Upozorenje: Neke zagađujuće materije mogu uzrokovati zdravstvene probleme osobama koje su veoma osjetljive na zagađenje zraka.
Takve osobe trebaju izbjegavati boravak vani i smanjiti naprezanje tokom boravka vani.
Europa masno udarila Italiju po džepu zbog nezakonitih odlagališta otpada
Europa masno udarila Italiju po džepu zbog nezakonitih odlagališta otpada
Foto: Shutterstock
EUROPSKI sud pravde naložio je Italiji da plati kaznu od 40 milijuna eura jer nije riješila problem nezakonitog odlaganja otpada, što je do sada najviša kazna izrečena nekoj državi članici.
Sud je zaprijetio novim kaznama od 42,8 milijuna eura za svakih šest mjeseci odgađanja rješavanja problema stotina nezakonitih odlagališta otpada, uključujući mnoga s opasnim otrovnim materijalima.
Taj skandal povezuje se s neuobičajeno visokim stopama raka i drugih bolesti u dijelovima Kampanije oko Napulja, a talijanske vlade ne uspijevaju ga riješiti godinama.
Sud je prošli mjesec odbacio žalbu Italije protiv presude iz 2007. po kojoj je morala u potpunosti sanirati nezakonita odlagališta otpada.
Problem postoji u gotovo svim talijanskim regijama, a posljedica je neučinkovitosti, mutnih poslovnih interesa i organiziranog kriminala. Kampanija, zloglasna po Camorri, žarište je krize i simbol postupnog talijanskog društvenog urušavanja.
Problem još nije riješen unatoč obećanjima da će se sagraditi nove spalionice i odlagališta za organski otpad te nizu izvanrednih mjera, uključujući slanje otpada iz Napulja u druge dijelove Italije ili druge zemlje poput Njemačke i Španjolske.
Sud je upozorio da jednostavno zatvaranje nezakonitog odlagališta i prekrivanje otpada zemljom po europskim zakonima nije dovoljno.
Italija ne samo da nije osigurala sigurno odlaganje otpada nego nije čak ni utvrdila u potpunosti količinu i prirodu toksičnog otpada na mnogim nezakonitim odlagalištima, navodi sud.
Izraelski premijer traži smjenu dvoje ministara i nove izbore
Izraelski premijer traži smjenu dvoje ministara i nove izbore
Foto: Hina
IZRAELSKI premijer Benjamin Netanyahu pozvao je na smjenu dvojice ključnih članova koalicijske vlade te najavio raspuštanje vlade.
Prema izvješću njegova ureda, Netanyahu je pozvao na smjenu ministra financija Yaira Lapida i ministricu pravosuđa Tzipi Livni.
"Tijekom posljednjih nekoliko tjedana, a posebno posljednjih nekoliko dana, ministri su intenzivno napadali vladu koju vodim. Neću tolerirati ministre koji napadaju vladinu politiku i onoga tko ju vodi", rekao je Netanyahu.
Premijer je objasnio i kako želi ranije izbore na kojima bi osvojio "čisti mandat za vođenje Izraela".
Netanyahu je u ponedjeljak navečer razgovarao s Lapidom, vođom stranke Yesh Atid, no nisu uspjeli riješiti svoje sporove.
Livni, čelnica stranke Hatnua, optužila je vladu za "ekstremizam, provokacije i paranoju". "Vlada ne zna kako da se bori protiv terorizma", kazala je Livni.
Južni tok kao žrtva ukrajinske krize: Plaća li regija sukob između velesila?
Južni tok kao žrtva ukrajinske krize: Plaća li regija sukob između velesila?
Foto: FAH
RUSKI projekt plinovoda Južni tok vrijedan 40 milijardi američkih dolara postao je žrtva pada cijena energije, stagnirajuće europske potražnje i političkog odmjeravanja snaga između Europske unije i Moskve zbog krize u Ukrajini.
Rusija je jučer objavila da odustaje od projekta slanja plina Europi zaobilazeći Ukrajinu jer ga blokira Europska unija i proglasila Tursku poželjnijim partnerom.
