(Ne)održivost svijeta: Što se uopće događa i je li stanje alarmantno?
(Ne)održivost svijeta: Što se uopće događa i je li stanje alarmantno?
Igor Rudan
Foto: Index
Igor Rudan, jedan od najuspješnijih i najcitiranijih hrvatskih znanstvenika, član Kraljevskog društva u Edinburghu i pokretač Škole za 21. stoljeće, za Index je napisao seriju tekstova o (ne)održivosti svijeta. Rudan često oštro i argumentirano komentira društvene događaje u Hrvatskoj i svijetu, a mi u nastavku donosimo prvi tekst iz Rudanovog serijala.
TIJEKOM proteklih mjeseci moglo se, temeljem medijskih napisa, zabrinuti zbog vijesti o klimi, zatopljavanju, plastici u oceanima, požarima u Sibiru, na Aljasci, u Amazoniji, česticama plastike u hrani, tropskim ciklonama. U ovoj seriji tekstova pokušat ću objasniti zašto mi se čini da će pitanje održivosti obilježiti 21. stoljeće. Osvrnut ću se i na nekoliko očiglednih i sasvim novih izazova s kojima će se čovječanstvo suočiti već u idućim desetljećima, a na koje će trebati prikladno odgovoriti.
Analogija s hermetički zatvorenom zgradom
Što se događa i koliko bismo se trebali brinuti? Pokušat ću to opisati krajnje jednostavno - analogijom s vrlo velikom, ali hermetički potpuno zatvorenom zgradom s oko 200 stanova. U toj analogiji zgrada predstavlja planet Zemlju, a stanovi pojedine države. U početku, svi stanovi bili su u fazi grubih radova. Neki od njih su vrlo mali, imaju tek ponekog stanara. Drugi se protežu na više katova i udomljuju hiljade ljudi. Iz te zgrade ne može se izaći nikamo jer ona nema vrata. Na stepeništu ima biljaka i životinja koje se mogu unijeti u stanove i uzgajati radi prehrane ljudi. Uz to, u zidovima su cijevi kojima teče voda. Ona je pitka, a slijeva se u slivnike, pa se opet vraća u cijevi i tako kruži, ali nitko ne zna koliko je točno ima. U svakom stanu ljudi nastoje živjeti na neki svoj način.
Stanari su s vremenom otkrili da u zidovima postoje plinske cijevi, kao i žice pod naponom. Kombinacijom plina i struje počeli su proizvoditi keramičke pločice, parkete, boje za zidove, namještaj, razne uređaje. To se zbivalo brže i efikasnije što su tržišta u tim stanovima bila slobodnija. U stanovima gdje nije bilo takvih sloboda, pročulo se da postoje stanovi u kojima se živi bolje. No "vladarima" neslobodnih stanova to nije bilo važno. Oni su i u tim neuređenim stanovima sjajno živjeli iskorištavajući sve ostale. Nisu se zamarali razmišljanjem o slobodnom tržištu i općem dobru. Dok su ti stanovi bez ekonomskih sloboda stagnirali, stanari najbolje uređenih stanova počeli su probijati otvore u zidovima. Tako su lakše prelazili iz jednih u druge, međusobno se posjećivali i trgovali. Ipak, vrata prema stepeništu i dalje su čvrsto zaključavali.
U neuređenim je stanovima raslo nezadovoljstvo. Zato su se neki odlučili izbušiti rupe u zidovima te se penjati ili spuštati s vanjske strane zgrade do tih boljih stanova. Tamošnji stanari su ih potajno pripuštali unutra, ali uz financijsku naknadu. Ipak, neki bi u tim pokušajima pali sa zgrade i to bi bio njihov kraj. To je žalosna struja migranata koja se pokreće između stanova koji su bolje i lošije uređeni, zbog razlike između njihova ekonomskog potencijala. Slično kao u elektrotehnici, gdje će zbog razlike električnog potencijala kroz vodič poteći struja elektrona.
Nosivi zidovi pucaju, temperatura raste...
