Zašto je Amerikom baš sada zavladao kaos kakav nije viđen od 1960-ih?
UBOJSTVO GEORGA FLOYDA
Zašto je Amerikom baš sada zavladao kaos kakav nije viđen od 1960-ih?
Gordan Duhaček
Foto: EPA/FaH/Wikipedia
BRUTALNO policijsko ubojstvo Georgea Floyda nije prvo, a gotovo sigurno ni posljednje ubojstvo Afroamerikanca koje su počinili bijeli policajci. No upravo je to ubojstvo potaknulo nerede kakvi u SAD-u nisu viđeni od ubojstva Martina Luthera Kinga. Zašto?
Rasni nemiri koji su se proteklih dana proširili SAD-om nisu samo reakcija na tragičnu smrt Georgea Floyda, koji je izgubio život zbog policijske brutalnosti svojstvene odnosu ove represivne institucije prema Afroamerikancima, nego i najnovija epizoda u dugoj borbi protiv rasizma u SAD-u, koji je svoje postojanje započeo kao država u kojoj crnci po zakonu vrijede tri petine ljudskog bića.
Južnjačka strategija Republikanske stranke
Da bi se konačno ukinulo ropstvo, bio je potreban krvavi Američki građanski rat od 1861. do 1865. godine, no to nije bio kraj rasne diskriminacije crnaca, već početak segregacije na američkom jugu koja je kao brutalni sustav aparthejda preživjela još jedno stoljeće. Tek je borba za građanska prava, čiji je simbol bio Martin Luther King, u 1960-im godinama prošlog stoljeća omogućila crncima integraciju i slobodan pristup biralištima, ali je i proizvela političku transformaciju u kojoj je Demokratska stranka izgubila južne države, koje je svojom Južnjačkom strategijom preuzela Republikanska stranka.
Južnjačka strategija je čedo republikanskog konzultanta Leeja Atwatera, koji je republikanskim predsjedničkim kandidatima savjetovao da se koriste rasno kodiranim jezikom o "pravu saveznih država" kako bi privukli glasove južnjačkih bijelih rasista, što je uspješno provedeno. Richard Nixon bio je prvi republikanski predsjednik koji je tako pobijedio na izborima.
Istovremeno su kroz zaoštravanje kaznene politike i targetiranje crnačke populacije američki zatvori bili nerazmjerno napunjeni crncima pa je odnos crnačke zajednice i policije postao jedan od najotvorenijih izraza živog američkog rasizma.
Transgeneracijska trauma ropstva
Ne treba zaboraviti ni da crnačka zajednica nije imala priliku da generacijama akumulira bogatstvo, da su crnci svojim besplatnim radom udarili ekonomske temelje uspona SAD-a, ali sami od toga nikad nisu profitirali pa je zato rasno pitanje u SAD-u prožeto i ekonomskim elementima i problemom siromaštva crnačke populacije.
Rasni nemiri i sukobi s policijom koji su se iz Minneapolisa proširili diljem SAD-a, u 150 gradova, nisu prvi nemiri ove vrste.
Dovoljno je prisjetiti se nemira u Los Angelesu 1992. nakon što su na sudu oslobođeni policajci koji su bezrazložno pretukli crnca Rodneyja Kinga, a pobuna crnačkog stanovništva uslijedila je i 2014. nakon što je policija u Fergusonu u Missouriju ubila nenaoružanog Michaela Browna. Tada je na nacionalnoj pozornici lansiran i pokret Black Lives Matter (Crni životi su važni), koji se bavi problemom policijske diskriminacije Afroamerikanaca. 1960-ih su, pak, u velikim rasnim nemirima gorjeli Los Angeles, Detroit i drugi američki gradovi.
Nezaposlenost veća nego tokom Velike depresije
Jasno je da su se ovaj put stvari rasplamsale kao nikad u povijesti, spominju se pojmovi kao što su "revolucija", "diktatura", "građanski rat", te da su prosvjedi zbog smrti Georgea Floyda kulminacija jednog dugotrajnog problema.
Uz to, ne treba zaboraviti da se Amerika trenutno nalazi usred pandemije koronavirusa, da je ekonomija krahirala, a nezaposlenost skočila na veću razinu od one tokom Velike depresije pa svi ti faktori utječu na to da se nemiri nezaustavljivo šire.
