Upozorenje: Neke zagađujuće materije mogu uzrokovati zdravstvene probleme osobama koje su veoma osjetljive na zagađenje zraka.
Takve osobe trebaju izbjegavati boravak vani i smanjiti naprezanje tokom boravka vani.
Trump i Macron traže sastanak pet stalnih članica Vijeća sigurnosti UN-a
KORONAVIRUS
Trump i Macron traže sastanak pet stalnih članica Vijeća sigurnosti UN-a
Hina
Foto: EPA-EFE
AMERIČKI predsjednik Donald Trump i francuski Emmanuel Macron razgovarali su o sazivanju sastanka pet stalnih članica Vijeća sigurnosti UN-a radi rasprave o većoj suradnji u borbi protiv koronavirusa, objavila je u petak Bijela kuća.
Dvojica lidera telefonski su razgovarali o sazivanju sastanka pet zemalja - SAD-a, Rusije, Kine, Velike Britanije i Francuske, saopštio je glasnogovornik Bijele kuće Judd Deere.
SAD i Francuska su među zemljama s najvećim brojem zaraženih i umrlih od vrlo zaraznog koronavirusa.
U SAD-u je više od 261.000 ljudi pozitivno na koronavirus, a umrlo ih je 6.699.
Pariz je pak u petak navečer objavio da je broj ljudi koji su umrli od Covida-19 u posljednja 24 sata dosegao novi rekord od 588.
U Francuskoj je više od 65 hiljada zaraženih, a preko 6.518 ih je umrlo od Covida-19.
Vijeće sigurnosti paralizirano je posljednjih tjedana zbog spora između SAD-a i Kine oko podrijetla koronavirusa, što Washington želi naglasiti u svakoj raspravi ili tekstu UN-a.
Rusija i Kina pak nemaju želju da se Vijeće sigurnosti, koje je zaduženo za pitanja mira i sigurnosti u svijetu, bavi pitanjem Covida-19, koje je sada sanitarno i ekonomsko pitanje.
0 ( + )
*
WHO upozorava: Ako prebrzo ublažite mjere, izazvat ćete veću ekonomsku štetu
WHO upozorava: Ako prebrzo ublažite mjere, izazvat ćete veću ekonomsku štetu
T.J.D.
Foto: Epa
NA REDOVNOJ dnevnoj konferenciji za novinare glavni direktor Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) osvrnuo se na utjecaj koji pandemija koronavirusa ima na svjetsku ekonomiju.
Tedros Adhanom Ghebreyesus smatra da bi ekonomska kriza mogla biti izraženija i dulje potrajati ako zemlje požure s ukidanjem mjera ograničenja. S njime se slaže i voditeljica Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), Krisalina Georgieva, piše BBC.
"If countries rush to lift restrictions quickly, the #coronavirus could resurge & the economic impact could be more severe & prolonged.
Financing the health response is an essential investment not just in saving lives, but in the longer-term social & economic recovery"-@DrTedros
— World Health Organization (WHO) (@WHO) April 3, 2020
"Nikada u povijesti MMF-a nismo svjedočili prekidu svjetske ekonomije“, kazala je Georgieva, dodajući da je ova kriza "puno gora" od financijskog kraha 2008.
"Najbolji način da se što prije ukinu ograničenja jest napad na koronavirus"
"Ograničenja koje su mnoge zemlje postavile radi zaštite javnog zdravlja imaju teške posljedice na pojedinačne obiteljske prihode, ali i na cijele ekonomije zajednica i naroda. Kratkoročno gledajući, države mogu olakšati teret svom stanovništvu kroz programe socijalne skrbi kako bi osigurale da ljudi imaju dovoljno hrane i druge životne potrepštine", kazao je Ghebreyesus.
"Za neke zemlje sada je važno oslobađanje duga kako bi se mogle brinuti o svom narodu i kako bi mogle izbjeći ekonomski kolaps. Na tom je području potrebna suradnja WHO-a, MMF-a i Svjetske banke. Najbolji način da se što prije ukinu ograničenja i olakša ekonomski oporavak jest napad na koronavirus agresivnim i sveobuhvatnim paketom mjera o kojima smo već mnogo puta govorili: locirajte, testirajte, izolirajte i liječite svaki slučaj te svaki kontakt", naglasio je glavni direktor Svjetske zdravstvene organizacije.
