Upozorenje: Oboljeli od bolesti organa za disanje i srca, zatim stari, trudnice i djeca trebali bi smanjiti produžena ili veća naprezanja tokom boravka vani. Svi ostali trebali bi ograničiti produžena ili veća naprezanja tokom boravka vani.
Prosvjed 4.000 rumunjskih liječnika zbog malih plaća: U šest godina zemlju napustilo 14 hiljada liječnika i 50 hiljada medicinskih sestara
Ilustracija: YouTube
VIŠE od 4.000 liječnika i zdravstvenog osoblja u Rumunjskoj prosvjedovalo je u subotu u Bukureštu tražeći više novca za zdravstveni sustav i veće plaće kako bi se spriječio odljev medicinskih stručnjaka u inozemstvo, napose u zapadnu Europu.
"Financiranje je goruće pitanje. Dosegne li, kako je obećano, šest posto BDP-a, sve ostalo se može dogovoriti i urediti kroz pregovore", rekao je za AFP predsjednik Liječničke komore Vasil Astarastoaie, podsjetivši da se za zdravstveni sektor trenutačno odvaja oko četiri posto BDP-a, a u Francuskoj i više od 10 posto.
"Pacijenti i osoblje su diskriminirani s obzirom na mjesto rođenja"
"Zdravstveni sustav mora pružati sigurnost radnom osoblju i pacijentima", istaknuo je i dodao da potonji "nemaju svi iste izglede" što se tiče kvalitete usluge jer su "diskriminirani s obzirom na mjesto rođenja".
"Ulaganja moraju omogućiti da se ta nejednakost dokine", dodao je Astarastoaie. Mnoge bolnice u unutrašnjosti zemlje zatvorene su ili im nedostaje dobar broj stručnjaka i primjerene medicinske opreme.
Noseći bijele zastave s crvenim križem sindikata radnika u zdravstvu prosvjednici su prošli središtem Bukurešta do parlamenta.
Prosječna mjesečna plaća liječnika specijalista u Rumunjskoj je oko 435 eura, po podacima Liječničke komore koja zvoni na uzbunu jer je od 2007. u inozemstvo, uglavnom u zapadnu Europu, otišlo više od 14.000 liječnika i više od 50.000 medicinskih sestara.
Njemačka i SAD pripremaju sporazum o nešpijuniranju: "To ništa neće promijeniti"
Foto: Guliver Image/Getty Images
NJEMAČKA i SAD namjeravaju uskoro sklopiti sporazum o zabrani uzajamnog prisluškivanja, objavljeno je u nedjeljnom izdanju lista Frankfurter Allgemeine, koji prenosi i bojazni kritičara da bi to moglo izazvati podjele unutar Europske unije.
Sporazum, kojim bi SAD i Njemačka spriječili uzajamno prisluškivanje vlada i građana, mogao bi biti potpisan već početkom iduće godine, u skladu s dogovorom izaslanstva ureda njemačke kancelarke i njihovih domaćina u Bijeloj kući sredinom tjedna. Saznali su to novinari lista Frankfurter Allgemeine Sonntagszeitung (FAS), a informacija je objavljena u subotu na mrežnim stranicama lista. U Washingtonu su prije nekoliko dana boravili vanjskopolitički savjetnik njemačke kancelarke Angele Merkel Christoph Heusgen i koordinator tajnih služba Guenter Heiss.
Prema istome izvoru, pojedinosti sporazuma utvrdit će se idućih tjedana, a predviđa se da sporazum potpišu dvije vlade kao i obavještajne službe dviju zemalja.
"Ništa se neće promijeniti"
Najava bilateralnog njemačko-američkog sporazuma nije naišla na oduševljenje u Europskome parlamentu.
"Amerikanci žele tim sporazumom umanjiti zabrinutost zbog aktivnosti NSA-a, a da se pri tome ne promijeni ništa u sustavu masovnog nadzora", izjavio je za list njemački zastupnik stranke Zelenih u Europskome parlamentu Jan Philipp Albrecht. On strahuje da bi se tim bilateralnim sporazumom mogao ugroziti zajednički nastup EU-a prema Amerikancima.
