godine, imala je u planu pokrenuti ”veliku obrazovnu reformu”, rekao je vladin glasnogovornik Zoltan Kovacs prošle godine za CNN.
Drava preuzima obrazovanje
Dosad su lokalne vlasti nadzirale javne škole u Mađarskoj. No posljednjih je godina drava preuzela odgovornost, što uključuje i nabavku udbenika, objasnio je Kovacs, dodavši kako se tako eljelo doskočiti manjkavom financiranju obrazovanja. ”Konačno smo, nakon 20 godina borbe s financiranjem i vođenjem obrazovnog sustava, uspjeli preuzeti odgovornost”, rekao je Kovacs te dodao kako vlada do jeseni ove godine namjerava uvesti novi kurikulum.
Udbenici su napisani u dravnom Centru za obrazovna istraivanja i razvoj uz sudjelovanje raznih stručnjaka, objasnila je Ildiko Reparszky, profesorica povijesti i autorica nekih ranijih izdanja. Danas na koricama udbenika nema imena autora. Umjesto toga, odbor urednika navodno prikuplja tekstove suradnika i ”potpuno slobodno ove sirovine obrađuje i oblikuje prema elji”, kae Reparszky.
Usred reformi Srednjoeuropsko sveučilište, koje je utemeljio filantrop i milijarder mađarskog podrijetla, poznati Orbanov protivnik George Soros, prošlog je mjeseca objavilo kako je ”istjerano” iz Mađarske potezima neprijateljske vlade te kako će svoje studije (prema američkim programima) preseliti u Beč. Međunarodno priznato sveučilište nazvalo je to ”crnim danom” za Mađarsku i Europu, što je vlada odbacila kao ”samo još jedan politički blef u Sorosevu stilu”. Međutim, neki mađarski učitelji rekli su CNN-u kako je Orbanova tvrdolinijska politika već počela utjecati na djecu, mnogo prije nego što krenu na fakultete.
Pobuna učitelja
U svom malom uredu u središtu Budimpešte predsjednik Mađarske udruge učitelja povijesti Laszlo Miklosi otvara udbenik povijesti za djecu od 14 i 15 godina prepun post-it naljepnica. Otvara stranicu o multikulturalizmu i ukazuje na Orbanov govor u Europskom parlamentu u Strasbourgu u svibnju 2015. kojim je iznesen stav Mađarske prema migrantima. U tom govoru premijer kae kako Mađari smatraju da je homogenost njihove zemlje njihova vrijednost u smislu ”kulture”, ”običaja” i ”načina razmišljanja”. ”To je samo svakodnevna politika. Ne kae se ništa o stvarnim razlozima postojanja migracijskog problema, nego samo što sadašnji premijer misli o tome”, kae Miklosi.
Orbanov prkosan odnos s Europskom unijom ogleda se i u karikaturi koja prikazuje Njemačku kao veliku krmaču koja hrani praščiće Grčku, Španjolsku, Belgiju i Portugal. Sa strane stoji mađarski praščić i mirno i sretno vače vlastitu travu. U istom udbeniku iz zemljopisa u poglavlju ”Pad populacije i migracija” stoji ilustracija mađarskog dječaka i djevojčice uz potpis: ”Bitno je porastao broj onih koji misle da je Mađarska najbolje mjesto za ivot.” Uz ilustraciju je i statistika koja kae da ”67 posto mladih ljudi vidi svoju budućnost samo u domovini” te da ”brak eli sklopiti 68 posto mladih ljudi”, ali nema naznake izvoru ovih podataka.
Ova ilustracija ”proširuje patriotske osjećaje mladih Mađara, njihovo zadovoljstvo svojom zemljom te njihovu spremnost da vjenčanjem osnuju obitelj, a istodobno umanjuje njihovu spremnost da se presele u inozemstvo”, objašnjava Ildiko Reparszky, također jedna od 400 članova spomenute udruge.
Vlada odbacuje optube
Vladin glasnogovornik Kovacs odbacuje zabrinutost učitelja kao ”političko mišljenje”, dodajući da vlada uvijek pozdravlja ”kritike, doprinose, zapaanja i komentare profesionalnih organizacija”. Miklosi je analizirao školske udbenike u posljednjih 30 godina i vjeruje kako je Orbanova anti-imigrantska retorika prilagođena učionicama i igraonicama: ”Riječ 'migrant' postala je pogrdna za mnoge ljude, uključujući i mnogu djecu.” Čak i ako učitelj izgovori riječi ”idovski”, ”romski” ili ”Slovak”, učenici se često smijulje i međusobno gurkaju, što znači da se učitelji moraju boriti kako bi ove pojmove i kategorije raspravili i objasnili na neutralan način.