"Ako zemlje požure s ukidanjem ograničenja, pandemija koronavirusa mogla bi se rasplamsati što bi moglo produljiti i ekonomsku krizu. Financiranjem zdravstva ne ulažemo samo u spašavanje života, već i u dugoročni socijalni i ekonomski oporavak", dodao je.
Tri glavne mjere
"Ovo su 3 glavna područja na koja bi se države trebale usredotočiti. Prvo, pozivamo sve zemlje da osiguraju financiranje osnovnih zdravstvenih mjera, uključujući pronalaženje slučajeva zaraze koronavirusom, testiranje, traženje kontakata, prikupljanje podataka i rad na komunikaciji te pružanju informacija. Drugo, pozivamo zemlje da ojačaju temelje svog zdravstvenog sustava. To znači da zdravstvenim djelatnicima moraju biti isplaćene plaće, a zdravstvenim ustanovama osigurana opskrba nužnog medicinskog materijala", kazao je Ghebreyesus.
"Treće, pozivamo sve zemlje da uklone financijske prepreke u zdravstvenoj skrbi. Ako ljudi odgađaju pregled ili odustanu od odlaska liječniku jer si to ne mogu priuštiti, oni time ne nanose štetu samo sebi, već olakšavaju širenje pandemije koju je onda sve teže kontrolirati", dodao je.
0 ( + )
*
Hrvatica iz Bonna tri tjedna pisala o životu s koronom u Njemačkoj, sada prestaje
Hrvatica iz Bonna tri tjedna pisala o životu s koronom u Njemačkoj, sada prestaje
R.I.
Foto: Deutsche Welle
NOVINARKA Deutsche Wellea, Dunja Dragojević, tri tjedna je pisala dnevnik u kojem je opisivala situaciju s koronavirusom u Njemačkoj. Sada je odlučila prestati.
Njezin posljednji zapis u dnevniku prenosimo u cijelosti:
Od 17. ožujka iz dana u dan pišem dnevnik o mom bonskom životu u doba korone. I danas namjeravam stati. Evo što sam, pišući ga, naučila o koroni, sebi i – Vama.
„Moram ubiti ovaj dnevnik prije nego što on ubije mene“, rekla sam svom šefu prije dva dana. On se nasmijao i rekao mi: „Objasni mi to u tri rečenice.“ Nisam ih brojila, ali mislim da sam za svoje objašnjenje trebala puno više od tri rečenice. Možda Vama uspijem to objasniti u tri rečenice, sada, ovako, dok sjedim za laptopom i imam vremena promisliti svaku. Ali prije toga Vam želim objasniti zašto sam ga počela pisati.
Ideja se rodila kad sam ponudila redakciji da napišem tekst o svojoj dilemi je li pametno otići na planirani put u Hrvatsku 15. ožujka ili ne. „Napiši“, rekli su mi, „sigurno puno ljudi ima slične dileme ovih dana.“ Rezultat je bio prilično emocionalan tekst u žanru koji mi je stran – ja nikada nisam pisala nikakve kolumne, blogove, dnevnike pa čak ni komentare.
Kako se rodila ideja za dnevnik o koroni
Tekst smo objavili na hrvatskoj, B-H i srpskoj stranici DW-a. Naišao je na popriličan interes naših čitatelja, preuzeli su ga i neki hrvatski mediji, svidio se mojim kolegama, ali najviše me se dojmio feedback ljudi koje ne poznajem, ali koji su me našli preko Facebooka i napisali mi poruku preko Messangera.
Jedna gospođa iz Sisačko-Moslavačke županije mi je tako napisala kako je pročitala moj tekst u Jutarnjem „i skoro naglas zaplakala“. Točno zna, stajalo je u njezinoj poruci, kako se osjećam, jer sam ja generacija njezinog sina koji živi u Berlinu i koji joj je s istim riječima objasnio zašto ne može sa svojom obitelji doći na dvotjedni, dugo planirani odmor. „Šaljem Vam zagrljaj podrške i simpatije jer, iako Vas ne poznajem, ovog trenutka osjećam bliskost i povezanost s Vama“, napisala mi je ova gospođa.
Što da Vam kažem? Na to sam i ja prosuzila. I iz tog osjećaja se rodila ideja da pišem ovaj dnevnik. A onda se ostvarila u djelo vođena sljedećim impulsima. Prvi slučaj zaraze koronavirusom je u Njemačkoj zabilježen 27. siječnja, u Hrvatskoj 25. veljače, u Bosni i Hercegovini i Srbiji početkom ožujka. Moja obitelj, rodbina, prijatelji iz Hrvatske su me stalno pitali kako smo, je li nas strah korone, kako stoje stvari. Njemačka je bila mjesec dana ispred Hrvatske i cijele regije i tada se činilo da smo mi ugroženiji – nama je korona već bila puno bliže.