"Pitanje je hoće li se Europljani opet dati izigrati, kao što je to često slučaj", dodao je Albrecht.
Zastupnik kršćansko-demokratskog CDU-a u Europskom parlamentu Axel Voss nada se da Europa neće dopustiti da bilateralni sporazumi izazovu podjele unutar nje.
Njemačka savezna vlada u međuvremenu je podsjetila da EU, kad je riječ o tim pitanjima, nije učinkovit jer ne posjeduje jedinstvenu obavještajnu službu. Osim toga, službeni Berlin tvrdi da nisu sve europske države u jednakoj mjeri pogođene tim problemom. Bilateralni sporazum jedini je način postizanja brzog rješenja, tvrdi njemačka vlada.
U nedjelju je predviđen susret predsjednika njemačke Savezne obavještajne službe (BND) i Saveznog ureda za zaštitu ustavnog poretka Gerharda Schindlera i Hans-Georga Maassena s čelnicima američkih obavještajnih služba u Washingtonu.
Usprkos brojnim smrtima od žeđi ne odustaju od prelaska Sahare: Niger uhapsio 150 potencijalnih useljenika u Alžir
Ilustracija: YouTube
OKO 150 potencijalnih useljenika uhapšeno je dok su pokušavali ući u Alžir. Ljudi su pokušali prijeći nemilosrdnu Saharu unatoč tragediji 92 stanovnika Nigera koji su početkom oktobara umrli od žeđi u pokušaju prelaska pustinje. Tragedija je šokirala svijet.
Uhićenja u petak i subotu provedena su u okviru oštrijih mjera vlada u Niameyu u borbi protiv ilegalne emigracije. U subotu je nigerska vojna ophodnja uhapsila stotinu ilegalnih useljenika "uglavnom muškaraca i nekoliko djece" u pustinji i dovela ih u Arlit na sjeveru Nigera.
Stotinjak ljudi putovalo je u dva kamiona i tri terenska vozila, navela je nevladina udruga u Arlitu.
U petak je vojna ophodnja presrela dva kamiona s 47 osoba koji su krenuli iz Asamake, posljednje lokacije u Nigeru prije Tamanraseta, velikoga grada na jugu Alžira. Tamanraset je bio i početno odredište 92 useljenika iz Nigera koji su poginuli u pustinji.
Početkom oktobara 92 potencijalna useljenika, uglavnom žena i djece, umrli su od žeđi dok su prelazili pustinju da bi stigli u Alžir, a preživjela je samo 21 osoba.
Postupna dehidracija, tijela u raspadu koja su rastrgali šakali...
Stravične pojedinosti njihova puta otkrivene su tek ovoga tjedan: vozila koja su im otkazala, postupna dehidracija, tijela u raspadu koja su rastrgali šakali...
Tih 92 žrtava bježalo je kako bi u Alžiru "živjeli od prosjačenja", rekao je Rhissa Feltou, gradonačelnik Agadeza. Niger je jedna od najsiromašnijih zemalja na svijetu u kojoj su česte krize hrane i odakle se masovno emigrira.
Smrt emigranata u pustinji gdje ih često ostavljaju krijumčari nije rijetkost. Prema UN-ovim podacima gotovo 5.000 migranata iz zapadne Afrike, a među njima brojni stanovnici Nigera, prelazilo je od ožujka do augusta 2013. preko Agadeza.
Glavno im je odredište Libija koja se smatra glavnom lukom za isplovljavanje prema Europi otkako je srušen Moamer Gadafi. S granicom duljom od 4.000 kilometara sa šest država i više od 1.700 kilometara pomorske granice, Libija redovito traži pomoć zapadnih zemalja u borbi protiv ilegalne imigracije.
Protestiraju zbog špijuniranja, a ni sami nisu ništa bolji: Europski špijuni surađuju u masovnom nadzoru
Foto: Guliver Image/Getty Images
ŠPIJUNSKE agencije u zapadnoj Europi surađuju u masovnom nadzoru interneta i telefonskih komunikacija kao i njihovi američke kolege koji kritiziraju europske vlade.
