TZ VIJESTI - BH VIJESTI - BH TEME - IZ MINUTE U MINUTU
03.07.2017.
*
Njemačka se priprema za nemire, prijavljeno 30 prosvjeda
Njemačka se priprema za nemire, prijavljeno 30 prosvjeda
Foto: Getty
U VRIJEME dok antiglobalisti izlaze na ulice Hamburga uoči summita G20 koji se održava ovog tjedna, njemačka kancelarka Angela Merkel poručila je čelnicima te skupine da se trebaju usredotočiti na održiv i uključiv ekonomski rast, a ne samo na svoje blagostanje.
Merkel je u svom tjednom obraćanju naglasila kako će se ovogodišnji summit G20 baviti pitanjima koja muče prosvjednike, poput raspodjele bogatstva i potrošnje resursa, kao i o klimatskim promjenama, slobodnom tržištu, zaštiti potrošača i poboljšanju socijalnog standarda.
Danas prvi od 30 prosvjeda
Hamburška policija objavila je da je danas po kiši ulicama tog sjevernog njemačkog grada mirno marširalo oko 10 hiljada protestanata, uoči glavnog okupljanja koje će se održati 7. i 8. srpnja na koje će stići 21 hiljada policajaca iz cijele Njemačke.
Današnje demonstracije bile su prve od 30 prosvjeda koliko ih je registrirano za idući tjedan. Neki od protestanata nosili su transparente sa sloganima poput "zaustavimo siromaštvo", "stop ugljenu" i "planet Zemlja na prvom mjestu".
Pripremaju se za nemire
Njemačke vlasti pripremaju se za nemire, zabrinute kako bi prosvjedi mogli postati nasilni kao što se to dogodilo 2001. tokom susreta G8 u Genovi kad je jedna osoba ubijena, a stotine ozlijeđene.
"Nećemo razgovarati o ekonomskom, nego o održivom rastu", istaknula je Merkel.
"Moramo stvoriti situaciju u kojoj svi dobivaju. Problemi se očito vrte oko toga kako postići održivi ili uključivi rast", dodala je kancelarka koja će se 24. rujna natjecati za četvrti mandat na čelu Njemačke.
Merkel nije spomenula prosvjede
Na summitu će se govoriti o tome "što radimo s našim resursima, koja su pravila za distribuciju bogatstva, koliko ljudi u tome sudjeluje i koliko država od toga profitira", naglasila je njemačka čelnica.
Ta netradicionalna pitanja su nametnuta dnevnom redu summita, dodala je, ne spomenuvši prosvjede koji zabrinjavaju njemačke snage sigurnosti.
"Ako samo nastavimo djelovati kao u prošlosti, svjetski razvoj neće biti ni održiv ni uključiv".
"Trebamo dogovor o zaštiti klime, slobodna tržišta i poboljšane trgovinske sporazume u kojima se drži do zaštite potrošača i društvenih i ekoloških standarda", zaključila je Merkel koja je u prošlotjednom govoru u njemačkom parlamentu obećala da će se boriti za slobodnu trgovinu i zaštitu klime.
*
PORUKA IZ KINE "Hrvati, želimo investirati, zašto ste nezainteresirani?"
PORUKA IZ KINE "Hrvati, želimo investirati, zašto ste nezainteresirani?"
Foto: FAH, 123rf
KINA je i dalje ozbiljno zainteresirana za gospodarsku i trgovinsku suradnju s Hrvatskom i nastavlja ohrabrivati svoje kompanije da ulažu u nju, te poziva hrvatsku Vladu da ponudi investicijske projekte i snažnije podrži inicijativu 16+1 koja, uz Hrvatsku, obuhvaća još 15 zemalja srednje i istočne Europe s kojima Kina želi ojačati ekonomske veze.
"Razmijenili smo informacije s hrvatskom Vladom i njezinim veleposlanstvom u Pekingu, a posjetili smo i nekoliko izvrsnih hrvatskih poduzeća. Vidjeli smo da postoji velik potencijal za suradnju u investiranju", rekao je Hini Qin Jing, glavni izvršni direktor Fonda SINO-CEE (Kina - Srednja i Istočna Europa), teškog 13 milijardi eura, koji je Kina pokrenula kako bi financirala projekte u tom dijelu Europe.
Fond je osnovan u studenom prošle godine u Rigi za vrijeme 5. samita inicijative 16+1, a radi se o investicijskom fondu s privatnim kapitalom, državnom potporom, komercijalnim djelovanjem i tržišnom orijentacijom. Glavni ulagač je kineski bankarski div Industrijska i komercijalna banka Kine (ICBC), koja je fondu pridonijela s 10 milijardi eura. Radi se o jednoj od najvećih svjetskih banaka po tržišnoj vrijednosti, a ima podružnice u više od 30 zemalja svijeta.
Neke su zemlje, poput Poljske, Češke i Latvije, već potpisale memorandume razumijevanja o njihovu uključenju u Fond.
Fond: Predlažemo da hrvatska Vlada odredi točke interesa
"Nadamo se da će se uskoro postići značajan napredak u suradnji s Hrvatskom. Pozdravljamo sudjelovanje Vlade RH i pozivamo je da ponudi investicijske projekte i pruži potporu. Predlažemo da Vlada odredi točke interesa te uspostavi mehanizme razmjene i suradnje", rekao je Qin Jing.
Čelnici Fonda su Hrvatsku posjetili tri puta. "Imamo dobre odnose, ali na vašoj je Vladi da odluči što želi. Ponudili smo neke projekte, ali veliki projekti ne ovise o investitoru već o lokalnoj vlasti i o tome što ona želi", kaže Qin Jing.
No, pokazao je razumijevanje što s Hrvatskom još nije sklopljen ni jedan veliki posao jer što je projekt veći, kaže, to je potrebno dulje vrijeme da se za njega netko odluči.