Južni tok trebao je isporučivati 63 milijarda prostornih metara plina na godinu, što je nešto više od 10 posto europske potražnje, čime bi se učvrstila ruska uloga kao glavnog europskog opskrbljivača.
No projekt je ove godine postao metom velikih kritika. Kriza u Ukrajini potaknula je Bruxelles da zamrzne proces njegova odobrenja, a problemi su se pojavili i zbog slabe europske potražnje za plinom i niskih cijena energije, što je dovelo u pitanje njegovu isplativost.
"Mislim da su izgledi da će Južni tok biti sagrađen sada blizu nuli", rekao je Pierre Noel, stručnjak za gospodarsku i energetsku sigurnost pri Međunarodnom institutu za strateške studije (IISS).
Plin iz Južnog toka trebalo bi prodavati po cijeni od 9,5 do 11,5 američkih dolara po milijunu britanskih termalnih jedinica (mmBtu), uključujući izvoznu carinu od 30 posto. Prosječne cijene plina u Europi ove su se godine kretale između 6 i 9 američkih dolara po milijunu britanskih termalnih jedinica.
"Pad cijena plina indeksiranih uz naftu i slabija prodaja vjerojatno će Gazprom ove godine gurnuti u crveno", rekao je Mihail Koršemkin iz instituta Plinske analize u istočnoj Europi, što će ga prisiliti da smanji investicije.
Gazprom opskrbljuje trećinu Europe, što mu osigurava 80 posto prihoda
Gazprom prodaje većinu plina putem ugovora povezanih s naftom. Budući da su cijene nafte od lipnja pale 40 posto, a europska potražanja za plinom 10 posto od 2010., pali su i Gazpromovi prihodi.
"Otkazivanje projekta može smanjiti Gazpromov negativan priljev novca od 2014-2017", rekao je Koršemkin.
Gazprom zadovoljava trećinu europske potražnje, što mu osigurava 80 posto prihoda.
"Otkazivanje Južnog toka odražava interni ruski pritisak kad je riječ o ulaganju ograničenih resursa u trenutku dok sankcije pritišću", rekao je Carlos Pascual iz Centra za globalnu energetsku politiku Sveučilišta Columbia.
"Teže je i skuplje doći do kapitala, a najbrže rastuća plinska tržišta na svijetu nalaze se u Aziji dok Rusija gotovo nema izvoznih kapaciteta za azijsko tržište", dodao je.
Odluka o Južnom toku objavljena je tokom posjeta ruskog predsjednika Vladimira Putina i direktora Gazproma Alekseja Millera Turskoj, tokom kojeg je Putin predložio gradnju plinovoda prema Turskoj, nudeći joj plin uz popust.
"Mislim da Putin ne blefira. Mislim da se prilagođava posve novoj geopolitičkoj situaciji u Europi", rekao je Noel iz IISS-a.
No ideja gradnje plinovoda prema Turskoj nije nova, a neki je smatraju političkim manevrom Moskve da pridobije potporu onih država članica EU-a koje podržavaju taj projekt.
Južni tok izazvao je podjele u EU jer su ga Mađarska, Austrija, Srbija, Bugarska i još neke zemlje prihvatile kao rješenje za moguće probleme u opskrbi plinom preko Ukrajine, što se već dogodilo tri puta u zadnjih deset godina. Bruxelles ga s druge strane doživljava kao jačanje ruske energetske dominacije u Europi.
"Alternativa prema Turskoj čak je još više upitna od izravne opcije prema Europi", rekao je jedan financijski savjetnik koji je želio ostati neimenovan.
Popust na cijenu plina ponuđen Turskoj baca nove sumnje na projekt koji je ionako već bio ekonomski dvojben, a plinovod bi bio i daleko prevelik samo za Tursku jer mu je kapacitet četiri puta veći od turske potražnje.
"Čak i da plinovod bude preusmjeren u Tursku, većina plina završila bi u Europi, pa se postavlja pitanje zašto uvoditi novi tranzitni rizik umjesto da se riješe problemi između Rusije i EU-a i sagradi ga se izravno prema Europi kako je i prvotno planirano", rekao je savjetnik.