Pozivajući se na dokumente koje je objavio bivši suradnik američke Nacionalne sigurnosne agencije (NSA) Edward Snowden, britanski Guardian navodi da agencije prisluškuju komunikacije putem optičkih kablova i tajno surađuju s privatnim telekomunikacijskom tvrtkama. Njemačku, Francusku, Španjolsku, Švedsku i Nizozemsku navodi kao zemlje u kojima obavještajne agencije razvijaju takve metode u suradnji s kolegama, uključujući britansku agenciju GCHQ koja u europskom špijuniranju igra vodeću ulogu.
Izvješće bi moglo dovesti u neugodnu situaciju vlade tih zemalja, osobito Njemačku i Francusku koje su najglasnije u prosvjedima protiv američkog masovnog prisluškivanja europskih komunikacijskih mreža koje je razotkrio Snowden.
Aktualni šef američkih obavještajaca James Clapper natuknuo je u utorak u Kongresu da je dramatična reakcija europskih vlada na informacije o špijuniranju u najmanju ruku licemjerna.
Britanski špijuni impresionirani njemačkim i francuskim agencijama
Njemačka je, zajedno s Brazilom, u petak u UN-u iznijela prijedlog rezolucije koji poziva da se stane na kraj pretjeranom elektroničkom nadzoru, prikupljanju podataka i drugim kršenjima privatnosti. Berlin je osobito ogorčen zbog otkrića da je NSA pratila i mobitel kancelarke Angele Merkel.
Kako ističu, dokumenti GCHQ-a koje je objavio Snowden pokazuju da se britanska agencija hvali da je savjetovala europske kolege o tome kako mogu zaobići domaće zakone koji bi trebali ograničiti njihove nadzorne ovlasti. Pozivajući se na izvješće GCHQ-a iz 2008. o situaciji u svakoj zemlji, list navodi da su britanski špijuni bili osobito impresionirani njemačkom agencijom BND, koja ima "golem tehnološki potencijal i dobar pristup srcu interneta".
"Pomagali smo BND-u... u opravdavanju reformi ili reinterpretaciji jako restriktivnih zakona o prisluškivanju u Njemačkoj", navodi se u dokumentu.
Britanska agencija hvali također francusku agenciju DGSE, osobito njezine bliske veze s jednom neimenovanom telekomunikacijskom tvrtkom, koje je GCHQ želio iskoristiti. "Uspostavili smo kontakt s glavnim industrijskim partnerom DGSE-a koji ima inovativne pristupe nekim izazovima interneta, povećavši izglede da GCHQ iskoristi tu tvrtku u području razvoja protokola", stoji u izvješću.
Nezadovoljni jedino Italijom
Slično se ocjenjuju i obavještajne agencije u Španjolskoj, Švedskoj i Nizozemskoj. Španjolski CNI dobio je pohvale za svoje veze s neimenovanom britanskom telekomunikacijskom tvrtkom, a švedski FRA zbog zakona iz 2008. koji je jako proširio nadzorne ovlasti.
Britanci nisu zadovoljni samo Italijom zbog sukoba između suparničkih agencija i pravnih ograničenja za njihove aktivnosti, piše Guardian.
95-godišnji Mandela o svom stanju: Nisam bolestan, jednostavno sam star
Foto: Guliver Image/Getty Images
NELSON MANDELA je dobro, rekao je u subotu, prije premijere filma snimljenog prema autobiografiji južnoafričkog borca protiv apartheida koji je u lipnju bio na rubu smrti, njegov nekadašnji zatvorski kolega i bivši ministar Tokyo Sexwale.
"Svi se pitate gdje je (...) Dobro je, izašao je iz bolnice, doma je i to je sve što mogu reći. No njegov je duh s nama", rekao je Sexwale na konferenciji za novinare dan prije premijere filma "Mandela, Long walk to freedom" (Mandela, dug put u slobodu) koji će se premijerno prikazati u nedjelju u Johannesburgu, a u južnoafričkim kinodvoranama od 28. studenoga.
"Madiba je o svome zdravstvenom stanju rekao 'Nisam bolestan, jednostavno sam star'", rekao je Sexwale o 95-godišnjem prvom crnačkom predsjedniku Južnoafričke Republike.