Stigli smo do točke u vremenu u kojoj su stanovi koji su prigrlili slobodno tržište lijepo uređeni. Ipak, u zgradi su ostali još brojni stanovi, mnogi među njima vrlo veliki, koji su i dalje prilično neuređeni. Tada je netko na drugom, sedmom i četrnaestom katu zgrade primijetio napuknuća u nosivim zidovima. Uz to, netko drugi je brojao životinje na stepeništu i zaključio da im se broj počeo smanjivati jer se više ne uspijevaju održavati u istom broju. Treći je mjerio temperaturu u unutrašnjosti zgrade pa zaključio da je malo porasla. Nekim biljkama na stepeništu i lišće je malo požutjelo. U inače čistoj vodi koja je uvijek tekla cijevima, pojavile su se čestice otpadnih tvari, koje su nastale proizvodnjom svih onih korisnih stvari u stanovima. Naposlijetku, istraživači su povezali korištenje plina iz cijevi sa zagrijavanjem zraka u zgradi.
Tijekom dotadašnjeg poboljšanja životnih uvjeta u brojnim stanovima, nitko nije pomislio da bi ugradnja svih tih pločica i parketa, izrada namještaja i uređaja, kao i naglo povećanje broja ljudi koji žive u stanovima mogli ugroziti statiku same zgrade. Nitko nije pomislio ni da bi proizvodnja mogla zagrijati zrak u zgradi - do te mjere da bi životinje i biljke, koje su stanarima hrana i izvor kisika, mogle postati ugrožene. Nitko nije mislio ni da bi se voda u cijevima mogla zagaditi do te mjere da više ne bude pogodna za piće.
Situacija nije toliko alarmantna jer smo je postali svjesni, ali...
Je li takva situacija alarmantna? I jest, i nije. Nije zato što smo je postali svjesni. Sigurno postoje načini na koje bismo sada mogli popraviti stvari, a budući razvoj znanosti donijet će i neka sasvim nova rješenja. Ali i jest alarmantna zato što postaje jasno da će se nastavkom svega što se zbiva te tzv. negativne eksternalije samo pogoršavati. Na njih nitko nije računao, ali s vremenom će one dovoditi do sve većih problema. Pritom, drugo stanište za stanare ne postoji jer oni mogu živjeti samo u toj zgradi.
Pitanje održivosti je, dakle, u tome što bi sada stanarima bilo najpametnije učiniti? Bilo bi dobro omogućiti život i stotinama budućih generacija stanara u toj istoj zgradi jer iz nje nitko ne može izaći. Život velikog broja ljudi u svemiru izgleda lijepo na filmovima, ali je za sada sasvim nerealan. Stanari bi, primjerice, mogli zaključiti da im je slobodno tržište u svim onim stanovima koji su ga prigrlili uvijek pomagalo. Nastave li promovirati razvoj slobodnog tržišta u svim stanovima u zgradi, tada bi se mnogi problemi možda mogli s vremenom riješiti sami od sebe. Naime, svi ti neočekivani problemi, tzv. negativne eksternalije - npr., porast temperature u zgradi, njezina poremećena statika, odumiranje drugih vrsta, onečišćenje vode - mogli bi se sada uključiti u sve cijene. Utjecaji svakog novog proizvoda na te tzv. negativne eksternalije uračunavali bi se u njegovu cijenu pa bi tako s vremenom možda opet sve bilo u redu. To je pristup rješavanju pitanja održivosti putem političke ekonomije.
Što su ciljevi održivog razvoja?
Također, stanari bi mogli i sazvati neku vrstu kućnog savjeta i zadužiti znanstvenike da po cijeloj zgradi postave senzore i kamere, pažljivo prebrojavaju životinje, analiziraju sastav vode, provjere stanje zgrade. U ovom pristupu, o cijeloj bi svojoj zgradi, tj. planetu Zemlji, mogli razmišljati kao o velikom svemirskom brodu koji se počeo pregrijavati pa su sada potrebni tehničari - odnosno znanstvenici - kako bi ga servisirali. Stručnjaci za prirodne znanosti mogli bi prikupiti i analizirati podatke, izraditi projekcije, predložiti konkretne planove i mjere za zaokret u nepoželjnim trendovima. Time bi definirali "ciljeve održivog razvoja".
Te ciljeve trebalo bi zatim ugraditi u politike unutar stanova, posebnim zakonima utemeljenima na znanstvenim istraživanjima. Pritom, zamislivo je da bi preporuke tog kućnog savjeta u nekim slučajevima možda mogle biti donesene i protiv logike slobodnog tržišta, a ponekad i protiv interesa nekih stanova, ali u interesu cijele zgrade. Naime, ako i svi stanari koji još nisu uredili svoje stanove učine to kao i oni koji su ih već uredili, prilično je sigurno da će se nepoželjni trendovi nastaviti. Bit će sve više napuklina u nosivim zidovima, temperatura će nastaviti rasti, voda postati još zagađenija, a životinja će biti sve manje.