Da bismo razumjeli što znače trenutni prosvjedi, potrebno je stvari staviti u širi kontekst pa smo se za analizu obratili povjesničaru s riječkog sveučilišta Vjeranu Pavlakoviću, koji je inače i odrastao u SAD-u pa i s te strane poznaje situaciju na terenu.
Vjeran Pavlaković: Uz rasizam, jednako je važan i socioekonomski položaj crnaca
"Strukture moći u Americi su i dalje umnogome slične onome što je bilo prije 200 godina, pa i onome što je bilo prije 400 godina, kada su u Ameriku došli prvi brodovi s robovima. Izborom Baracka Obame za predsjednika je izgledalo da bi se to moglo promijeniti, ali stare strukture moći i dalje postoje. Rasizam je tu samo jedno pitanje jer jednako važno je i socioekonomsko pitanje, o kojem se manje priča. Ideologija koja dominira u Americi nudi priču da svatko ima jednaku priliku uspjeti, što nije istina jer neki imaju prednosti u odnosu na druge. Jedna od prednosti je kad te alati državne represije štite, kao što štite bjelačko stanovništvo", objašnjava Pavlaković.
Povjesničar Vjeran Pavlaković
Podsjeća da je Američki građanski rat i dalje "duboko usađen u američko društvo", tu su transgeneracijske traume ropstva i linčovanja crnaca, a spominje i da se nemiri u SAD-u ne mogu odvojiti od činjenice da je američko društvo puno naoružanih ljudi, što omogućava članak 2 američkog ustava. "No kada je uopće crnac bio predsjednik NRA?" retorički pita Pavlaković referirajući se na moćnu lobističku organizaciju National Rifle Association, koja onemogućava postrožavanje američkih zakona o posjedovanju i nošenju oružja.
"Trump dolijeva ulje na vatru jer on živi od podjela"
“Kada su prije par tjedana prosvjedovali Trumpovi podržavatelji protiv mjera zaštite i razdvajanja u pandemiji, došli su na prosvjede s puškama. No to su bili većinom bijelci i prosvjedi su na kraju prošli mirno, policija nije pokrenula eskalaciju. Ali da su tako naoružani bili crnci, stvari bi drugačije završile”, smatra ovaj povjesničar.
Pavlaković kaže da se SAD i dalje nije odgovarajuće suočio s rasističkim naslijeđem u svojoj povijesti, iako spominje da postoje stalni pokušaji da se tu stvari unaprijede, ali izostaje transformacijski efekt.
Čini se da američki predsjednik Donald Trump u napetoj situaciji svojim reakcijama samo još više podiže tenzije. Pitali smo Pavlakovića kako gleda na Trumpovo ponašanje otkako su počeli prosvjedi.
"Trump dodaje ulje na vatru u ovoj situaciji jer on živi od krize. Trump ne posjeduje empatiju u bilo kojoj krizi, bio to uragan ili pandemija ili rasna diskriminacija, već je temelj njegova djelovanja izazivanje podjela. Mi na Balkanu dobro znamo kako to funkcionira. To znači da Trump nema namjeru nekako pomoći ili pokušati riješiti probleme, nego želi izazvati dodatne podjele", kaže Pavlaković. On smatra da će Trump raditi na tome da podijeli međusobno siromašne bijelce i siromašne crnce. Prvi su dio koalicije glasača koja je izabrala Trumpa.
Opasnost revolucionarnog pristupa
"Siromašnim bijelim glasačima elite nude narativ o tome da su siromašni crnci gori od njih pa se mogu osjećati nadmoćnima i nastaviti glasati protiv svojeg ekonomskog interesa", dodaje Pavlaković.
Vrijedi napomenuti da je i crnačka zajednica u svojoj borbi za građanska prava u SAD-u uvijek imala dva glavna pristupa: jedan je nenasilni, koji je personificirao Martin Luther King, a drugi je radikalniji, koji personificiraju Malcolm X i militantne Crne pantere. Pavlaković napominje da je problem s revolucionarnim pristupom u tome što "kad se s time krene, jako je teško vratiti se u normalnost".
Aktualna eksplozija nezadovoljstva je dijelom i posljedica Obaminog nedostatka hrabrosti
Dodaje i da predsjednik Obama ipak nije dovoljno radio na rasnim pitanjima pa je današnja eksplozija nezadovoljstva djelomice i posljedica njegove nedovoljne hrabrosti da se uhvati u koštac s tom temom kao prvi tamnoputi američki predsjednik.