"Mi smo spremni. Olakšat ćemo tako što ćemo otvoriti nove urede po Europi i formirati lokalne timove koji znaju jezik i kulturu pojedine zemlje radi lakše komunikacije i učinkovitijeg poslovanja", rekao je Qin Jing u sjedištu Fonda u Šangaju, koji su u lipnju posjetili novinari iz zemalja članica inicijative u organizaciji kineskog Tajništva za suradnju Kine i zemalja srednje i istočne Europe.
Izrazio je uvjerenje da će uz zajedničku potporu dviju Vlada i zajedničko sudjelovanje poslovnih subjekata i financijskih institucija Hrvatska postati važno područje u srednjoj i istočnoj Europi koje privlači investicije i koje igra sve veću ulogu u okviru inicijative 16 plus 1.
Regija kao logistički kanal za Euroaziju
Fond SINO-CEE usredotočen je na investicijske pogodnosti u tri glavna područja. Prvo je izgradnja infrastrukture, budući da Kina smatra da kroz unaprjeđenje prometne infrastrukture i povezivanja može potpuno iskoristiti regiju kao logistički kanal za Euroaziju.
Drugo područje interesa Fonda je suradnja u proizvodnim kapacitetima. Primjenjujući kineske tehnologije i njezine proizvodne, tržišne i prateće kapacitete, Kina drži da ih može potpuno integrirati s industrijskim i strukturnim potencijalima u zemljama srednje i istočne Europe.
Kao treće, Fond je usmjeren na sektore masovne potrošnje.
"Očekujemo puno promoviranje dvosmjernog industrijskog i kapitalnog protoka između Kine i 16 zemalja. Dosad smo uočili izvjestan broj komercijano održivih investicijskih projekata za koje provodimo dubinske analize, te koordiniramo naše aktivnosti s lokalnim i međunarodnim partnerima", naveo je izvršni direktor Fonda.
"Aktivno ćemo slijediti relevantne projekte. Nadamo se da će zemlje iz regije, uključujući i Hrvatsku, moći nastaviti unaprjeđivati razinu suradnje, te poduzimati inicijative u komunikaciji. Rado bismo ponudili usluge savjetovanja i planiranja, kao i financijske proizvode radi promicanja ulaganja i financiranja", kaže Qin Jing.
Hrvatska ima prednosti u turizmu, treba pojačati promociju
On smatra da Hrvatska ima velike prednosti u turizmu, ali ga treba bolje promovirati. Što će više kineskih građana znati o hrvatskim prirodnim ljepotama, kuhinji, povijesti i ostalim specifičnostima, to će više kineskih turista htjeti posjetiti Hrvatsku. S porastom broja putovanja, kineski su potrošači sve više voljni iskusiti različite običaje, kaže Qin Jing, koji je osobno posjetio Hrvatsku.
"Hrvatska je interesantno mjesto. Bio sam tamo nekoliko puta. To je sjajna destinacija za turistička putovanja. Turizam definitivno tamo trebamo razvijati", uvjeren je. Smatra da se za to može iskoristiti okvir suradnje "16+1" te zajedno razvijati turističke resurse, pripremati i optimizirati nove turističke rute ili ih povezivati s najpopularnijim rutama, uzimajući u obzir troškove putovanja i iskustva putnika.
"Sve u svemu, Hrvatska može pojačati promociju svog turizma u Kini te osigurati načine kako privući turiste, a mi možemo pojačati ulaganja u sektore vezane uz turizam", kaže.
Kinezi nisu dovoljno upoznati s hrvatskim proizvodima poput maslinovog ulja i vina
Drugo područje u kojem Fond vidi priliku za Hrvatsku je agrokultura, primjerice maslinovo ulje i vino.
Kina ima ogroman broj stanovnika i velika je poljoprivredna zemlja i stoga je oduvijek puno polagala na razvitak poljoprivrede. Zadnjih godina, uz poboljšanje životnog standarda, rapidno je porasla mogućnost kineskih potrošača da kupuju uvezenu hranu.
Statistike pokazuju da je 2016. Kina uvezla 45.425 tona maslinovog ulja u vrijednosti 196 milijuna dolara, što je predstavljalo rast od 16,6 posto u količini i 10,9 posto u vrijednosti u usporedbi s prethodnom godinom.
Kina je uvezla 638 milijuna litara vina u vrijednosti 2.364 milijardi američkih dolara, a to je rast od 15 posto, tj. 16,3 posto na godišnjoj razini.
Očito je da suradnja u investiranju u poljoprivredni sektor može biti privlačna, a Kina ima dovoljno veliko tržište za potrošnju kvalitetnih proizvoda, kaže Qin Jing te upozorava uvezena hrana mora ispunjavati zahtjeve za visokim stupnjem sigurnosti, a različite vrste hrane podliježu različitim kriterijima.
Osim toga, za razliku od proizvoda iz nekih zapadnih zemalja, hrvatski proizvodi nisu dovoljno poznati kineskim potrošačima, pa se mora raditi na zadobivanju njihove naklonosti.
"Zato predlažemo da Hrvatska i Kina nastave poboljšavati koordinaciju svojih uvoznih i izvoznih politika, kao i promociju visokokvalitetnih poljoprivrednih proizvoda. Trebaju osigurati porezne i druge olakšice i ohrabriti mala i srednja poduzeća da se pojave na lokalnim tržištima te tako proslijede svoje proizvode do Kine", rekao je Qin Jing.
Pogodniji vizni režim doveo bi više Kineza u Hrvatsku
Spomenuo je i mogućnost e-trgovine (kao što su Taobao i Alibaba), koja je u zadnje vrijeme jako popularna među Kinezima i pomogla je tamošnjim seljacima da efikasnije prodaju svoju robu i ostvare veću zaradu.