Zašto sam Vam otvorila vrata svog doma?
Moja želja je bila da u moru informacija i dezinformacija pišem o onom o čemu jedino u ovim ludim vremenima sa sigurnošću mogu pisati – o onome što vidim svojim očima, čujem svojim ušima i osjetim svojim srcem. Za to sam morala i Vama otvoriti vrata svog doma, upoznati Vas sa svojom djecom i, moram priznati, nije mi to bilo lako. Kad sam u jednoj „ćakuli“ na hodniku ispričala šefici Redakcije Europa kako smo trenutno u obitelji moj suprug i ja zamijenili uloge, kako ja zarađujem, a on čuva djecu, ona mi je rekla: „Napiši to u svom dnevniku, ne možeš pisati u takvom formatu, a ne pisati što korona čini s tvojom obitelji.“
Ali koliko nekoga uopće zanima što se događa u mojoj obitelji? Mi ni po čemu nismo posebni – korona nije promijenila naš život nimalo drastičnije nego drugima, štoviše, sigurno ima puno više ljudi u Njemačkoj kojima je ova kriza puno jače prodrmala život. Da ne govorimo o životu mojih zagrebačkih prijatelja kojima je potres srušio dom. Ali, zar nas u ovim kriznim, izvanrednim, povijesnim vremenima ipak sve ne povezuju isti strahovi, iste dileme, slični problemi? Nije li potrebnije nego ikada da čitatelji vjeruju novinarima, da novinari pišu za čitatelje i da stoje iza svake riječi koju napišu?
Iza svakog teksta je čovjek od krvi i mesa
I ja sam, bez obzira što sam novinarka, naravno, i čitateljica, konzumentica medija, kao i svi vi. I kad pročitam neki tekst, želim da je dobro napisan, da iz njega nešto mogu naučiti i da su podaci koje u njemu nalazim istiniti. Kad pišem svoje tekstove, uvijek se vodim upravo time. I nadam se da će Vam se oni svidjeti, da ćete u njima naći neku za Vas korisnu informaciju. Iza svakog novinskog teksta uvijek stoji čovjek, od krvi i mesa – dobar, loš, površan, temeljit, emocionalan, racionalan – ali uvijek čovjek.
Kad pišete osobne tekstove poput ovih mojih dnevničkih, onda vas puno osobnije pogađaju i zločeste, neutemeljene, neargumentirane i često osobne kritike, koje zapravo nisu kritike nego uvrede.
Rekli su mi da su neki komentari ispod mojih članaka preuzetih u nekim hrvatskim medijima bili zločesti. Iskreno, nisam ih čitala da bih zaštitila sebe i svoje mentalno zdravlje. Ali sam čitala komentare koji su na moje tekstove pisali korisnici Facebooka i koji su ih ostavili na hrvatskoj, srpskoj i b-h stranici Deutsche Wellea. Bilo je svakakvih komentara – suvislih, nesuvislih, korisnih – lajkova, podsmjeha, srca, kao i uvijek. Ali moram Vam izdvojiti jedan pa Vi sami zaključite što misliti o njemu, o onome tko ga je napisao i o komunikaciji na društvenim mrežama.
Komenta(to)ri na društvenim mrežama
Pročitala sam ga ispod teksta o posljedicama korona-krize na građevinarsku branšu. U komentaru je stajalo otprilike ovako: „Hahaha, čudi se što ljudi rade na bauštelama i ima prijateljice koje imaju neke tvrtke pa ih pita kako je kod njih. Malo poglupa.“ Obično nemam vremena ni volje odgovarati na komentare koji su napisani ovako – bez respekta prema čovjeku koji stoji iza teksta.
