KINESKA svemirska postaja Tiangong-1 ušla je u Zemljinu atmosferu iznad Pacifika.
Kineska svemirska postaja Tiangong-1 vratila se u Zemljinu atmosferu u ponedjeljak između 8:11 sati ujutro i 9:33 sati ujutro po lokalnom vremenu (00:11-01:33 po GMT-ju, odnosno između 2:11 sata i 3:33 sata u noći po hrvatskom vremenu) iznad južnog Pacifika.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Većina postaje izgorjela prilikom pada
Većina dijelova svemirske postaje izgorjela je od atmosferskog trenja prilikom pada.
Prva kineska svemirska stanica lansirana u rujnu 2011., Tiangong-1, čije ime znači "Nebeska palača", duga je 10,4 m i široka 3,3 m. Sastoji se od eksperimentalnog laboratorija, servisnog modula i dviju solarnih ploča veličine 3x7 m svaka i dio je ambicioznog kineskog svemirskog programa kojem je cilj poslati u orbitu stalnu postaju do 2023. godine. Originalno je planirano da postaja prekine s radom 2013., ali je njena misija stalno bila produljivana.
Trebala se kontrolirano vratiti u Zemljinu atmosferu, ali je u ožujku 2016. prestala raditi, što je potaknulo zabrinutost u vezi s njezinim padom.
*
Izrael kaže da će ilegalne migrante poslati u Italiju, Talijani o tome nemaju pojma
Izrael kaže da će ilegalne migrante poslati u Italiju, Talijani o tome nemaju pojma
Foto: Hina/EPA
ITALIJA je u ponedjeljak rekla da ona nije obuhvaćena sporazumom između Ujedinjenih naroda i Izraela o premještanju afričkih migranata u zapadne zemlje.
"Nema nikakvog sporazuma" s Italijom u okviru sporazuma zaključenog između Izraela i Visokog povjereništva UN-a za izbjeglice (UNHCR) o premještanju tih migranata, priopćilo je talijansko ministarstvo vanjskih poslova ne navodeći druge pojedinosti.
Izraelske vlasti objavile su ranije u ponedjeljak da su odustale od deportacije afričkih ilegalnih imigranata u Afriku te da su dogovorile s UN-om "odlazak najmanje 16.250 afričkih migranata prema zapadnim zemljama".
Premijer Benjamin Netanyahu naveo je da će dio migranata iz Izraela preuzeti Kanada, Italija i Njemačka u skladu s dogovorom koji je Izrael postigao s UNHCR-om.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Kanada se još nije oglasila, a njemačko ministarstvo unutarnjih poslova reklo je "da nema nikakvih saznanja o zahtjevu da (Njemačka) preuzme izbjeglice koje žive u Izraelu, napose ne iz afričkih zemalja".
Drugi imigranti, od kojih mnogi traže azil, moći će ostati u Izraelu barem sljedećih pet godina, navodi u priopćenju ured premijera Benjamina Netanyahua.
Prema izraelskom ministarstvu unutarnjih poslova, 42.000 afričkih migranata, napose iz Sudana i Eritreje, od kojih su polovica žene i djeca, nisu obuhvaćene tim planom.
Ti su migranti uglavnom došli nakon 2007. godine ubacujući se u Izrael preko egipatskog Sinaja. Granica koja je tada bila propusna poslije je postala gotovo hermetički zatvorena. Migranti u velikom broju žive u siromašnim četvrtima.
*
Snažan potres pogodio Boliviju
Snažan potres pogodio Boliviju
Foto: EMSC
POTRES jakosti najmanje 6,6 stupnjeva pogodio je Boliviju u ponedjeljak te izazvao paniku među stanovništvom, ali nije bilo ozlijeđenih ni štete, a osjetio se do Brazilije i Sao Paula u susjednom Brazilu, izjavili su dužnosnici.
U Boliviji su se zatresle visoke zgrade, ali dva sata nakon potresa nije bilo izvješća o ozlijeđenima ili o šteti, saopštio je bolivijski seizmološki opservatorij San Calixto.
Opservatorij je izvijestio da je magnituda potresa bila 6,6, a Američki geološki zavod (USGS) navodi da je jakost podrhtavanja tla bila 6,8 stupnjeva.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Epicentar potresa zabilježen je na dubini od 557 kilometara, a pogodio je područje oko 300 kilometara jugoistočno od grada Sucrea.
Potres se osjetio u Braziliji i Sao Paolu, gdje je zavladala manja panika među građanima.
Na televizijskim snimkama vide se zaposlenici kako napuštaju zgrade s uredima na središnjoj aveniji u Sao Paolu, 2000 kilometara od epicentra potresa.
*
Turska naredila hapšenje klerika Gulena zbog ubojstva ruskog veleposlanika
Turska naredila hapšenje klerika Gulena zbog ubojstva ruskog veleposlanika
Screenshot: YouTube
TURSKA je naredila hapšenje muslimanskog klerika Fetulaha Gulena i još sedmorice zbog ubojstva ruskog veleposlanika u Turskoj 2016., izvijestio je list Haberturk, dan prije dolaska ruskog predsjednika Vladimira Putina u posjet Ankari.
Andrej Karlov govorio je na otvaranju izložbe u Ankari u prosincu 2016. kada ga je hicima iz vatrenog oružja ubio policajac koji nije bio na dužnosti. Napadač je uzvikivao "Allahu Akbar" i "Ne zaboravite Alep!" dok je pucao, očito misleći na umiješanost Rusije u rat u susjednoj Siriji. Ubila ga je policija, a sve su uhvatile snimke koje su šokirale svijet.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Putin će doputovati u utorak u dvodnevni posjet Turskoj i sastat će se s turskim predsjednikom Tayyipom Erdoganom i iranskim čelnikom Hassanom Rouhanijem. Te tri zemlje jamci su mirovnih pregovora u Astani na kojima je dogovorena uspostava zona deeskalacije diljem ratom razrušene Sirije.