Na upit Hine jesu li vizni režim i nepostojanje izravnih avionskih linija između Zagreba i Pekinga prepreke u razvoju suradnje, Qin Jing odgovara kako je olakšavanje razmjene između dviju zemalja svakako važan preduvjet za produbljivanje suradnje.
Zadnjih godina, kaže, Hrvatska je poduzela neke mjere u viznoj politici da bi olakšala putovanja za građane Kine. Nadamo se da će ubuduće osigurati još pogodniji vizni režim za kineske putnike s različitim potrebama, kao što su turistička ili poslovna putovanja, a sve radi bolje potpore bilateralnoj suradnji u trgovini, investicijama i i drugim poljima.
"Istodobno, porast broja turista i poslovnih ljudi pomoći će uspostavi izravnih letova između Kine i Hrvatske te drugih pogodnih mjera, od čega će obje strane imati koristi", rekao je šef Fonda u razgovoru za Hinu.
Lu Shan: Suradnja Kine i 16 zemalja je win-win za sve strane
Na brifingu za novinare iz 16 zemalja srednje i istočne Europe u Pekingu visoki dužnosnik kineskog Ministarstva vanjskih poslova Lu Shan istaknuo je kako su bit inicijative "16 plus 1" suradnja i obostrana korist. "Svaka zemlja treba imati svoje pravo na razvoj, a Kina i zemlje srednje i istočne Europe imaju duboko tradicionalno prijateljstvo", rekao je.
Podsjetio je kako je prvi samit inicijative "16 plus 1" održan 2011. u Budimpešti, a od tada je postignuta plodonosna suradnja - bilateralne veze su ojačale, zaredale su se posjete na visokim razinama.
Kineski uvoz iz zemalja srednje i istočne Europe narastao je na 14,9 milijardi dolara, što predstavlja godišnji porast od 5,9 posto. U zadnjih pet godina kineske investicije u te zemlje iznosile su 8 milijardi dolara, izvijestio je Lu Shan.
Mnoga kineska poduzeća, dodao je, odlučila su pokrenuti posao i investirati u te zemlje i time pridonijela njihovim ekonomijama, uz ostalo, otvaranjem novih radnih mjesta i plaćanjem poreza.
Suradnja je postignuta i na područjima turizma, kulture, zdravstva i obrazovanja. Tako je više od 5500 studenata iz srednje i istočne Europe studiralo u Kini, a više od 2800 kineskih studenata u tim zemljama.
"Sve su to win-win odnosi koje obilježava pragmatična suradnja i zajednička korist", rekao je Lu Shan.
Hrvatska nezainteresirana za suradnju s drugom ekonomijom na svijetu
Navodeći konkretne primjere, Lu Shan je istaknuo da je Kina uspostavila strateško partnerstvo s Poljskom, Srbijom, Mađarskom i Češkom, a u Estoniji, Mađarskoj, Češkoj i Srbiji otvorila je logističke centre.
Meso i mesne proizvode uvozi iz Mađarske, Rumunjske, Srbije, Makedonije i Latvije, a mlijeko i mliječne proizvode iz Mađarske, Bugarske, Litve, Estonije i Slovenije. Dogovoren je posao na pruzi Budimpešta-Beograd, kao i na tuzlanskoj termoelektrani u BiH.
Premda Kina, kako uporno ističe, sa svih 16 zemalja želi ojačati ekonomsku suradnju, za što je osigurala velik novac, poziva svoje tvrtke da investiraju i nudi projekte, Hrvatska je i dalje među zemljama koje su do sada najmanje učinile na gospodarskom povezivanju s drugom najjačom ekonomijom na svijetu.
U to su se mogli uvjeriti i novinari iz 16 zemalja budući da je na brojnim brifinzima i obilascima relevantnih kineskih političkih, ekonomskih i obrazovnih institucija u Pekingu, Šangaju i Shenzhenu Hrvatska bila vrlo rijetko spomenuta u kontekstu konkretnih primjera uspješne suradnje. Stekao se dojam da Hrvatska nije zainteresirana ni dovoljno aktivna u suradnji s Kinom. U prilog tome ide i činjenica da Hrvatska na Kina+16 skupove u pravilu šalje ministre i niže rangirarane dužnosnike za razliku od drugih zemalja koje uglavnom zastupaju premijeri i predsjednici.
Jurčić: Ustrojiti strateški podsustav za suradnju s Kinom
Ekonomski stručnjak i poznavatelj Kine Ljubo Jurčić kaže da razlog leži u činjenici da Hrvatska uopće nije organizirana da pojača suradnju s Kinom. "Uvijek se to zaustavi na konstataciji da postoje neiskorištene mogućnosti i potencijali za suradnju. Međutim, to se ne može dogoditi spontano budući da je Kina daleko. Za tako daleku zemlju potrebna je priprema, organizacija, strategija, jasni ciljevi i kanali, naprosto sustav koji Hrvatska nije definirala", izjavio je Jurčić Hini.
Zašto je to tako? "Zato što se hrvatska politika uglavnom bavi sama sa sobom. Hrvatska politika je naučena na retoriku kako da lijepo zvuči generalno, i ono što se pozitivno događa pripisuje sebi, a ono što se negativno događa to pripisuje prošlosti ili opoziciji a nitko ne radi na izgradnji nekog sustava ili podsustava", odgovara Jurčić.
Smatra da bi se što prije u gospodarskom sustavu trebao ustrojiti podsustav za suradnju s Kinom. "To nije nešto ad hoc. To bi trebalo biti stalno interdisciplinarno tijelo, od geopolitike, geoekonomike do ekonomije i politike, koje bi radilo na tome kojim kanalima i na koji način ući u Kinu", kaže Jurčić.