Tko uopće treba rješavati problem u kojem smo se našli?
Iz ove analogije s velikom zgradom trebalo bi razumjeti važno pitanje: trebamo li problematiku klimatskih promjena i zagađenja okoliša smatrati nečim što će rješavati politička ekonomija, tj. društvene znanosti? Ili možda trebamo shvatiti cijelu Zemlju kao naš "svemirski brod" kojem je potreban servis, a njega će osmisliti klimatolozi, oceanolozi, konzervacijski biolozi i matematičari? Jesu li možda potrebna oba pristupa i njihova koordinacija? Naime, tanak sloj atmosfere nad ohlađenom površinom Zemlje naša je "zgrada". Ona je jedino mjesto u cijelom poznatom svemiru gdje ljudi mogu živjeti. Ako ga uspijemo učiniti nepovoljnim za život, nemamo kamo otići.
Stoga su Ujedinjeni narodi 2015. godine, nakon isteka roka za postizanje tzv. Milenijskih razvojnih ciljeva, definirali nove Ciljeve održivog razvoja. Oni postaju okosnica brojnih politika sve većeg broja država svijeta, a o njima će biti riječi u idućem nastavku.
0 ( + )
*
Teroristi sa Sinaja prisegnuli novome vođi IS-a
Teroristi sa Sinaja prisegnuli novome vođi IS-a
Hina
Foto: EPA
PODRUŽNICA Islamske države s egipatskog poluotoka Sinaja prisegnula je novome vođi kojega je skupina imenovala nakon smrti Abu Bakra al-Bagdadija, objavljeno je iz podružnice.
Članovi podružnice IS-a sa Sinaja, koji su pokrenuli pobunu protiv egipatske države, objavili su fotografije dvadesetak boraca kako stoje među drvećem uz natpis na kojemu stoji da su se zakleli na vjernost Abu Ibrahimu al Hašemiju al Kuraišiju.
Kuraiši je u četvrtak imenovan vođom grupe u audioporuci kojom je potvrđena Bagdadijeva smrt. Zavjetovao se na osvetu Sjedinjenim Državama.
Američke specijalne snage ubile su Bagdadija u napadu na sjeverozapadu Sirije.
lslamska država neprestano je od ožujka, otkako je izgubila i posljednji značajan dio teritorija u Siriji, pribjegavala gerilskim napadima, a nakon Bagdadijeve smrti preuzela je odgovornost za razne napade u više zemalja. Sukob na Sinajskom poluotoku eskalirao je pošto je 2013. godine vojska srušila predsjednika Mohameda Mursija iz Muslimanske braće.
Egipatske kopnene i zračne snage početkom prošle godine pokrenule su veliku ofenzivu na Sjeverni Sinaj. Na tom se području nastavljaju vojne operacije i napadi militanata.
0 ( + )
*
Najmanje 15 poginulih u eksploziji automobilske bombe u Siriji
Najmanje 15 poginulih u eksploziji automobilske bombe u Siriji
Hina
Foto: EPA
NAJMANJE 15 osoba je poginulo, većinom djece, a 30 ih je ozlijeđeno u eksploziji automobilske bombe na tržnici u subotu u sirijskom gradu Tell Abiadu na granici s Turskom, objavili su turski državni medij i Sirijski opservatorij za ljudska prava.
Turska vlada optužila je sirijsku kurdsku miliciju (YPG) i Kurdistansku radničku stranku (PKK) za "nehumani napad".
Sirijski opservatorij za ljudska prava rekao je da su turski borci i civili među poginulima u eksploziji, a turska državna agencija Anadolu da je do eksplozije došlo na tržnici u centru grada.
U Tell Abiadu vodile su se najsnažnije borbe otkad je turska vojska pokrenula ofenzivu na sjeveroistoku Sirije protiv YPG-a, saveznika SAD-a u borbi protiv Islamske države.
"Osuđujemo nehumani napad terorista iz YPG-a i PKK-a na nedužne civile Tell Abiada koji su se vratili svojim kućama kao rezultat Operacije mirno proljeće", tvitao je turski ministar obrane.
0 ( + )
*
U napadu militanata u Maliju ubijene 54 osobe
U napadu militanata u Maliju ubijene 54 osobe
Hina
Foto: EPA
U NAPADU na vojni položaj u Maliju, za koji se vjeruje da su ga počinili islamistički militanti, ubijena su 53 vojnika i jedan civil, rekao je glasnogovornik vlade Yaya Sangare.