Jugoistočna Europa - što sada?
Postavlja se također pitanje kako sada osigurati opskrbu plinom za jugoistočnu Europu. Nijedna ideja do sada nije odmakla tako daleko kao Južni tok pa zemlje u regiji sada čeka nekoliko godina neizvjesnosti.
"Bi li bilo bolje da imamo Južni tok? Apsolutno", rekao je srbijanski premijer Aleksandar Vučić za državnu televiziju. "Plaćamo cijenu sukoba između velesila."
"Odluka pokazuje da vanjski svijet ima utjecaj na Rusiju i to vjerojatno veći nego što to ona želi priznati", rekao je Vaclav Bartuška, češki veleposlanik za energetsku sigurnost.
"U ovoj situaciji svi su gubitnici. Postoji niz zemalja koje doista imaju problem opskrbe plinom", rekao je jedan europski izvor koji je želio ostati neimenovan.
Neki bugarski dužnosnici nadaju se da Južni tok još nije mrtav i da je moguće pronaći neki kompromisno rješenje.
Ministar gospodarstva Božidar Lukarski rekao je novinarima: "Južni tok ne bi trebalo smatrati suspendiranim dok Rusija ne objavi službenu odluku o tome."
Južni tok tranzitnim je zemljama nudio i mogućnost zarade na tranzitu plina te zapošljavanje na gradnji.
Zapadni projekt plinovoda Nabucco, koji je imao velike izglede da bude realiziran, odbačen je na kraju dijelom zbog toga što nije bilo dovoljno potražnje i za njega i za Južni tok. Taj je plinovod trebao prenositi plin od Kaspijskog jezera preko Turske do Bugarske i potom Austrije.
Sada se razmatra prijedlog povezivanja slovačkog plinskog čvorišta, koje se opskrbljuje iz različitih izvora, s Balkanom putem plinovoda koji bi prolazio jugozapadnim uglom Ukrajine preko Rumunjske do Bugarske.
"S obzirom na okolnosti to je ekonomski i strateški najbolje rješenje", rekao je za Reuters Tomas Marecek, predsjednik slovačkog operatera plinovoda Eustream.
Prijedlog gradnje LNG terminala na Krku također se sada može promatrati u novom svjetlu. Mogao bi primati tankere iz Katara, Alžira ili SAD-a i plin bi se potom mogao slati Mađarskoj i ostatku Balkana. Američka vlada podržava taj prijedlog.
Otkazivanje Južnog toka "sigurno povećava izglede za realizaciju terminala na Krku kao alternativne opskrbne rute", rekao je za Reuters izvor iz hrvatskog ministarstva gospodarstva.
Treća opcija je Transjadranski plinovod (TAP). Kao i Nabucco trebao bi dovoditi plin s azerbajdžanskih kaspijskih polja preko Turske do Europe. TAP konzorcij nije želio komentirati novu situaciju.
Kristalina Georgieva, europska povjerenica za proračun, kazala je u utorak da će EU ubrzati napore kako bi pomogao da se jugoistočnoj Europi osigura veća energetska sigurnost, uključujući financiranje plinskih interkonekcija između Bugarske, Rumunjske i Grčke.
Bruxelles će morati reagirati brzo jer jugoistična Europa sada od njega očekuje pomoć, posebice zato što je EU imao veliku ulogu u miniranju Južnog toka.
Milanović: Odustajanje od Južnog toka nema utjecaj na Hrvatsku
Odluka Rusije odnosno ruske tvrtke Gazprom da odustane od izgradnje plinovoda "Južni tok" na Hrvatsku neće imati posebnog utjecaja jer ona već sada ima mogućnost opskrbe energentima iz različitih izvora, ocijenio je predsjednik hrvatske vlade Zoran Milanović.
Odgovarajući na pitanja novinara u Jajcu u središnjoj Bosni, gdje je boravio u radnom posjetu, Milanović je podsjetio kako Europska unija nikada nije bila najsretnija s projektom Južni tok, pri čemu se Hrvatskoj već od početka nudio tek "nekakav odvojak" jer sama nije bila njegov dio.