*
SVJETSKA PARADA PONOSA Nekoliko stotina hiljada ljudi marširalo Madridom
SVJETSKA PARADA PONOSA Nekoliko stotina hiljada ljudi marširalo Madridom
Foto: FAH
NEKOLIKO stotina hiljada ljudi okupilo se u subotu navečer u Madridu na Svjetskoj paradi ponosa, WorldPrideu, koja je održana pod jakim mjerama sigurnosti.
Madrid je ove godine domaćin jednog od najvažnijih svjetskih događaja za LGBT populaciju, od 23. lipnja do 2. srpnja.
Peto izdanje WorldPridea, nakon parade u Torontu 2014. i prije one u New Yorku 2019. moglo bi tokom večeri i noći okupiti i milijun ljudi, kažu vlasti.
Prvi puta glavne španjolske političke stranke - i s ljevice i s desnice - prisutne su na paradi ponosa, pod sloganom "za prava LGBT osoba u čitavom svijetu".
Organizatori skupa pozvali su na poštivanja prava LGBT populacije širom svijeta, dok je kroz Madrid prošlo više od 50 pokretnih platformi.
Današnjom paradom obilježava se kraj desetodnevnog festivala koji se službeno zatvara u nedjelju.
Španjolska policija pojačala je mjere sigurnosti nakon napada i terorističkih prijetnji u drugim europskim gradovima.
U središtu Madrida bilo je raspoređeno 3.500 policajaca.
*
UZNEMIRUJUĆA SNIMKA Ruski plaćenici snimljeni kako mlate Sirijca maljem
UZNEMIRUJUĆA SNIMKA Ruski plaćenici snimljeni kako mlate Sirijca maljem
Screenshot: Twitter/WorldOnAlert
IZNIMNO uznemirujući video objavljen na društvenim mrežama u petak navodno prikazuje ruske plaćenike kako muče zarobljenika, udarajući ga maljem po ruci i nozi Odmah pored mučitelja nalazi se odrubljena glava.
Zarobljenik vrišti, mučitelji se smiju
NA užasavajućoj dvominutnoj snimci mobitelom vidi se kako žrtva, po svemu sudeći Sirijac, leži okrvavljen na tlu te vrišti i moli za milost, dok se barem jedan od mučitelja glasno smije njegovoj agoniji. Drugi mučitelj mu nogom drži ruku prikovanu za tlo, a treći ga udara maljem, kao i nogama. Svi zajedno ga izazivaju na ruskom.
Kako javlja portal The New Ara, jedan od ruskih boraca nosi bedž s natpisom "ozlijedit ću jako, jako gadno", citat iz filma Suicide Squad. Na snimci se čuje kako borci tvrde da je žrtva koju muče borac Islamske države. Iz toga i terena sa snimke da se zaključiti da se mučenje vjerojatno dogodilo u ili oko Palmire, gdje se ruske snage na strani sirijskog režima bore s ISIS-om za kontrolu nad bogatim poljima plina.
U Siriji se možda bori i do nekoliko hiljada ruskih plaćenika
Upućeni izvori smatraju da je snimka mučenja gotovo sigurno iz Sirije, ali da borci u pitanju nisu ruski vojnici, već plaćenici iz odreda "Wagner", poznatog po svojim vezama s ekstremnim nacionalistima.
"Ne možemo utvrditi porijeklo videa...ali vjerojatno je da ga je snimio borac Wagnera, budući da možete vidjeti drugog borca Wagnera kako snima istu scenu na mobitelu", komentirao je Kiril Mihailov iz istraživačke organizacije Conflict Intelligence Team.
Upozorenje: Uznemirujući video
U Siriji se navodno nalazi više stotina ili hiljada ruskih plaćenika koji se bore na strani režima Bašara al-Asada protiv sirijskih pobunjenika i ISIS-a. "Rusija koristi plaćenike kao snage za prvu crtu bojišnice budući da su Asadove snage nedisciplinirane, a iranski plaćenici imaju svoje ciljeve koji se ne poklapaju uvijek s ruskima. Korištenje regularnih profesionalnih vojnika na bojišnici moglo bi izazvati bijes u Rusiji, kao što je izazvalo 2014. i 2015. kad su korištene protiv ukrajinske vojske, sa znatnim teškim žrtvama", objašnjava Mihailov.
Plaćenici povezani s energetskim oligarsima
Prema pisanju ruskih medija, odredi poput Wagnera mogli bi biti povezani s ruskim energetskim oligarsima koji će vrlo vjerojatno profitirati od poslovnih dogovora između Damaska i Moskve. Smatra se da se većina ruskih militanata bori upravo u području plinskih polja al Šaer i rudnika fosfata. Izgleda da je većina Wagnerovih plaćenika motivirana vrlo unosnim plaćama, većima od onih ruskih vojnika, ali moguće je da neke od njih također motivira odanost Vladimiru Putinu i islamofobija.
Iako sudbina njihovog zarobljenika sa snimke, odrubljena glava koja se vidi u njegovoj blizini upućuje da je također smaknut na barbarski način.
*
Bombaš samoubojica raznio se na trgu u centru Damaska i ubio više ljudi
Bombaš samoubojica raznio se na trgu u centru Damaska i ubio više ljudi
Foto: FAH
BOMBAŠ samoubojica raznio se eksplozivom na trgu Tahrir u središtu Damaska u nedjelju i pritom je ubio i ranio više ljudi, izvijestila je sirijska državna televizija.
Bombaš je bio u jednom od tri automobila bombe koji su pokušali ući u sirijsku prijestolnicu i koje je lovila policija.
Policija je uspjela zaustaviti dva od ta tri vozila, ali je treći uspio doći do trga Tahriar i aktivirao je eksploziv.
Dva druga automobila bombe uništena su na jednoj lokaciji u zapadnom Damasku, javlja televizija.
Sirija je usred šestogodišnjeg građanskog rata a Damask je i dalje većinom pod vladinom kontrolom.
Više od 300.000 Sirijaca izgubilo je život u ratu koji je počeo s protuvladinim prosvjedima.