Vojska Malija ranije je izvijestila da je napad preživjelo 20 vojnika te da je stanje pod nadzorom. Istraga je u tijeku.
Napad, za koji se vjeruje da su ga izveli islamistički militanti, dogodio se rano u petak u vojnoj bazi u području Indelimane u sjevernom dijelu zemlje koji graniči s Nigerom, priopćila je vojska.
Uslijedio je nakon napada u kojemu je početkom oktobara ubijeno 38 malijskih vojnika na dva vojna položaja. Vjeruje se da su i za te napade odgovorni islamistički militanti.
Nasilje i napadi česti su u središnjem i sjevernom dijelu Malija, osobito nakon vojnog udara 2012. godine kada su pobunjeničke grupe te nakon njih militanti povezani s Al Kaidom preuzeli kontrolu nad regijom.
Vojne operacije francuskih i afričkih vojnih snaga, zajedno s naporima malijske vojske, rastjerali su militante i ponovno omogućili da vlada preuzme kontrolu nad tim područjem.
Unatoč potpisivanju raznih mirovnih sporazuma aktivnosti pobunjenika i vojne operacije se nastavljaju.
0 ( + )
*
Merkel za obnovu pregovora o slobodnoj trgovini između EU-a i Indije
Merkel za obnovu pregovora o slobodnoj trgovini između EU-a i Indije
Hina
Foto: EPA
NJEMAČKA kancelarka Angela Merkel zauzela se tokom posjeta Indiji za obnovu pregovora o slobodnoj trgovini između Indije i Europske unije te za intenziviranje njemačko-indijske gospodarske suradnje što uključuje i olakšanu migraciju stručnjaka.
"Ono što nam treba je novi početak pregovora oko europsko-indijskog sporazuma o slobodnoj trgovini", rekla je Merkel na sastanku Njemačko-indijske vanjskotrgovinske komore u New Delhiju.
Merkel je objasnila da je o ovoj temi "intenzivno" razgovarala i s indijskim premijerom Narendrom Modijem kako bi se obnovili pregovori koji su prekinuti 2013. Ona je navela da bi nova Europska komisija mogla započeti s pripremama za obnovu pregovora.
Na kraju svog dvodnevnog posjeta Indiji, na kojem su Merkel pratili brojni ministri i predstavnici gospodarstva, kancelarka je izrazila zadovoljstvo postignutim.
"Mislim da postoje dobri izgledi za pojačanje njemačkih investicija u Indiji. To se posebice odnosi na modernizaciju infrastrukture u što spada i gradnja trasa superbrzih vlakova", rekla je Merkel na završetku posjeta.
Merkel je naglasila kako njemačka vlada želi pojednostaviti useljavanje indijskih stručnjaka u Njemačku. "Još tokom ove godine bi trebali započeti razgovori s predstavnicima njemačkog gospodarstva oko ovog pitanja", rekla je Merkel.
Pojačana suradnja Njemačke i Indije
Njemačka i Indija su najavile i pojačanu suradnju na proširenju upotrebe iz obnovljivih izvora. Angela Merkel je najavila i da će Njemačka financirati nabavku 500 novih električnih autobusa za Indiju i povlačenje 2.000 starih dizel autobusa iz prometa.
Tijekom dvodnevnog posjeta Merkel se zauzela i za mirno rješenje indijsko-pakistanskog sukoba oko pokrajine Kašmir.
"Mi se zalažemo za deeskalaciju i želja nam je da Indija i Pakistan pronađu načina za postizanje mirnog rješenja", rekla je Merkel.
Jučer je na indijsko-njemačkim konzultacijama na razini vlada potpisano i preko 20 sporazuma o suradnji.
0 ( + )
*
Turski ministar unutarnjih poslova: Nismo hotel za pripadnike Islamske države
Turski ministar unutarnjih poslova: Nismo hotel za pripadnike Islamske države
HINA
Foto: EPA
TURSKA je kritizirala europske zemlje koje su odlučile ukinuti državljanstvo zarobljenim osumnjičenicima Islamske države i zaprijetila da će ih vratiti u Europu.
"Mi nismo hotel za pripadnike Daesha", rekao je u subotu u Ankari ministar unutarnjih poslova Sulejman Sojlu. Dodao je da su države poput Velike Britanije i Nizozemske "pronašle lakši način" ukidanjem državljanstva pripadnicima Islamske države.