Ali to jutro sam se ustala očito idealistički raspoložena i napisala otprilike ovakav odgovor: „Poštovani ..., koncept ovoga formata je da pišem o stvarima koje vidim i čujem u svom okruženju. Bi li imalo veću informacijsku vrijednost da vlasnicu tvrtke o kojoj pišem ne poznajem i da ne znam kako je poslovala prije ove krize? Osim toga, u tekstu stoje i izjave ljudi iz krovnih udruga građevinarske branše o stanju u branši, konkretne brojke i prognoze kako bi kriza mogla dugoročno utjecati na branšu. Žao mi je da Vam se tekst nije svidio i da ga smatrate beskorisnim. S poštovanjem, Dunja Dragojević.“
Pišem „otprilike" jer ni komentar niti moj odgovor ne mogu više pročitati – kad sam nakoliko sati nakon što sam napisala svoj odgovor zavirila na Facebook da vidim jesam li dobila kakav odgovor na svoj odgovor, autor komentara je izbrisao - i svoj post i moj odgovor.
Zašto prestajem pisati dnevnik o koroni?
Napisala sam već opasno puno znakova, a nisam vam još odgovorila na dva pitanja na koja sam vam obećala odgovoriti. Što sam naučila o koroni? Stvarno puno. Razgovarala sam s liječnicima u svom krugu poznanika, s ljudima koje su poslali na testiranje jer postoji utemeljena sumnja da su pozitivni, pročitala desetke i desetke intervjua sa znanstvenicima, pratila brojke i statistike iz dana u dan... I zaključila da i kad znaš puno, znaš malo.
A zašto prestajem pisati dnevnik? Zato što u ova skoro tri tjedna nisam mogla ni sata pobjeći od korone. S mislima o koroni bih svaku večer zaspala, svako se jutro probudila, hodala sam široko otvorenih očiju i ušiju tražeći priče koje bi Vam mogle biti zanimljive, sate i sate provela razgovarajući s raznoraznim ljudima – o koroni. Sada mi treba odmor od korone. Eto, to su bile tri rečenice.
„Nemoj skroz ubiti dnevnik“, rekao mi je šef, „bio je dobar, ljudi su ga čitali, zanimalo ih je što si pisala. Tko zna što nas još čeka?“ Neću ga skroz ubiti. Kad opet osjetim potrebu podijeliti s Vama moje misli i moja iskustva sa životom u doba korone u Njemačkoj, učinit ću to, samo ne više u ovom ritmu.
Izvanredne situacije zahtijevaju izvanredne reakcije – i izvanredno izvještavanje.
0 ( + )
*
U ekvadorskom gradu tijekom pandemije leševi leže po ulicama
KORONAVIRUS
U ekvadorskom gradu tokom pandemije leševi leže po ulicama
H.V.
Foto: Twitter
U EKVADORSKOM gradu Guayaquilu zbog pandemije koronavirusa bilježi se preopterećenost zdravstvenog sustava pa su brojni preminuli jednostavno ostavljeni na ulicama, piše CNN.
Zdravstveni sustav je u kolapsu, bolnice više ne mogu primati ljude, kao ni mrtvačnice, pa neki građani tvrde da mrtva tijela svojih bližnjih moraju ostavljati na ulici.
Nije poznato koliko je točno ljudi u gradu preminulo od koronavirusa. Neke obitelji tvrde da su njihovi bližnji imali simptome koronavirusa, drugi kažu da ih bolnice nisu mogle primiti od prenapučenosti.
"Čekali smo pet dana. Zvali smo Hitnu stalno i samo su nam rekli da čekamo, da pokušavaju riješiti situaciju", rekao je jedan čovjek iz Guayaquilua u videu koji se dijeli društvenim mrežama, dok u istom videu njegova susjeda dodaje da je najteže podnijeti smrad tijela.
"Uz mrtva tijela dodatan nam je problem što imamo i puno starijih susjeda. Moja majka ima 80 godina i puno respiratornih problema. Vlasti nas jednostavno ostavljaju da umremo."
3368 slučajeva zaraze koronavirusom je ukupno zabilježeno u Ekvadoru. 145 osoba je preminulo.
— Alfons López Tena (@alfonslopeztena) April 3, 2020
0 ( + )
*
Više od 90 zemalja zatražilo pomoć MMF-a
Više od 90 zemalja zatražilo pomoć MMF-a
HINA
Foto: HINA
VIŠE OD 90 zemalja zatražilo je od Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) izvanrednu financijsku pomoć zbog pandemije koronavirusa koja je dovela do ekonomske krize bez presedana, rekla je u petak čelnica MMF-a Kristalina Georgieva.
"Nikada u povijesti MMF-a nismo svjedočili zaustavljanju svjetske ekonomije", rekla je Georgieva na online konferenciji za medije, zajedničkom sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom (WHO) .