"Ovi prosvjedi pokazuju da postoji energija koja se sada mora izbaciti van. Nadam se da će se to smiriti za nekoliko dana, ali da će iza prosvjeda ostati pokret koji će odigrati ključnu ulogu na predsjedničkim izborima. S druge strane, eskalacija prosvjeda bi mogla sve radikalizirati, a znamo da je Amerika puna oružja. Ako to pukne, mogli bismo u najgoroj verziji imati nekakav rasni rat u kojem će mnogi ljudi nastradati. Čini mi se da je najbolji način da se postigne željena promjena kanalizirati energiju u političko djelovanje", kaže Pavlaković.
Renato Matić: Pojavna razina društvenog problema tek je neznatan dio nevidljive cjeline
Sociolog s Hrvatskih studija i društveni analitičar Renato Matić naglašava da je "pojavna razina svakog društvenog problema tek neznatan dio nevidljive cjeline".
Sociolog Renato Matić
"Slikovito usporedivo s ledenim brijegom, brod neće potopiti ona vidljiva devetina iznad morske površine, već preostalih osam devetina koje se kriju ispod razine mora. Vrlo slično je s ustavnim pravima i zakonskim rješenjima problema rasne, ali i svake druge diskriminacije. Zakoni, koliko god savršeni bili, mogu nas obeshrabriti za vidljivu manifestaciju netolerantnosti, predrasuda ili mržnje prema nekoj društvenoj skupini, ali problem ostaje i razvija se do čudovišnih razmjera ako zakonsku praksu ne prati djelotvorna odgojna i preodgojna akcija", objašnjava Matić.
SAD je napravio jako puno, ali...
On kaže da je nesporno da je SAD u zakonskom smislu učinio jako puno, posebno ako pogledamo povijesnu distancu koja nas dijeli od vremena Američkog građanskog rata.
"Danas će osoba neovisno o podrijetlu, pripadnosti, svjetonazoru, osobnom životnom izboru bez problema postati predsjednik, guverner ili recimo zapovjednik oružanih snaga, ali sve je to predaleko od individualne razine uvažavanja druge osobe neovisno o njenom izgledu, pripadnosti, vjerovanju/nevjerovanju, izboru, svjetonazoru i sl. Potpuno je ista struktura svakog društvenog problema koji svoje korijene nalazi u bilo kojem obliku predrasuda, koliko god sami sebe uvjeravali da imamo pravo na njih", kaže Matić.
Problem nasilja
Pitali smo Matića što je uzrokovalo da prosvjedi djelomice prerastu u nasilje i uništavanje.
"Otprilike je slična struktura fenomena nasilja. Još uvijek se nasilje ne promatra kao svaka aktivnost koja izaziva štetu, trpljenje, bol, patnju ili smrt, već se raspravlja o tome tko kada i s koliko prava smije pribjeći nasilju. Nasilje velike sile u odnosu na drugu državu, velike korporacije kada uništava zdravlje ljudi i prirodni okoliš za svoje profitne interese, nekog nacionalnog gospodara života i smrti, koji ima interesno pokroviteljstvo na međunarodnoj razini... Sve to daje legitimitet za nasilje na tzv. svakodnevnoj životnoj razini, na kojoj se jednostavno preslikava prokušani, jedinstveni recept od toga kako nametnuti svoju volju ili nekažnjeno 'izliječiti frustracije' pa sve do toga kako se zaštititi od nasilnika kad su društveni akteri od kojih se očekuje pomoć pasivni ili birokratski neosjetljivi. Nasilne aktivnosti, odnosno tzv. pretjerano nasilje policije, već godinama uzima svoje žrtve i nisu tek incidentni slučajevi u kojima se događa. Nasuprot tome, prema izvještajima civilnih organizacija, prevelika je netransparentnost službenih procedura koje slijede nakon takvih slučajeva", kaže ovaj sociolog.
Odnos policije prema crnačkoj zajednici
Matić ističe da je "mnogima u najmanju ruku čudna činjenica kako nasilje prema članovima afroameričke zajednice od strane policije, unatoč tome što policija u SAD-u odavno nije 'too white and too male' (previše bijela i previše muška), nije toliko ovisno o tome je li sam policijski službenik inače pripadnik te zajednice".