"To na kraju krajeva ovisi o Rusima i državama kroz koje to prolazi, a Hrvatska je načelno zainteresirana za takve stvari, ali nije ovisna o tome jer imamo svoje izvore energije i alternativne pravce", konstatirao je Milanović ističući kako je za Hrvatsku važnija opskrba plinom iz Azerbejdžana Jadranskim plinovodom.
"Kada je u pitanju opskrba plinom Hrvatska je u nešto povoljnijoj situaciji nego mnoge države u Europi, tako da ovo primamo na znanje", zaključio je Milanović uz ocjenu kako "Južni tok" zapravo ne bi bio loš zbog diverzifikacije izvora opskrbe energentima, no Hrvatskoj svakako neće tako značajno nedostajati.
Slovenija: Putinovim odustajanjem od Južnog toka Slovenija gubi veliku priliku
Odluka Moskve da zaustavi projekt plinovoda Južni tok odjeknula je i u Sloveniji, a analitičari smatraju da je izgubljena velika prilika da se zemlja pozicionira na europskoj strateškoj energetskoj mapi.
Geopolitički analitičar Klemen Grošelj izjavio je da će Putinova jučerašnja izjava u Ankari imati značajne geopolitičke i ekonomske posljedica ako Rusija doista zaustavi gradnju plinovoda Južni tok.
"Posljedice će se vidjeti tek kroz stanovito vrijeme. Putinova izjava znači da Slovenija neće biti na jednoj od najvažnijih plinovodnih trasa, a značajni izazovi sada očekuju i energetsku politiku Europske unije", ocijenio je Grošelj.
"Slovenija je izgubila veliku priliku da bude priključena na energetski tranzitni pravac koji bi nam omogućio veću sigurnost u kriznim situacijama, a ovako ćemo postati ovisni od Turske koja postaje važno energetsko čvorište", kazao je Grošelj.
Po njegovim je riječima Putin u Ankari poslao značajnu poruku EU-u da će se Rusija, umjesto u Europu, usmjeriti na druga tržišta kojima će nuditi svoj zemni plin, u prvom redu na tržišta u Aziji, pri čemu će Turska zbog svog položaja postati važna i za tranzit ruskog plina prema jugoistočnoj Europi, dok će se izgubiti značaj pravca od Bugarske preko Srbije, Madžarske i Slovenije i Austrije prema Italiji, koju je pretpostavljao Južni tok.
Slovenska je vlada navela da za sada od ruske strane nije dobila nikakvu službenu obavijest o odustajanju od projekta plinovoda koji je trebao prolaziti i kroz Sloveniju.
Od projekta je Slovenija, osim sigurnije nabave plina, očekivala i višestruke učinke u svom gospodarstvu te povećanu razinu ruskih neposrednih investicija, osobito u energetici.
Djevojka koju je jednim udarcem ubio mladić iz Srbije postala moralni uzor čitavoj Njemačkoj
Djevojka koju je jednim udarcem ubio mladić iz Srbije postala moralni uzor čitavoj Njemačkoj
Foto: Facebook
NADZORNE kamere su zabilježile šokantan trenutak u kojem je mlada žena turskog porijekla pretrpjela kobni udarac nakon što je stala u obranu dvije tinejdžerke.
Zbog zločina počinjenog 15. studenog na parkiralištu McDonaldsovog restorana u Offenbachu kraj Frankfurta uhapšen je 18-godišnji muškarac sa srbijanskim državljanstvom.
Na videozapisu kojeg je objavio Bild može se vidjeti kako mladić udara djevojku, samo jednom, nakon čega ona pada na tlo. Mladić se nakon udarca udaljava s mjesta okršaja, dok posjetitelji restorana u prvim trenucima ignoriraju incident.
Tuğçe Albayrak je nakon udarca pala u komu, a njezini roditelji su po ocjeni liječnika da se nikad neće vratiti svijesti odlučili isključiti aparate za održavanje na životu. Albayrak je preminula prošlog petka, na svoj 23 rođendan.