UN-ova agencija za izbjeglice priopćila je da je od početka sukoba 2011. godine oko 5,5 milijuna ljudi napustilo zemlju, a oko 6,3 milijuna je rasljeno unutar Sirije.
*
Osramoćeni bivši izraelski premijer Olmert ranije pušten iz zatvora
Osramoćeni bivši izraelski premijer Olmert ranije pušten iz zatvora
Foto: FAH
OSRAMOĆENI bivši izraelski premijer Ehud Olmert, osuđen za korupciju, pušten je iz zatvora nakon što je mu je odbor koji odlučuje o uvjetnom puštanju na slobodu za trećinu smanjio kaznu, izvijestili su u nedjelju izraelski mediji.
Sedamdesetjednogodišnji Olmert napustio je zatvor Maasiyahu nedaleko od Tel Aviva u nedjelju rano ujutro nakon što je tamo proveo 16 mjeseci, javlja izraelska televizija.
Olmert je bio prisiljen dati ostavku na dužnost premijera 2008., u potezu za koji mnogi kažu da je potkopao bliskoistočne mirovne pregovore koji su bili u tijeku, zbog optužbi za primanje mita i ometanje pravde u skandalu oko nekretnina - kontroverznog projekta izgradnje naselja - iz vremena dok je obnašao dužnost gradonačelnika Jeruzalema od 1993. do 2003.
Olmert je počeo služiti 19-mjesečnu kaznu u februaru 2016., a ona je kasnije povećana na 27 mjeseci zatvora.
Zbog srčanih problema prebačen je u zatvorsku bolnicu 20. lipnja
Olmert je prvi premijer u povijesti Izraela koji je služio zatvorsku kaznu.
*
Liebe Touristen, fahren Sie nicht mehr auf unseren teueren Autobahnen, unterstĂĽtzen Sie dadurch unsere Gauner nicht
Liebe Touristen, fahren Sie nicht mehr auf unseren teueren Autobahnen, unterstĂĽtzen Sie dadurch unsere Gauner nicht
Foto: Index/123rf/Google Maps/Pixsell/Hrvoje Jelavić
AB 1. Juli wird die ohnehin teuere Autobahnfahrt durch Kroatien noch teurer. Anstelle möglichst billig und dadurch auch zugänglich zu sein, sowohl für kroatische Bürger, als auch für viele Touristen, die unseres Land besuchen, sind sie zum Selbstzweck geworden. In einem Land, in dem wie in Kroatien, der Tourismus der wichtigste Wirtschaftszweig ist, hat die Erhebung der Maut zwei Effekte: dadurch wird die Bereicherung der Betrüger auf dem Rücken armer Steuerzahler finanziert und die Touristen, die wirklich dem ganzen Land beitragen, werden betrogen.
Insbesondere ist der Bau von Autobahnen von einer Reihe von Korruptionsskandalen begleitet, z. B. die Tunnels wurden grundlos gefärbt, worauf Hunderte Millionen Kuna verbraucht wurden.
Durch die Bürgerinitiative „ Wir geben unsere Autobahnen nicht her“ wuchs der Widerstand der Bürger gegen den Plan der Regierung, das ausgebaute Autobahnnetz in fremde Hände zu geben. Sie wollten es im staatlichen Eigentum behalten. So ist eine Milliarden-Belastung, die immer gröβer wird, auf dem Rücken der Bürger geblieben.
Einer der Gründe, warum Kroatische Autobahnen ein so teueres und uneffektives Unternehmen ist, ist eine groβe Zahl von Menschen, die aufgrund ihrer politischen Gesinnung einen Arbeitsplatz finden. Das Geld, das für ihre Gehälter ausgezahlt wird, „saugt“ zusätzlich das Geld der Steuerzahler.
Neue Preisliste
Nach neuer ab 1. Juli 2017 gültigen Preisliste bezieht sich die Erhebung der Autobahngebühren um 10% auf folgende Autobahnstrecken: A1 Zagreb-Dugopolje, A1 Zagreb-Karamatići (Ploče), A1 Zagreb-Karlovac, A1-A6 Zagreb-Rijeka (Grobnik), A4 Zagreb-Goričan, A3 Zagreb-Lipovac, A3-A5 Zagreb-Osijek, A11 Mraclin-Lekenik, Bregana, Tunnel Sveti Ilija und die Krk-Brücke (kroatisch: Krčki most).
Die Fahrt auf einer Autobahnstrecke ist teurer als die Kosten für die jährliche Fahrt durch Europa
Die Preise sind so hoch geworden, dass sie auf einigen Strecken höher sind, als der Preis der Jahresvignette in einigen europäischen Ländern.
Europäische Länder erkennen das Potenzial eines schnellen und effektiven Verkehrs und haben daher die Autobahngebühren angepasst.
In Rumänien kostet die Jahresvignette 28 EUR und in der Schweiz, einem Land, das als sehr teuer gilt, bezahlen Sie für die Benutzung der Autobahnen jährlich 37,42 EUR.
In Bulgarien kostet die jährliche Benutzung der Autobahnen 50 EUR, ebenso wie in der Slowakei.
Nur zum Vergleich, die Benutzung der Autobahn von Zagreb bis Split kostet 26, 81 EUR.
Das bedeutet, dass uns die Autobahnfahrt von Zagreb bis Split und zurück so viel kostet, wie viel die Bulgaren und Slowaken für jährliche Benutzung der Autobahn auf allen Strecken zahlen.
In der Tschechischen Republik kostet die Jahresvignette 55, 51 EUR und in Österreich 86,40.
Auβerdem ist den Benzinverbrauch, der auf der Autobahn höher ist, nicht zu vernachlässigen.
Wir haben die Kosten der Autobahnfahrt von Zagreb bis Split berechnet und Sie werden dafür den europäischen Preis für jährliche Autobahnbenutzung zahlen.