"Osim općih uzroka nasilja, o kojima je već bilo riječi, postoje i specifični uzroci, od nepostojanja jedinstvenog modela edukacije - s posebnim naglaskom na razvijanje osjetljivosti na ljudska i građanska prava u kojemu bi se na početku isključile osobe sklone sadizmu - pa sve do toga da se, na primjer, svaka vrsta oružja koju vojska proglasi zastarjelom prvo ponudi policijskim snagama, što naravno rezultira pretjeranom militarizacijom, a time i odmakom od primarne policijske svrhe 'služiti' građanima i 'štititi' građane", zaključuje ovaj sociolog.
0 ( + )
*
Minnesota tuĹľi policiju zbog smrti Georgea Floyda
Minnesota tuži policiju zbog smrti Georgea Floyda
HINA
Ilustracija: EPA
AMERIČKA savezna država Minnesota podnijela je tužbu za kršenje građanskih prava protiv policije Minneapolisa zbog smrti Georgea Floyda koji je život izgubio prilikom intervencije pripadnika policije, objavio je guverner te države.
Ured za ljudska prava Minnesote istražit će policijske prakse unatrag posljednjih deset godina, rekao je guverner Walz na konferenciji za medije.
"Biti crn ne smije biti smrtna presuda"
"Građani Minnesote od naše administracije mogu očekivati da će uporabiti sve instrumente koji su nam na raspolaganju kako bi razgradili generacije sistemskog rasizma u našoj državi", rekao je Walz.dodavši kako biti crn ne smije biti smrtna presuda.
Afroamerikanac Floyd umro je nakon što mu je policajac Derek Chauvin gotovo devet minuta koljenom pritiskao vrat, a taj je slučaj izazvao prosvjede po SAD-u i cijelom svijetu.
Chauvin je uhapšen i optužen za ubojstvo bez predumišljaja, a četiri policajca koja su sudjelovala u intervenciji otpuštena su iz službe.
0 ( + )
*
Ruska diplomacija o nasilju ameriÄŤke policije nad novinarima: ZgroĹľeni smo
Ruska diplomacija o nasilju američke policije nad novinarima: Zgroženi smo
HINA
Foto: EPA
RUSKO ministarstvo vanjskih poslova "zgroženo" je nasiljem američke policije nad novinarima, a napose nad suradnicom ruske agencije Sputnjik, napadnutom dok je izvještavala o neredima što potresaju Sjedinjene Države.
"Zgroženi smo neprekidnim nasiljem koje američka policija provodi nad stranim novinarima koji izvještavaju o prosvjedima", ističe se u priopćenju ruskog ministarstva vanjskih poslova.
Moskva je napose spomenula slučaj Nicole Russell, suradnice ruske državne agencije Sputnjik, koju je policija u ponedjeljak pogodila gumenim metkom, a njezin pripadnik ju je "srušio na tlo i doslovno gazio" premda je pokazala novinarsku iskaznicu. Ministarstvo napominje da je novinarka "zadobila brojne ozljede".
"Sramotna i nezakonita brutalnost"
Rusija ističe da se takva "sramotna i nezakonita brutalnost" događala blizu zidova Bijele kuće u Washingtonu.
"Sa zabrinutošću primjećujemo da je stanje medijskih sloboda u SAD-u svakim danom sve gore", ističe ruska diplomacija pozivajući američke dužnosnike da učine sve kako bi zaustavili "policijsku samovolju" prema novinarima.
Američke gradove već tjedan dana potresaju neredi, pljačka i sukobi s policijom nakon smrti crnca kojemu je bijeli policajac koljenom prikliještio vrat i ugušio ga.
Prosvjednici prosvjeduju protiv rasizma, prekomjerne uporabe sile policije i društvene nejednakosti.
0 ( + )
*
Guverner New Yorka o pljaÄŤkama tijekom prosvjeda: Policija nije odradila svoj posao
Guverner New Yorka o pljačkama tokom prosvjeda: Policija nije odradila svoj posao
HINA
Foto: EPA
GUVERNER New Yorka Andrew Cuomo rekao je da njujorška policija nije uspjela spriječiti pljačku i druge kriminalne aktivnosti tokom sinoćnjih prosvjeda.
Demokratski guverner Cuomo kritizirao je na novinskoj konferenciji predsjednika Donalda Trumpa zbog lošeg odgovora na prosvjede širom zemlje.
Kazao je da on koristi svoju poziciju da bi se fokus stavio na pljačkaše kako "ne bi morao pričati o ubojstvu Georgea Floyda".