Njen otac je putem medija pozvao djevojke u čiju je obranu stala da pomognu policiji u istraživanju ubojstva. "'Tuğçe se neće vratiti, ali vi joj dugujete da progovorite".
"Moja kći vas je spasila, ona je učinila sve da se vama ništa ne dogodi. Ona je možda i umrla za vas. Zato vas pozivam, molim vas idite na policiju i dajte izjavu," rekao je.
Prema pisanju Daily Maila, muškarac Sanel M iz Sandžaka se nalazi u policijskom pritvoru gdje je priznao napad na djevojku.
U sukob je bila umiješana još jedna muška osoba, koja je stala između Sanela i Tuğçe, ali nije uspjela spriječiti udarac.
Albayrak je prema pisanju medija reagirala na plač i pozive u pomoć dviju djevojaka koje su zapomagale u toaletu MCDonalds restorana u Offenbachu kraj Frankfurta. Vjeruje se da su djevojke koje su zazivale pomoć stare 13 i 16 godina.
Oko 150 ljudi se okupilo na bdijenju u spomen mlade djevojke u Berlinu, a peticija u kojoj se poziva na njeno posthumno nagrađivanje nacionalnim ordenom za zasluge prikupila je 100,000 potpisa.
Njemački predsjednik Joachim Gauck je potvrdio da će razmotriti uručenje nagrade za djevojku koju je nazvao "uzorom".
"Poput mnogih građana, ja sam šokiran i užasnut ovim groznim činom. Tuğçe je zaslužila zahvalnost i štovanje sviju nas. Dok su drugi ljudi skrenuli svoje poglede, ona je pokazala hrabrost i moralnu nadmoć, ona će zauvijek ostati naš uzor," rekao je.
Simbolični potez: Francuski zastupnici glasali za priznanje Palestine
Simbolični potez: Francuski zastupnici glasali za priznanje Palestine
Foto: Guliver Image / Getty Images
FRANCUSKI parlament usvojio je simbolično glasanje za prepoznavanje palestinske državnosti. Prijedlog je usvojen s 339 glasova za i 151 protiv. Izrael je brzo reagirao izjavom kako bi prijedlog mogao "štetiti mirovnom procesu", javlja AFP.
Glasanje je neobvezujuće, no šalje poruku da bi se Izraelci i Palestinci trebali vratiti za pregovarački stol. Ovaj bi potez mogao povećati pritisak na vladu da prizna Palestinu.
"Mi ne želimo simbolično priznanje koje će dovesti do virtualnog priznanja države. Želimo stvarnu palestinsku državu", kazao je zastupnicima ministar za europska pitanja Harlem Desir.
Ministar vanjskih poslova Laurent Fabius podržao je glasanje i postavio dvogodišnji rok za stvaranje nezavisne Palestine. Kazao je da će Francuska tada priznati Palestinu ako se u međuvremenu ne donese rezolucija.
"Hamas+Fatah = teroristička država"
Do sada je samo Švedska diplomatski priznala postojanje Palestine, unatoč sličnim simboličnim glasanjima diljem Europe.
Christian Jacob, čelnik konzervativne stranke UMP, kazao je kako će ovo glasanje "doliti ulje na vatru u regiji kojoj to trenutno ne treba".
Ispred zgrade parlamenta okupilo se nekoliko stotina židovskih protestanata s transparentima "Hamas+Fatah = teroristička država".
Izraelski dužnosnici kazali su kako težnja Europe da prizna Palestinu samo odobrava Hamasove napade na naselja u Izraelu, prenosi RT.
Nakon mjeseci nasilnih sukoba i 4300 mrtvih dogovoren prekid vatre u Donecku
Nakon mjeseci nasilnih sukoba i 4300 mrtvih dogovoren prekid vatre u Donecku
Foto: FAH
PRORUSKI pobunjenici i ukrajinske vlasti su dogovorili prekid sukoba u zračnoj luci Doneck, poprištu žestokih sukoba s puno žrtava koji traju gotovo bez prekida već nekoliko mjeseci, nakon što je potvrđeno da je sličan dogovor postignut za pobunjeničku regiju Luhansk.