Die Preiserhöhnung wird damit begründet,dass der kroatische Straβensektor unter Unfähigkeit, Kredite abzuzahlen und Gesamtverschuldnung, leidet. Das bedeutet, dass das Geld von den Bürgern und ausländischen Touristen „weggenommen“ wird.
Alternative Routen und natürliche Schönheit
Wir haben für alle Touristen alle alternativen Routen auf den Strecken der teuer gewordenen Autobahn dargestellt. Wenn Sie nach gewünschter Richtung fragen möchten und nicht in der Lage sind, dafür sehr viel zu bezahlen, finden Sie in diesem Zeitungsartikel alle Informationen.
Auβerdem , wenn Sie auf den Strecken fahren, die wir Ihnen hier anbieten, haben Sie die Möglichkeit, sich mit den zahlreichen kroatischen Naturschönheiten vertraut zu machen. Durch die Fahrt auf den Straβen können Sie den Park Plitwizer Seen (Plitvička jezera), Paklenica oder Risnjak besuchen. (kliken Sie für die Tipps).
Mit dem Klick auf die kleine Karte wird die gröβere Version mit allen Routendetails gezeigt:
Die häufigste Strecke Zagreb_Split werden wir gründlich beschrieben.
Autobahn A1 Zagreb-Split
Anstatt mindestens 200 HRK für die Fahrt auf der Autobahnstrecke, deren Länge 379 km beträgt, von Lučko bis Dugopolje zu zahlen, wählen Sie eine alternative Route für 0 Kuna.
Auf der Straβe D1 fahren Sie ungefähr 5 Stunden und 35 Minuten. Die Streckenlänge beträgt 357 km.
In Zagreb nehmen Sie die Ausfahrt Jadranska avenija. Und fahren Sie diese Straβe 1,7 km zur Brezovačka cesta, Brezovačka učica, Grančarska ulica, Straβe Kraljevečkih brega und Bregane Pisarovinske , um nach 24, 3 km zur Karlovačka Str. in Pisarovina zu kommen. Danach fahren Sie von Donja Kupčina bis Blatnica Pokupska (15,2 km). Fahren Sie weiter bis Cerovac Vukmanići noch 17,9 km. Auf der Strecke D1 fahren Sie weiter 288 km bis zur Ausfahrt Split.
Autobahn A1 Zagreb-Dubrovnik
Anstatt den minimalen Betrag in Höhe von 256 HRK für die Autobahnfahrt von Lučko bis Karamatić, auf der Strecke von 481 km, wählen Sie die alternative Route bis Dubrovnik für 0 HRK.
Auf den Straβen D36, D1 und D8 fahren Sie ungefähr 8 Stunden und 40 Minuten. Die Streckenlänge beträgt 559 km.
In Zagreb fahren Sie auf der Straβe Jadranska avenija.
Über Bregana Pisarovinska fahren Sie zur Straβe D36. Von dieser Straβe fahren Sie auf D1. Danach kommt die Straβe Cesta Domovinskog rata und nach dieser Straβe fahren Sie weiter über die Straβe D8 in Richtung der Ausfahrt nach Dubrovnik. Die Länge dieser Strecke beträgt 553 km und dauert 8 Stunden und 22 Minuten.
Autobahn A1 Split - Dubrovnik
Auf den Straβen D8 und E65/M2 fahren Sie ungefähr 3 Stunden und 40 Minuten. Die Streckenlänge beträgt 214 km.
Anstatt mindestens 75 HRK für die Fahrt von Dugopolje bis Karamatić auf der Strecke, deren Länge 102 km beträgt, zu zashlen, wählen Sie alternative Route bis Dubrovnik für 0 HRK.
In Split kommen Sie zur Straβe Zbor narodne garde. Über die Straβe Poljička kommen Sie auf D8, dann auf E65/M2 und wieder auf D8. Danach fahren Sie in Richtung der Ausfahrt nach Dubrovnik.
A1-A6 Zagreb-Rijeka (Grobnik)
Anstatt mindestens 77 HRK für die Fahrt von Lučko bis Grobnik auf der Autobahnstrecke, von 149 km, wählen Sie alternative Route bis Stadt Rijeka für 0 HRK.
Die Straβe D3 fahren Sie ungefähr 3 Stunden und 31 Minuten. Diese Strecke ist 187 km lang. Dieser Weg führt direkt nach Rijeka.
In Zagreb fahren Sie zur Straβe Palmotićeva, dann nehmen Sie die Straβe Andrije Hebranga und zum Schluss die Savska Straβe. Über die Adria-Brücke (Jadranski most) fahren Sie die Jadranska Avenue. Dieser Abschnitt ist5,5 km lang.
Fahren Sie weiter über die Jadranska Avenue. Über Pavučnjak kommen Sie zur Strasse D1 und dann folgen Sie über die Straβe Zagrebačka die Straβe D3. Sie kommen zur Grobnička Straβe in Rijeka. Dieser Abschnitt ist 177 km lang.
A3 Zagreb - Lipovac
Die Fahrt auf der Straβe D2 dauert ungefähr 5 Stunden und 23 Minuten. Die Strecke ist 336 km lang.
Anstatt mindestens 141 HRK für die Fahrt von Zagreb bis Lipovac auf der 265 km langen Autobahnstrecke zu zahlen, wählen Sie die alternative Route für 0 HRK.
Anstatt mindestens 135 HRK für die Fahrt von Zagreb bis Osijek zu zahlen, wählen Sie die alternative Route für 0 HRK.
A4 Zagreb - Goričan
Die Fahrt auf der Straβe D3 dauert ungefähr 2 Stunden und 7 Minuten. Die Strecke ist 107km lang.
Anstatt mindestens 47 HRK für die Fahrt von Zagreb bis Goričan auf der 76 km langen Autobahnstrecke zu zahlen, wählen Sie die alternative Route für 0 HRK.