Guverner je rekao da bi njujorška policija (NYPD), u kojoj je 38.000 policajaca, trebala rasporediti veće snage kako bi spriječila pljačku i vandalizam.
NYPD ima 38 hiljada policajaca
Cuomo je također izjavio da demokratski gradonačelnik New Yorka Bill de Blasio nije shvatio razmjere prosvjeda, čiji je okidač bila smrt nenaoružanog crnca Georgea Floyda prilikom nasilnog privođenja u Minneapolisu prošlog tjedna.
"NYPD i gradonačelnik nisu odradili svoj posao sinoć", kazao je Cuomo koji je i u prošlosti ulazio u sukobe s De Blasiom.
"Mislim da gradonačelnik podcjenjuje razmjere problema", dodao je.
Cuomo je rekao da je bijesan jer pljačkaše policija većinom nije zaustavila.
Kazao je da bi NYPD, uzimajući u obzir snage koje ima na raspolaganju i iskustvo, trebao biti u stanju kontrolirati situaciju, ali da je 13 hiljada pripadnika Nacionalne garde spremno uskočiti.
Nacionalna garda ustrojena je po saveznim državama i teritorijima i njome zapovijeda guverner.
"To sinoć je bilo bjesomučno pljačkanje širom grada koje nisu zaustavili, a to im je posao. To je bilo pogrešno", kazao je Cuomo.
Trump kritizirao guvernere
Guverner New Yorka istaknuo je da Trump pokušava zamagliti razliku između legitimnih protestanata i onih koji se upuštaju u kriminalne aktivnosti.
"On želi reći da su svi pljačkaši", rekao je Cuomo i dodao da je to Trumpov politički spin.
Trump je kritizirao guvernere zbog neprihvaćanja njegova plana raspoređivanja američke vojske kako bi se suzbili nasilni prosvjedi.
Pet policajaca ranjeno je iz vatrenog oružja nekoliko sati prije Trumpove najave o mogućem slanju vojske, četiri u St. Louisu, a jedan u Las Vegasu, čije je stanje kritično.
Prosvjednici su u ponedjeljak navečer razbijali prozore i pljačkali dućane širom New Yorka te su zapalili trgovački centar u Los Angelesu.
"New York su preuzeli pljačkaši, lupež, radikalna ljevica i svi drugi oblici bijednog života i ološa. Guverner je odbio moju pomoć u vidu dominantne Nacionalne garde. New York se raspao na komadiće", napisao je na Twitteru Trump koji se često tokom pandemije koronavirusa raspravljao s demokratskim guvernerom Cuomom.
Trump za sada nije iznio nijedan dokaz da iza nasilja koje je zahvatilo gradove SAD-a stoje ljevičari.
0 ( + )
*
Biden optuĹľio Trumpa da je Ameriku pretvorio u bojno polje
Biden optužio Trumpa da je Ameriku pretvorio u bojno polje
HINA
Foto: EPA
DEMOKRATSKI kandidat za Bijelu kuću Joe Biden optužio je Donalda Trumpa da je Sjedinjene Države pretvorio u bojno polje, obećavši da će, pobijedi li na izborima u studenome, učiniti sve kako bi "izliječio rasne rane".
Smrt 46-godišnjeg Afroamerikanca Georgea Floyda prije tjedan dana u Minneapolisu je "poziv na buđenje" za našu zemlju, "za sve nas", rekao je bivši potpredsjednik Baracka Obame u govoru u Philadelphiji.
Ovo je prvi put od sredine ožujka da Joe Biden (77) napušta svoju saveznu državu Delaware, gdje je bio u karanteni zbog pandemije koronavirusa.
Ubojstvo Georgea Floyda koji se ugušio jer mu je policajac koljenom prikliještio vrat, a sve su snimili prolaznici, potaknulo je prosvjede diljem SAD-a koji su ponegdje prerasli u nerede.
Misli da će mu situacija pomoći da pobijedi na izborima
Joe Biden je u više navrata osudio nasilje, ali je u utorak optužio Donalda Trumpa (73) da je "pretvorio zemlju u bojno polje podijeljeno zbog starih neprijateljstava i novih strahova".
"Misli da će mu podjela pomoći" da pobijedi na predsjedničkim izborima 3. studenoga, rekao je demokrat koji je u prednosti u anketama.