Erdogan je izjavio da je Gulen odgovoran za ubojstvo ruskog veleposlanika, a klerik je tu optužbu odbacio. Erdogan također optužuje Gulenovu mrežu za neuspjeli vojni puč u srpnju 2016.
*
Kinezi uzvratili udarac Trumpu, uveli carine na američke proizvode
Kinezi uzvratili udarac Trumpu, uveli carine na američke proizvode
Foto: FaH/EPA
KINA je u ponedjeljak objavila protumjere na uvoz američkih proizvoda namećući carine u visini do 25 posto na 128 određenih proizvoda, kao odgovor na američke carine na čelik i aluminij, objavilo je kinesko ministarstvo financija, a javlja agencija Xinhua.
Službeni Peking upozorio je prošli mjesec da razmišlja o uvođenju carina što je izazvalo zabrinutost zbog mogućeg izbijanja trgovačkog rata između tih dvaju velikih svjetskih ekonomskih divova.
Novi kineski porezi, koje je odredila komisija zadužena za carinske tarife u okviru kineske vlade, odnose se na različite proizvode od voća do svinjskog mesa.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Trumpove carine izazvale nemir na tržištima
Američki predsjednik Donald Trump je 22. ožujka najavio da će SAD uvesti nove carine na oko 60 milijardi dolara uvezene kineske robe, što je izazvalo nemir na svjetskim financijskim tržištima.
Jučer je Kina odgovorila na to objavljujući listu sa 128 proizvoda na koje će uvesti carinu od 15 posto do 25 posto u slučaju neuspjeha u pregovorima sa SAD-om.
*
U napadima afganistanskih snaga na talibane pogođena džamija, poginulo je mnogo civila
U napadima afganistanskih snaga na talibane pogođena džamija, poginulo je mnogo civila
Ilustracija: Hina (ne radi se o mjestu napada koje se spominje u članku)
U ZRAČNOM napadu afganistanskih snaga na talibane u pokrajini Kunduz na sjeveru zemlje ubijeni su deseci ljudi, a među njima je mnogo civila, objavili su u nedjelju dužnosnici.
Lokalni dužnosnik Abdul Hamid Hamidi, koji je rekao je da su u napadu na Dašt-i-Arčiju pored grada Kunduza pogođeni talibani dok su pripremali operaciju, naveo je da je poginulo 15, a ranjeno deset ljudi.
Predstavnik talibanskog vijeća smještenog u pakistanskom gradu Kveti bio je u posjetu kad se dogodio zračni napad, rekao je Hamidi.
Ustvrdio je da među žrtvama napada ima i civila.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Lokalni stanovnici kažu da je u napadu pogođena džamija te da je ubijen i ranjen velik broj civila. Dašt-i-Arči bio je uglavnom pod kontrolom talibana i mnogi detalji oko napada još nisu jasni.
Jačanje afganistanskih zračnih snaga (AAF) bio je prioritet misije pod vodstvom NATO-a pod imenom Odlučna potpora u Afganistanu i AAF je imao sve veći uspjeh u podršci kopnenim snagama.
Međutim, zbog civilnih žrtava zračnih napada slabi javna potpora kampanji.
Nedavno objavljeni podaci UN-a pokazuju porast broja civilnih žrtava zračnih napada premda je ukupan broj civilnih žrtava u padu.
*
U žestokim prosvjedima u Indiji poginulo najmanje sedam ljudi, pobunila se najniža indijska kasta
U žestokim prosvjedima u Indiji poginulo najmanje sedam ljudi, pobunila se najniža indijska kasta
Screenshot: YouTube
NAJMANJE sedmero ljudi poginulo je kada su prosvjednici predvođeni indijskim Dalitima zapalili policijske postaje i blokirali željezničke pruge nakon što je Vrhovni sud zabranio da se ljude optužene da ih diskriminiraju odmah uhapsi, objavili su mjesni mediji.
Četvero ljudi poginulo je u središnjoj državi Madhyja Pradesh, gdje je policija uvela policijski sat. Troje je poginulo u drugim državama.
Indijska vlada zatražila je u ponedjeljak od Vrhovnog suda da preispita svoju odluku od 20. ožujka koja je izazvala prosvjede, rekao je ministar unutarnjih poslova Rajnath Singh.
Daliti su najniža indijska kasta i zajedno s drugim nižim kastama čine oko četvrtine populacije.
Nasilje je izbilo i u državama kao što su Rajasthan, Uttar Pradesh, Jharkhand, Bihar i Punjab.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Vrhovni sud donio je prošli mjesec odluku da uhapšenja po zakonu koji bi trebao ubrzati postupke po tužbama zbog nasilja nad Dalitima zahtijevaju prethodno odobrenje dužnosnika i zabranio da se optužene u takvim slučajevima smjesta uhapsi.
Do kraja 2016., 90 posto od gotovo 145.000 slučajeva koji uključuju Dalite još je čekalo na suđenje, prema vladinim podacima.
Istraga je također pokazala da je manje od desetine slučajeva koje su Daliti prijavili 2016. bilo lažno.
Daliti su tradicionalno izloženi raznim oblicima diskriminacije i nasilja i prisiljeni su obavljati najniže poslove u društvu koje nitko ne želi. Zabranjeni su također bilo kakvi kontakti s njima i u nekim slučajevima čak ni njihove sjene ne smiju dodirnuti sjene osoba iz viših kasta.