Cilj pregovora je okončati sukobe u kojima je dosad ubijeno 4300 ljudi, a uslijedio je u trenutku kada se ukrajinski parlament u kojemu dominiraju prozapadnjački orijentirani zastupnici sprema odobriti novu vladu u kojoj će biti nekoliko stranaca, među njima i jedna Amerikanka, Gruzijac i Litvanac.
Nova parlamentarna koalicija kao svoj glavni cilj ističe pridruženje NATO-u, što nije po volji Moskvi, a šef ukrajinske diplomacije Pavlo Klimkin koji ima sve izglede da zadrži funkciju u današnjem je radu sastanka Saveza u Bruxellesu sudjelovao putem video veze.
Vlada i pobunjenici regije Luhansk zaključili su dogovor o prekidu vatre koji bi na snagu trebao stupiti 5. prosinca, kazao je samoproglašeni separatistički čelnik regije Igor Plotnicki, potvrdivši informaciju koju je ranije iznio OESS.
Ukrajinski general Vlodimir Askarov i ruski general Aleksander Lencov, koji su ranije pregovarali o primirju u Luhansku, sastali su se u utorak poslijepodne iza zatvorenih vrata u Donecku, uporištu proruskih separatista na istoku Ukrajine s predstavnicima OESS-a i predstavnicima samoproglašene republike Doneck.
Promatrači smatraju da je prerano izvlačiti zaključke o tomu hoće li sukobi prestati. Većina ih je prilično skeptična po tom pitanju. "Nemam prevelikih nadanja kada su posrijedi današnji dogovori. Mislim da će se proći jednako kao i oni potpisani 5. rujna u Minsku", rekao je Oleksij Melnik iz kijevskoga Centra Razumkov.
Bošnjaci u St. Louisu: "Došli smo ovdje tražeći slobodu od Srba, a sada nas ubijaju crnci"
Bošnjaci u St. Louisu: "Došli smo ovdje tražeći slobodu od Srba, a sada nas ubijaju crnci"
Screenshot: YouTube/NBC
BOŠNJAČKA zajednica u američkom gradu St. Louisu ogorčena je ubojstvom useljenika Zemira Begića kojeg su u nedjelju čekićima zatukla petorica tinejdžera, javljaju američki mediji.
Dvojica mladića, starih 15 i 16 godina, uhapšena su odmah u nedjelju, a treći, sedamnaestogodišnjak, u ponedjeljak se policiji predao sam. Napadača je bilo pet i policija traga za preostalom dvojicom.
Begić (32), koji u SAD-u živi od 1996., napadnut u jedan sat iza ponoći u četvrti Bevo Hill. Skupina tinejdžera prišla je njegovom automobilu i počela ga razbijati čekićima. Kad je Zebić izašao van i suprostavio im se napali su i njega. Izudaran je po glavi, licu i abdomenu. Preminuo je u obližnjoj sveučilišnoj bolnici.
Ogorčeni napadom, pedesetak Bošnjaka okupilo se i blokiralo promet u dvije ulice u St. Louisu. Optužuju mjesne Afroamerikance za napade. "Došli smo ovdje tražeći slobodu od Srba, a sada nas ubijaju crnci", rekao je mjesnom radiju jedan od protestanata.
Policija je priopćila da napadači jesu Afroamerikanci, ali da izgred nije rasno motiviran nego se radi o bezumnom i nasumičnom nasilju. "Nema naznaka da je gospodin bio meta jer je Bošnjak. Nema naznaka da su se poznavali", rekao je šef policije u St. Louisu Sam Dotson.
Iako napad nema veze sa situacijom u obližnjem Fergusonu, gdje je policijsko ubojstvo crnog tinejdžera izazvalo masovne nerede, cijelo je područje u visokoj napetosti.
Zemir with his wife Arijana, married for only six months before his murder in St. Louis. pic.twitter.com/7uvwGx7ykk