Joe Biden je kritizirao rastjerivanje "mirnih prosvjeda suzavcem i zvučnim bombama" u ponedjeljak navečer kako bi se Donaldu Trumpu omogućilo da izvede "komunikacijski pothvat" dolaskom pred crkvu u blizini Bijele kuće s Biblijom u ruci.
Gledajući taj prizor "s pravom možemo zaključiti da predsjednika više zaokuplja vlast nego načela. I da je više zainteresiran da udovolji strastima svoje baze nego potrebama onih o kojima bi trebao voditi brigu", rekao je.
"Ne trebamo biti naivni. Volio bih da mogu reći da će mržnja koja je došla s Donaldom Trumpom, s njime i nestati. No nije tako. To se neće dogoditi. Američka povijest nije bajka sa sretnim završetkom", priznao je demokrat.
Želeći se jasno distancirati od republikanskog milijardera, američkim je biračima dao obećanje: "Neću manipulirati strahom i podjelom. Neću raspirivati žeravicu mržnje. Nastojat ću izliječiti rane koje naša zemlja odavno nosi, a neću se njima koristiti u političke svrhe."
"Došlo je vrijeme da se naša zemlja uhvati ukoštac s institucionalnim rasizmom", dodao je pozivajući Kongres da već ovog mjeseca "počne istinsku reformu policije".
0 ( + )
*
Kaos u SAD-u izvan kontrole, divljaju policija i prosvjednici. Ovo su najgore snimke
NEREDI U AMERICI
Kaos u SAD-u izvan kontrole, divljaju policija i prosvjednici. Ovo su najgore snimke
Petar Stošić
Screenshot: Twitter/Blaze TV/Matt MckNight
"ŠTO vi radite? Ne radite ništa, jer ovo neće vratiti mog brata", poručio je Terrence Floyd, brat Afroamerikanca Georgea Floyda kojeg je bijeli policajac Derek Chauvin divljački ubio, prosvjednicima koji sada također divljaju, razbijaju, pale i napadaju policiju i druge građane.
U tjedan dana prosvjeda, koji su se iz Minneapolisa u Minnesoti proširili na desetke američkih gradova diljem SAD-a i pretvorili u kaotične nerede, ubijeno je 13 ljudi - najmanje devet protestanata, 1 policajac, jedna žrtva protestanata i dvoje ljudi čiji identitet nije utvrđen.
Jedan policajac pregažen je u ponedjeljak navečer u New Yorku, a na snimci se vidi da je od siline udarca odletio u zrak i pao između automobila koji ga je udario i drugog automobila u pokretu. Srećom, preživio je.
Upozorenje: Neke od snimki u članku su uznemirujuće
Mnogi su i u Americi i diljem svijeta zgroženi bjesomučnim nasiljem dijela protestanata kojem svjedočimo diljem SAD-a, više nego samim policijskim nasiljem koje je izazvalo prosvjede. Ubrzo je postalo jasno da, osim obične oportunističke pljačke i iživljavanja kroz palež i razbijanje, veliki dio nasilja dolazi od organiziranih i militantnih pripadnika pokreta Antifa, odnosno "profesionalnih anarhista", kako ih je nazvao predsjednik Donald Trump. Na to su upozorili i savezni policijski dužnosnici, kao i gradonačelnici Minneapolisa, Chicaga, Salt Lake Cityja, Denvera te ravnatelj obavještajnog odbora u američkom Senatu, među ostalima.
"Gospodin Floyd je ubijen negdje drugdje, a oni uništavaju gradove po cijeloj zemlji."
Nasilje protestanata danas je eskaliralo. Najmanje petorica policajaca ranjena su u pucnjavi, od toga četvorica u St. Louisu, u Missouriju.
"Morali smo štititi postaju, bacali su pirotehniku na policajce", rekao je zapovjednik gradske policije novinarima. "Što se to događa? Kako je to moguće? Gospodin Floyd je ubijen negdje drugdje, a oni uništavaju gradove po cijeloj zemlji."
Jedan policajac je ranjen u nemirima u Las Vegasu, prenosi novinska agencija AP pozivajući se na policiju. Još jedan je bio "uključen u pucnjavu" u istom području, prenosi agencija. Trump je zbog nacionalnih nereda jučer uputio najozbiljniju prijetnju dosad: "Ako grad ili država odbiju poduzeti akcije nužne za obranu života i imovine građana, onda ću poslati vojsku i brzo riješiti problem."