Ne zna se broj zarobljenih
Nije otkrio broj navodnih pripadnika Islamske države i njihovih obitelji koje Turska drži zarobljene od pokretanja turske ofenzive na sjeveroistoku Sirije 9. oktobara.
"Recimo da ga zadržim neko vrijeme u zatvoru. I onda bude oslobođen. Trebam li mu dati terorističko državljanstvo?" rekao je Sojlu i dodao da će ih Turska "vratiti u njihove zemlje".
Kaže da je "neprihvatljivo i neodgovorno" što su europske zemlje ukinule državljanstvo osumnjičenicima za pripadnost Islamskoj državi i prepustile Turskoj rješavanje njihovog statusa.
Neke zemlje strahuju zbog regrupiranja IS-a
Turska je pritvorila osumnjičenike iz Nizozemske i Velike Britanije, ali i drugih zemalja, rekao je Sojlu.
Nekoliko europskih zemalja odbilo je repatrirati borce Islamske države i njihove žene ili udovice koje su držale Sirijske demokratske snage (SDF) predvođene Kurdima.
SDF, koji se zajedno sa Sjedinjenim Državama borio protiv Islamske države i navodno drži oko 10.000 militanata, pod pritiskom je otkad su se američki vojnici povukli iz područja i otkad je započela turska ofenziva.
Neke zemlje strahuju da će nastali kaos omogućiti regrupiranje Islamske države.
0 ( + )
*
Otvorena špilja u kojoj su bili zarobljeni dječaci, oni ne smiju pričati o tome
Otvorena špilja u kojoj su bili zarobljeni dječaci, oni ne smiju pričati o tome
R.I., Hina
Screenshot: Facebook
ŠPILJA Tham Luang u Tajlandu, u kojoj je prošle godine bilo zarobljeno 12 dječaka i njihov trener nogometa, u petak je otvorena za turiste nakon 15 mjeseci.
Ispred špilje u kojoj su trener i članovi nogometnog kluba Divlji veprovi proveli punih 17 dana jučer se okupilo oko 2000 ljudi, u nadi da će biti među prvima koji će u nju ući, prenosi Bangkok Post.
U sklopu međunarodne akcije u kojoj je sudjelovalo više od 90 ronilaca iz svih dijelova svijeta svi su spašeni. Nažalost, pripadnik tajlandske mornarice, ronilac Saman Gunan, preminuo je izgubivši svijest na putu prema izlazu iz špilje u koju je dostavljao boce s kisikom.
Špilja Tham Luang na sjeveru Tajlanda za turiste i posjetitelje službeno je otvorena svečanošću održanom u petak, a koju je vodio zamjenik direktora za nacionalne parkove, divlji svijet i očuvanje biljaka.
Prisustvovali su joj tajlandski redovnici, dužnosnici vlade i čuvari parka. Dopušteno je da u prvu prostoriju špilje odjedanput uđe 20 osoba, no ona je bila otvorena i za sve ostale posjetitelje između 8:30 i 16:30 po mjesnom vremenu.
Lani mjesto obišlo milijun ljudi
Prošle je godine mjesto na kojemu se nalazi špilja turistički obišlo oko milijun ljudi, no nije im bio dopušten ulazak u nju.
Grupa dječaka, uzrasta između 11 i 16 godina, i njihov dvadesetpetogodišnji trener u špilji su ostali zarobljeni 23. lipnja 2018., nakon što je tunel do ulaska u špilju poplavljen.
U akciji spašavanja koja je trajala punih 17 dana sudjelovali su volonteri i profesionalci iz svih dijelova svijeta.
Netflix je osigurao prava na snimanje miniserije o spašavanju dječaka, a dosad je događaj opisan u nekoliko knjiga.
Dječaci o boravku u špilji ne smiju pričati zbog ekskluzivnih ugovora koji im zabranjuju kontakte s novinarima.
Dječaci su na izlet u špilju krenuli 23. lipnja 2018., ali su za njima krenule i podzemne vode, posljedica obilnih sezonskih kiša, i poplavile podzemni kompleks.
Strahovalo se da su svi mrtvi dok dvojica britanskih ronilaca nisu 2. srpnja svladali niz uskih poplavljenih puteva i koridora i pronašli ih žive, zatočene u povišenoj odaji otprilike četiri kilometra od ulaza.
Nakon dramatične utrke s vremenom zbog straha od novih poplava, svi dječaci spašeni su do 10. srpnja i postali su svjetske zvijezde.