Učiteljica engleskoj jezika Juli Karolyi kae kako neki učenici riječi ”migrant” i ”Soros” koriste kao ”psovke tokom sukoba na školskim dvorištima i igralištima”, no smatra kako se dječji stavovi uglavnom oblikuju kod kuće, a ne iz školskih udbenika. ”Podlegne li roditelj vladinoj propagandi, dijete će ga slijediti, posebice ako je mlađe”, objašnjava Karolyi.
Nekoliko ulica dalje od Miklosijeva ureda 18-godišnji učenik Akos Blaskovics upravo je završio jutarnji sat povijesti u Gimnaziji Mihalyja Fazekasa. Ovaj tinejder rekao je za CNN da ”zapravo ne vidi neke razlike u porukama u udbenicima posljednjih godina”. No smatra kako je vlada pokušala uvjeriti ljude da se fokusiraju na migrantsko pitanje umjesto na ”vanije stvari poput obrazovanja, zdravstvene skrbi i socijalnih problema”.
U malom selu udaljenom pola sata vonje istočno od Budimpešte izdavač Andras Romankovics u svome kućnom uredu dri velike police s knjigama sloenima po godištima. Nekadašnji učitelj i njegova supruga počeli su izdavati udbenike još 1978. godine i dosad su tiskali oko 10 milijuna primjeraka. Licenca za mađarske školske udbenike mora se obnavljati svakih pet godina. Romankovics je jedan od pet neovisnih izdavača koji su tuili mađarsku vladu zato što je odbijen njihov zahtjev za obnovom licenci koje su istekle krajem 2018. godine.
Sudski predmet odnosi se na ukupno 123 knjige, što znači 123 odvojena suđenja. Proces će trajati dugo, ali od početka suđenja u rujnu prošle godine dvadesetak knjiga ipak je dobilo dopuštenje za objavu. Naravno, licence za udbenike kojima je autor drava uredno su produene. Glasnogovornik Kovacs nije elio komentirati zašto su udbenici neovisnih izdavača odbijeni, rekavši samo kako se radi o ”predmetu koji nije zaključen te prolazi kroz višu razinu odlučivanja”. Romankovics upozorava kako bez raznolikosti udbenika obrazovanje neće biti adekvatno.
Borba profesora
Dok se neovisni izdavači bore za svoje školske udbenike, sveučilišni profesori bore se kako bi zadrali svoje program u Mađarskoj. U zgradi Srednjoeuropskog sveučilišta u Budimpešti docentica na rodnim studijima Eva Fodor uznemirena je vladinom odlukom da ukine njen program koji traje već više od 20 godina. Sveučilište je nudilo rodne studije s američkim i mađarskim akreditivima, sve dok vlada u oktobaru prošle godine nije ukinula odobrenje za njen program.
Američki program nastavit će se u Beču, dok mađarski, koji je svake godine upisivalo 45 studenata, više ne postoji. Drugo mađarsko sveučilište koje je nudilo rodne studije, Eötvös Lorand, također je moralo ukinuti program. ”Radi se o očiglednom kršenju akademske slobode”, rekla je Fodor, dodavši da na meti Orbanova svjetonazora nisu samo rodni studiji. ”Problem je puno dublji. Orban eli stvoriti snanu ideologiju za koju bi se ljudi mogli vezati, a na temelju nacionalnog ponosa i njegova viđenja kršćanskih vrijednosti. Zato je spreman eliminirati svakoga tko se ne uklapa u tu ideologiju.”
Vladin glasnogovornik Kovacs kae da su rodni studiji ukinuti zbog slabog interesa, slabih mogućnosti zapošljavanja i vladinog ”filozofskog pristupa”. ”Mi vjerujemo da postoje samo dva spola, muškarci i ene”, rekao je Kovacs i naglasio da studenti mogu slobodno istraivati rodna pitanja iz perspektive drugih disciplina, kao što su filozofija ili sociologija. ”Ne vjerujemo da rod moe biti samostalna disciplina.”
A studenti koji misle drukčije očito moraju potraiti učionice izvan Mađarske.