Zapaljena crkva, ali i kuća u kojoj je bilo dijete
Osim opće paleži i demoliranja poslovnih prostora, restorana, kafića, trgovina i automobila, u subotu je stradala i povijesna znamenitost, Episkopalna crkva svetog Ivana, praktički nasuprot Bijele kuće.
Ipak, požar koji je podmetnut u podrumu nije se uspio daleko proširiti prije nego što su ga vatrogasci ugasili. "Pretpostavljam da je Bog bio na njenoj strani", zaključio je vatrogasni glasnogovornik Vito Maggiolo.
Memorijalni spomenik Drugom svjetskom ratu i Lincolnov memorijal također su vandalizirani, odnosno išarani grafitima.
In DC, spray paint defacing the:
Lincoln Memorial
World War II memorial
Veterans Affairs building pic.twitter.com/UbB8QPlCWm
Militanti su također u subotu navečer u Richmondu, u Virginiji, zapalili nekoliko zgrada, uključujući obiteljsku kuću u kojoj se nalazilo dijete koje srećom nije stradalo. No policijski šef Will Smith izrazio je svoju zgroženost činjenicom da su prosvjednici blokirali prilaz vatrogasnom vozilu koje je došlo ugasiti požar. "To je neprihvatljivo", dao je do znanja na press-konferenciji.
Na društvene mreže procurile su i snimke premlaćivanja ljudi koji su se verbalno ili fizički usprotivili prosvjednicima. U Dallasu, u Teksasu, tako je u subotu navečer Charles Shoultz krenuo sam, naoružan mačetom, braniti kafić koji nije njegov, ali u kojem je česti gost. Okupljena gomila ga je savladala i pretukla, a snimka je prilično uznemirujuća.
Schoultz je, srećom, preživio napad i naknadno sam priznao da je to što je napravio bila "hrabrost do točke gluposti". Drugi bi vjerojatno rekli da je to najblaže tumačenje njegovog poteza.
Prosvjednici su u nedjelju pretukli i vozača kamiona Bogdana Vechirka, no i u ovom slučaju se može reći da je on bio taj koji je napao prvi. Naime, Vechirko se svojom cisternom zaletio u kolonu protestanata koji su marširali preko mosta. Neki od njih su ga dostigli i izvukli iz vozačke kabine. Srećom, nitko u ovom incidentu nije smrtno stradao - ni pretučeni vozač ni prosvjednici na koje se zaletio punim gasom.
No u barem jednom slučaju prosvjednici, odnosno huligani, premlatili su osobu bez trunke opravdanog povoda. Napad je još gnjusniji jer su letvama premlatili ženu koja je stala pred njih, moleći ih da ne demoliraju njenu trgovinu cigara. Njen suprug ju je uzalud pokušao zaštititi.
“Protestors” beat the hell out of female shop owner as husband pleads helplessly. In broad daylight. pic.twitter.com/oJVvR1Sfl1
Crnci se bune protiv nasilja bjelačkih Antifa radikala
U isto vrijeme, posebno je zanimljiva i zabrinjavajuća rasna dinamika koja se razvila među prosvjednicima. Nasilni prosvjednici su, naime, u mnogim slučajevima bijelci, pripadnici spomenutog pokreta Antifa. A sve više crnih protestanata, barem onih mirnih, počelo se otvoreno suprotstavljati bijelim ljevičarskim radikalima kojima je do razbijanja i paljenja.
"Ljudi koji pale i provaljuju "definitivno" nisu iz četvrti koje vandaliziraju", upozorio je prosvjednik Augustine Livingstone za USA Today.
"Nijedna crna osoba ne pali brijačnice u svom susjedstvu. Mi to ne radimo. Mi ne uništavamo zgrade, mi ne palimo zgrade", dodao je ovaj mladi crnac.
"Stani! Stani To nije ono što želimo", može se čuti na još jednoj snimci, dok crni prosvjednik zaustavlja bijelog radikala u Denveru.
Naravno, opravdanost i učinkovitost nasilnih prosvjeda nešto je o čemu se može nadugo i naširoko raspravljati. Na njih nema jednoznačnih odgovora - teško je, primjerice, nasilni otpor protiv diktatorskih režima proglasiti nemoralnim i nelegitimnim. Nasilje protiv imovine nije isto što i nasilje protiv ljudi, a zagovornici nasilja u prosvjedima uvijek mogu tvrditi da će tako prije natjerati vlasti da ih slušaju nego mirnim okupljanjima i marševima, kao i da se imaju pravo braniti od policijskog nasilja.