"Sada smo u recesiji. Mnogo je gore nego globalna financijska kriza" prije desetak godina, dodala je.
Georgieva je rekla da su najteže pogođene ekonomije u razvoju i rastuće ekonomije te da su izgubile gotovo 90 milijardi dolara.
MMF posebno zabrinjava mogućnost da se nedavni ekonomski rast afričkih zemalja preokrene.
Georgieva je najavila da će MMF iskoristiti svoju pričuvu za izvanredna stanja od bilijun dolara kako bi pomogao pogođenim gospodarstvima, uključujući afričke zemlje koje bi inače morale birati između borbe protiv novog koronavirusa i toga da nahrane svoje stanovništvo.
Čelnik WHO-a Tedros Adhanom Ghebreyesus pozvao je zemlje da suspendiraju naplatu medicinskih usluga i osiguraju besplatno testiranje i zdravstvenu skrb za slučajeve Covida-19.
"Ako ljudi odgađaju ili odustanu jer si to ne mogu priuštiti, ne štete samo sebi nego otežavaju nadzor nad pandemijom i dovode društvo u opasnost", rekao je.
Čelnik WHO-a izvijestio je da su zemlje donatori već obećale ili uplatile gotovo 690 milijuna dolara za WHO-ov plan odgovora na Covid-19, što je više od zatraženih 675 milijuna dolara.
Broj slučajeva zaraze Covidom-19 u svijetu ovoga je tjedna prešao je milijun, a umrlo je više od 50.000 oboljelih.
0 ( + )
*
Ovaj grad se potpuno zatvorio od ostatka svijeta. Nema niti jedan slučaj korone
Ovaj grad se potpuno zatvorio od ostatka svijeta. Nema niti jedan slučaj korone
S.M.
Foto: Wikipedia
UTVRĐENI grad Zahara de la Sierra u južnoj Španjolskoj nekad se koristio za odbijanje napada neprijatelja. Mauri i kršćani borili su se za njega u srednjovjekovnim vremenima, a Francuzi su ga opljačkali 1812. godine. Sada je njegov nadmoćan položaj visoko iznad ruralne Andaluzije odjednom postao neprocjenjivo bogatstvo, piše CNN.
Zahara se 14. ožujka, dok je koronavirus širio svoje pipke po Španjolskoj, zatvorila od vanjskog svijeta. Gradonačelnik Zahare, 40-godišnji Santiago Galvan, odlučio je blokirati četiri od pet gradskih vrata. Galvan je krenuo u akciju onoga dana kad je Španjolska proglasila izvanredno stanje. Od tada je u Španjolskoj umrlo više od 10.000 ljudi, a više od 100.000 zaraženo koronavirusom, piše CNN.
Međutim, u Zahari nije zabilježen nijedan slučaj Covida-19 među 1400 stanovnika. „Prošlo je više od dva tjedna i mislim da je to dobar znak“, rekao je Galvan za CNN. Gradonačelnikovi drastični koraci imaju punu podršku građana, posebice starijih. Gotovo četvrtina populacije Zahare starija je od 65 godina, a više od 30 stanovnika živi u domu za starije osobe. U okolnim gradovima i naseljima bilo je infekcija i nekoliko smrtnih slučajeva.
Zaharine bijele kuće i uske ulice smještene su na strmom brežuljku ispod srednjovjekovne utvrde, a iznad akumulacije i maslinika. Ovaj je grad od Seville udaljen sat vremena vožnje i popularno je odredište posjetitelja iz cijelog svijeta. Galvan kaže kako je u prvih nekoliko dana morao odvratiti francuske i njemačke turiste koji nisu bili svjesni mjera lokalne vlade.
Kontrolne točke
Kontrolnu točku na jedinom prilaznom putu vodi jedan policajac. Dva muškarca odjevena u zaštitnu odjeću koja se obično koristi za prskanje maslinika, zalijevaju vozila koja prolaze mješavinom izbjeljivača i vode. Vozila moraju proći i kroz svojevrstan jarak kako bi se i gume dezinficirale, objašnjava CNN.
„Nijedno vozilo ne može proći kroz kontrolnu točku bez dezinfekcije“, kaže Galvan.
Gradonačelnik priznaje da takve mjere mogu biti učinkovite 20 do 80 posto, ali kaže se radi o radi uvjeravanju. „Uspjeli smo smiriti naše sugrađane. Oni znaju da nitko 'nepoznat' ne može ući“, govori Galvan.