Anstatt mindestens 42 HRK für die Fahrt von Zagreb bis Varaždin, bzw. mindestens 53 HRK bis Čakovec zu zahlen, wählen Sie die alternative Route für 0 HRK.
A5 Beli Manastir - Osijek - Svilaj
Anstatt mindestens 31 HRK für die Fahrt von Osijek bis Svilaj auf der 90,4 km langen Autobahnstrecke zu zahlen, wählen Sie die alternative Route bis Svilaj für 0 HRK.
Die Streckenlänge beträgt insgesamt 75,4 km.
In Osijek fahren Sie Drinska Straβe bis zur Straβe E73. Diese Strecke ist 2,5 km lang. Nehmen Sie dann die Straβe D7 und bleiben Sie auf dieser Straβe bis Sie zur Straβe Vladimir Nazor in Velika Kopanica kommen.
Fahren Sie dann weiter zur Straβe Gorjanica bis Sie Divoševci erreichen. Danach folgen Sie dem Weg Kupina und Prnjavor. So kommen Sie in Svilaj an. Dieser Abschnitt ist 12,5 km lang.
A11 Zagreb - Sisak
Die Fahrt auf der Straβe D30 dauert ungefähr 1 Stunde und 10 Minuten. Die Strecke ist 58,3 km lang.
Anstatt 15 HRK für die Fahrt von Zagreb bis Sisak auf der 29 km langen Strecke, wählen Sie die alternative Route für 0 HRK.
Preuzeto sa portala INDEX.HR
Prethodnih dana:
23.04.2024
Tajvan uzdrmala serija potresa. Najjači bio 6.3
Zelenski: Zahvalan sam Joeu Bidenu na njegovoj nepokolebljivoj podršci Ukrajini
Palestinski dužnosnik: U zadnja 3 dana ekshumirana su 283 tijela iz masovne grobnice
State Department: Rat u Pojasu Gaz je značajno narušio stanje ljudskih prava
Ukrajini bi trebali stići moćni ATACMS-i. Trump je upravo doživio prvi veliki poraz
Tužitelj: Trump se podmićivanjem pornoglumice uplitao u izbore 2016.
22.04.2024
Ukrajina: Pogodili smo ruski spasilački brod na Krimu
Zapovjednik izraelske vojske odobrio je nastavak ofenzive u Gazi
Prosvjedi u Španjolskoj protiv rata u Gazi. "Izrael ubija, Europa sponzorira"
Čuli ste za povremeni post? Iznenađujuće mijenja tijelo
Netanyahu: Zadat ćemo nove teške udarce Hamasu
Donji dom američkog Kongresa izglasao zabranu TikToka. "Gazi se sloboda govora"
21.04.2024
Zelenski: Hvala SAD-u na novoj pomoći. Rusija: To će uništiti Ukrajinu
Amerika izglasala pomoć Ukrajini. Ovo bi moglo promijeniti tijek rata
SAD spriječio ulazak Palestine u UN. Palestinski predsjednik: Guraju nas prema kaosu
Erdogan se sastao s vođom Hamasa i pozvao Palestince na jedinstvo protiv Izraela
Izrael srušio projektile izvan atmosfere. Je li to početak rata u svemiru?
Veliki ukrajinski napad dronovima na Rusiju. Pogođeno skladište goriva i trafostanice
20.04.2024
Čovjek se zapalio pred sudnicom u New Yorku gdje traje suđenje Trumpu
Izrael: U Pojas Gaze je došlo 276 kamiona s pomoći
Scholz: Rat u Ukrajini mogao bi potrajati još nekoliko godina
Azerbajdžan i Armenija dogovorili povratak sela. "Ovo je prekretnica"
"I Izrael i Iran pokušavaju spasiti obraz." Iranci na ulici viču: "Smrt cionistima"
Šef NATO-a: Nitko nema koristi od rata na Bliskom istoku
Iranski ministar: Izraelski dronovi nisu prouzročili štetu ili žrtve u Isfahanu
19.04.2024
Trump: Opstanak Ukrajine je važan za SAD
New York Times: Stranka krajnje desnice bi mogla odlučiti hrvatske izbore
Scholz traži od saveznika u NATO-u da Kijevu isporuče šest sustava Patriot
EU misli da Kina isporučuje Rusiji komponente za izradu oružja
SAD: Blokirat ćemo puno članstvo Palestine u UN-u, trebaju pregovarati s Izraelom
Zapovjednik kenijske vojske poginuo u padu vojnog helikoptera
Argentina traži partnerski status u NATO-u
18.04.2024
Netanyahu britanskom šefu diplomacije: Sami ćemo odlučiti kako ćemo odgovoriti Iranu
Njemački i britanski šefovi diplomacije pozvali Izrael na suzdržanost od eskalacije
U izraelskim napadima uništeno više od 4000 embrija u Gazi
Rusi nadograđuju svoje tenkove-kornjače. Sad imaju radijske ometače
U BiH pronađena djevojčica iz Njemačke, žrtva trgovine ljudima
Rusi raketirali Černihiv, poginulo najmanje 13 ljudi
Birači izvan Hrvatske: Putovala sam dva sata, ali htjela sam glasati, volim Hrvatsku
17.04.2024
Kanađanin se obogatio prevarivši više od milijun Amerikanaca
Ukrajinski gradonačelnik otišao u rat pa ubijen tijekom misije
Godina kada je cijela Europa gorjela
SAD britanskom sudu dao jamstva potrebna za izručenje Juliana Assangea
Koliko je jaka iranska vojska?