Film, koji će se nakon JAR-a od prosinca prikazivati i u SAD-u i Europi, zamišljen je kao povijesna freska i svjedočanstvo o životu Nelsona Mandele od njegova najranijeg djetinjstva do izbora za predsjednika 1994.
Mandela je od 8. lipnja do 1. rujna bio na bolničkom liječenju i na korak do smrti, no postupno se oporavio i sada živi u svom domu. Mandelina 52-godišnja kći Zindzi rekla je da je njezin otac jako emotivno reagirao na film koji je prikazan u njegovu domu, no odbila je bilo što reći o njegovu zdravstvenu stanju.
Pakistanski talibani biraju novog vođu
Foto: Hina
GLAVNO vijeće pakistanskih talibana sastaje se u subotu kako bi izabralo nasljednika Hakimulaha Mehsuda koji je u petak poginuo u napadu američke bespilotne letjelice, a njegovo je imenovanje važno za budućnost mirovnih pregovora s vladom u Islamabadu.
Hakimulah Mehsud, tridesetogodišnjak koji je 2009., nakon smrti svog tutora Bajtulaha Mehsuda izabran za vođu TTP pokreta u Pakistanu, izgubio je život zajedno sa svojim osobljem u petak u napadu bespilotne letjelice blizu Miranšaha, prijestolnice Sjevernog Vaziristana, uporišta džihadističkog pokreta na tom području. Hakimulah je odmah u petak navečer pokopan u plemenskoj zoni na sjeverozapadu Pakistana.
U noći na subotu počela se okupljati talibanska 'šura', vrhovno vijeće, na tajnom mjestu na plemenskom području kako bi izabrali Mehsudova nasljednika, rekli su za France presse talibanski izvori.
Spominje se više imena za njegova nasljednika na tu dužnost, među kojima su Kari Valajat Mehsud, Hakimulahov bratić i Asmatulah Šahin, čelnik glavnog talibanskog vijeća.
Mehsudova smrt događa se u trenutku kada premijer Navaz Šarif treba poslati izaslanstvo u plemenska područja kako bi uspostavio vezu s pobunjenicima radi eventualnih mirovnih pregovora.
Šarif se nada da će pregovorima prekinuti talibanske napade u kojima je od 2007., kada je osnovan TTP, ubijeno više hiljada ljudi u zemlji.
FBI istražuje pozadinu pucnjave LA-u: Napadač bratu poslao poruku da će si nauditi pa krenuo u pucnjavu
Screenshot: CNN
AGENTI FBI-ja u subotu su istraživali pozadinu slučaja i potencijalni motiv naoružanog muškarca koji je na prepunom terminalu u međunarodnoj zračnoj luci u Los Angelesu (LAX) otvorio vatru, pri čemu je smrtno stradao nenaoružani savezni agent, a ranjeno šest osoba.
Vlasti su u petak izvijestile da je napadač 23-godišnji Paul Anthony Ciancia. U pucnjavi na terminalu br. 3 ranila ga je i uhapsila policija.
U petak navečer FBI-jevi agenti su uz nalog za pretres pretražili napadačev dom u Los Angelesu, rekla je glasnogovornica Laura Eimiller, dodavši da je bio naoružan jurišnom puškom. Ciancia je američki državljanin, a prema prvim saznanjima djelovao je sam.
Incident je izazvao kaos u zračnoj luci, koja je morala zaustaviti polijetanja zrakoplova i isprazniti terminal. Ulice oko aerodroma također su bile zatvorene. "Naoružani muškarac je došao na terminal 3 zračne luke, izvadio jurišnu pušku iz torbe i otvorio vatru na terminalu" te počeo pucati po putnicima, rekao je Patrick Gannon, šef policije u zračnoj luci LAX na jučerašnjoj konferenciji za novinare.
Kod napadača je pronađena i poruka kako želi ubiti sve pripadnike TSA i svinje, aludirajući na policiju. Washington Post piše kako je navodni počinitelj prije napada mlađem bratu poslao SMS u kojem je rekao da bi si mogao nauditi.