Njihovi kritičari, s druge strane, mogu s dobrim razlogom tvrditi da nasilje skreće pažnju i fokus javnosti s ciljeva prosvjeda i nepravde koja ih je izazvala na same nerede i nužnost njihovog zaustavljanja. Mogu reći da oni koji pale i divljaju ne brane dostojanstvo pokojnog Georgea Floyda, već ga blate; da u isto vrijeme potiču eskalaciju policijskog nasilja i čine stvari još gorima nego su bile prije prosvjeda. Naravno, tu se povlači i pitanje razlikuju li se mirni i militantni prosvjednici samo po metodama - ili se drastično razlikuju i po ciljevima, odnosno viziji društvenih promjena za koje se bore.
Policija brutalnošću odgovara na prosvjede protiv brutalnosti
No jednu je stvar teško poreći - ako se dio protestanata ponaša poput ulične bande, isto sve više vrijedi i za policiju. Proteklih dana procurilo je mnoštvo videodokaza da policija redovito napada i mirne prosvjednike, kao i novinare koji samo izvještavaju s terena, te da svojim postupcima samo eskalira ionako zapaljivu situaciju.
Na njima se tako može vidjeti kako policajci brutalno bucaju prosvjednike na tlu, zalijeću se u njih automobilima, okružuju ih i mlate palicama, gađaju gumenim mecima, prskaju suzavcem i ispaljuju na njih kanistre suzavca iz neposredne blizine, čak ih i gaze na konjima.
"Suludo je da je to što policajci kruže oko pojedinaca i mlate ih palicama očito dozvoljeno pravilima. Izgledaju doslovno kao rulja", komentirao je na Twitteru kolumnist portala Vice i Vox Zeeshan Aleem, uz snimku iz Brooklyna u ponedjeljak navečer.
Wow, Brooklyn tonight.
It’s crazy that cops circling around individuals and beating them with batons appears to be within the rules of engagement. Looks like a literal mob. pic.twitter.com/AUiXWfzBOJ
Zbog ovakvog divljanja policije kolumnist New York Magazinea Carvel Wallace zaključio je da "u demonstracijama protiv policijske brutalnosti policija nije tu da provodi zakon, oni su protuprosvjednici".
Na jednoj snimci može se vidjeti čak i kako policajac pri stavljanju lisica na protestanata koji leži na tlu koristi isti ilegalni manevar kojim je ubijen Floyd - gnječi mu vrat koljenom. Ipak, nakon glasnih upozorenja drugih protestanata, policajka koja je bila uz njega imala je toliko sabranosti i odgovornosti da odgurne koljeno kolege.
Isti pozitivan primjer pokazala je policajka, inače crnkinja, koja je verbalno napala kolegu bijelca koji je bez razloga odgurnuo prosvjednicu.
No da nam ti ohrabrujući primjeri ne daju previše nade u deeskalaciju situacije, pobrinula se policija iz Washingtona koja je jučer suzavcem rastjerala mirne prosvjednike ispred Bijele kuće, i to pola sata prije nastupanja policijskog sata, kako bi se Trump mogao na miru fotografirati ispred zapaljene crkve s Biblijom u ruci i održati svoj govor - u kojem je, ponovimo, zaprijetio slanjem vojske na vlastite građane.
0 ( + )
*
Putin potvrdio da Rusija na napad konvencionalnim oruĹľjem moĹľe odgovoriti nuklearnim
Putin potvrdio da Rusija na napad konvencionalnim oružjem može odgovoriti nuklearnim
HINA
Foto: EPA
RUSKI predsjednik Vladimir Putin je donio uredbu kojom se utvrđuje da ruska vojska može uporabiti nuklearna oružja kao odgovor na napad koji bi uključivao samo konvencionalna oružja.
Rusija može poduzeti takvu akciju ako početni napad predstavlja izravnu prijetnju "opstanku države", po uredbi objavljenoj na internetskim stranicama Kremlja.
Rusija svoj nuklearni arsenal može uporabiti i kao odgovor na napad na saveznika ako takav napad uključuje oružja masovnog uništavanja, stoji u uredbi.
Putin, po izvršnoj uredbi, zadržava pravo da kao predsjednik donese končanu odluku o uporabi nuklearnog oružja.