Sanitarne mjere uvedene su i unutar Zahare.
„Svakog ponedjeljka i četvrtka u 17:30, skupina od oko 10 ljudi izlazi i dezinficira grad, sve ulice, trgove i izvan domova“, objašnjava Galvan za CNN.
Jedan od njih je i lokalni poljoprivrednik Antonio Atienze, čiji se traktor kotrlja gradom i prska ulice. Lokalno poduzeće plaća dvije žene da dostavljaju namirnice i lijekove kako bi se smanjio broj ljudi koji izlaze na ulice, posebice među onima koji su najosjetljiviji na zarazu. One rade 11 sati dnevno i njihova knjiga narudžbi je puna. Jedna od njih, 48-godišnja Auxi Rascon, kaže kako je reakcija ostalih građana bila prekrasna.
„Sretni su zato što ne moraju izlaziti, osjećaju se zaštićeno i imaju samopouzdanje“, kaže Rascon, koja je ponosna i na brzu reakciju gradskih vlasti. „Poduzeli su prave mjere u pravo vrijeme i sad vidimo rezultate toga“, rekla je u telefonskom razgovoru sa CNN-om.
„Trebat će nam neka vrsta financijskih pluća ako se ovo nastavi“
Osim organiziranja dostave, ženska udruga iz Zahare brine se o starijima koji ne mogu kuhati za sebe (ostavljajući im hranu pred vratima) i organizira temeljne popravke. Grupa Facebooku, kreirana za starije stanovnike, počela je objavljivati njihove stare fotografije. Luisa Ruiz Luna, koja je pokrenula ovu i inicijativu, kaže se grupa razvija i da je to „zgodan način da ljudi iz Zahare koji žive u inozemstvu ostati u kontaktu sa svojim bivšim sugrađanima“. Grad je također opremio dva automobila s glazbom i svjetlima, kako bi djeca mogla izaći na balkone i zabaviti se.
Ekonomski temelj stotina malih španjolskih gradova poput Zahare leži u obiteljskim poduzećima i samozaposlenim osobama. Zato je gradsko vijeće zagrabilo u svoj fond za krizne situacije kako bi pokrilo troškove struje, vode i poreza za lokalna poduzeća tokom izvanrednog stanja. Barovi i restorani ovise o turizmu, a takvih objekata u Zahari ima 19, te bi se oni bez potpore našli pred zidom.
Galvan smatra da je to više od financijske pomoći. Radi se o očuvanju Zahare kao zajednice. Njegov je otac rođen u gradu. Ali gradonačelnik je svjestan da će u konačnici Zahara trebati pomoć od Madrida ili lokalne vlade ako se nacionalna karantena nastavi.
„Trebat će nam neka vrsta financijskih pluća ako se ovo nastavi“, rekao je Galvan za CNN.
Kao i milijuni Španjolaca, Galvan pregledava dnevni bilten Ministarstva zdravstva o Covidu-19, nadajući se da će i ova opsada Zahare proći, baš kao i sve opsade kroz stoljeća.
0 ( + )
*
Britanski ministar zdravstva: Ostanite doma, u suprotnom će ljudi umrijeti
KORONAVIRUS
Britanski ministar zdravstva: Ostanite doma, u suprotnom će ljudi umrijeti
H.V.
Foto: EPA
MINISTAR zdravstva Velike Britanije Matt Hancock održao je presicu na kojoj je upozorio građane da za vikend ne izlaze iz domova unatoč najavljenom toplom vremenu.
Britanci su u posljednja 24 sata zabilježili najveći porast broja smrtnih slučajeva od početka pandemije koronavirusa (684) i 4,450 novozaraženih. Ukupno je zabilježeno 38.168 slučajeva zaraze, a 135 osoba se oporavilo.
"Apsolutno ne smijemo popustiti s mjerama socijalnog distanciranja. Ako popustimo, ljudi će umrijeti. Ovo nije savjet nego zahtjev, ostanite doma", poručio je Hancock.
Britanci su stroge mjere uveli kasnije od ostalih, kada je u zemlji već bilo više od 100 ljudi mrtvih, tako da se očekuje kako će krivulja zaraženih i umrlih još neko vrijeme rasti.
U svijetu je od pojave koronavirusa dijagnosticirano 1.080.376 ljudi, a zabilježeno je 58.110 smrtnih slučajeva. 227.668 ljudi se uspješno oporavilo.