SAD: Ovo su informacije koje imamo o osveti Izraela. Neke mogućnosti su zastrašujuće
Katastrofalne poplave u Dubaiju. U jednom danu palo kiše koliko inače u godinu dana
16.04.2024
Ovaj čovjek ispraznio je gradove, uveo potpuno ludilo i pobio milijune
Deseci porotnika odbili biti na suđenju Trumpu. Jedan rekao: Jednostavno nisam mogao
Izraelski doseljenici ubili 2 Palestinca na Zapadnoj obali, naoružani upali u selo
Izraelski vojnici ušli u Libanon pa upali u Hezbollahovu zamku i stradali
Čeka se odgovor Izraela. Ako uzvrati istom mjerom, Iran neće imati šanse
Rusi brutalno raketiraju milijunski grad. To je najava kopnene ofenzive?
15.04.2024
Zelenski: Izraelu su pomogli saveznici, a mi mjesecima čekamo pomoć
Palestinci oduševljeni zbog napada na Izrael. "Klali su nas više od šest mjeseci"
Izrael: Oborili smo neprijateljski dron lansiran iz Jemena
Izraelska vojska: Odobreni su operativni planovi i za ofenzivu i za defenzivu
Iran: Mogli bismo gađati Amerikance ako budu branili Izraelce
Policajka ubila napadača iz Sydneyja. Njegovi roditelji: Samo je radila svoj posao
Izrael: Curica koja je ozlijeđena u iranskom napadu je kritično
14.04.2024
Širi se lažna slika eksplozije u Teheranu
Iran: Lansirali smo i projektile i dronove na Izrael
Izrael: Spremni smo za mogući iranski napad
Žena u SAD-u ubila dečka i svoju bebu. Upozoravala na apokalipsu zbog pomrčine
Iran zaprijetio Izraelu. Biden se ranije vraća u Washington
Scholz otputovao u Kinu. Nalazi se sa Xijem
Banda iz Bugarske u Britaniji ukrala 54 milijuna funti pomoći. Ovo je njihova taktika
13.04.2024
Biden očekuje iranski napad na Izrael, poručio im: Nemojte
UN: Potonuo brod s migrantima kod talijanske obale, nestalo 45 migranata
Iran i Izrael desetljećima su neprijatelji. Prijeti li zaista eskalacija sukoba?
SAD: Iranski napad na Izrael je stvarna prijetnja, branit ćemo ga
Cijene nafte blizu 92 dolara zbog straha od eskalacije na Bliskom istoku
Skočio s kruzera u more prije tjedan dana. Otac: Dobar je ronilac, vjerujem da je živ
Agencija: Švedska neće ispuniti klimatske ciljeve bez promjena politike
12.04.2024
Macron: Moramo se trajno pripremiti za geopolitičku i geostratešku promjenu
Iran: Naš odgovor Izraelu bit će kontroliran i neće izazvati eskalaciju
Turska priprema novi mirovni plan za Ukrajinu
Američki general: Rusi su nadoknadili gubitke puno brže od očekivanog
Nizozemska daje još 400 milijuna eura Ukrajini
Japanski premijer: Ukrajina riskira kolaps bez američke podrške
Navalni je prije smrti uspio dovršiti autobiografiju, objavit će se
11.04.2024
Pucnjava u Americi ispred džamije. Ozlijeđeno više osoba
Jedna osoba ubijena u napadu nožem u Francuskoj. Napadača ubila policija
Britanija najavila redovite vojne vježbe s Amerikom i Japanom
Velike mjere sigurnosti na utakmicama u Madridu i Parizu zbog ISIL-ovih prijetnji
Britanski TV doktor pacijentici radio botoks u zamjenu za seks
Sastali se Biden i japanski premijer, najavili "nikad viđenu" obrambenu suradnju
10.04.2024
Američka savezna država zabranila gotovo sve pobačaje
15-godišnjak izveo pokolj u školi u SAD-u. Zbog toga u zatvor idu i njegovi roditelji
UN: U Ukrajini je naglo porastao broj poginulih i ozlijeđenih civila
Ukrajinska obrana je pred kolapsom. Ovo su najgori scenariji za kraj rata
Trump i britanski ministar razgovarali o izdvajanju članica NATO-a na obranu
Umro je Peter Higgs
Izrael nabavlja 40.000 šatora za evakuaciju ljudi iz Rafaha
09.04.2024
Vatikan tvrdi da je protiv zakona koji kriminaliziraju istospolne radnje
Razbijena mreža krivotvoritelja novca u Napulju. Novčanice zvali Maradona i Pele
Zašto Rusija tako manijakalno želi okriviti Ukrajinu za masakr u Moskvi?
SAD: Vršimo pritisak na Izrael da dopusti više kamiona s pomoći u Gazi
Izraelski oporbeni čelnik: Dogovor o oslobađanju talaca je težak, ali izvediv
SAD: Nismo obaviješteni o datumu izraelske invazije na Rafah
08.04.2024
Ukrajina dronovima napala nuklearku Zaporižja. Dron ubio dijete u Belgorodu
Savjetnik iranskog vrhovnog vođe: Nijedno izraelsko veleposlanstvo nije sigurno
Šef ukrajinskih obavještajaca: Rusija krajem proljeća kreće u novu veliku ofenzivu
Od par sela do najmoćnije sile svijeta. Ovako je nastao, rastao i propao Rim
Ruanda obilježava 30. godišnjicu genocida nad Tutsijima
Cameron: Britanska podrška Izraelu nije bezuvjetna
07.04.2024
Zelenski: Ukrajina bi uskoro mogla ostati bez projektila protuzračne obrane
Scholz: EU treba ulagati više u zajedničku sigurnost da nas se nitko ne usudi napasti
Uhićena Greta Thunberg
Milanović: Odlazak u Čepin otkazao sam zbog reputacijskog rizika
Musk: Tesla će 8. kolovoza predstaviti robotaksi
Ruska kapsula Sojuz vratila tri člana posade ISS-a na Zemlju
Broj mrtvih u tajvanskom potresu popeo se na 13. Stotine još zatoče
|
