Ruski obrambeni koncern: MH17 je srušen našim Buk projektilom
Ruski obrambeni koncern: MH17 je srušen našim Buk projektilom
Foto: Public domain/Wikipedia
MIKHAIL Mališevski, savjetnik ruskog državnog konzorcija za obranu Almaz-Antei, tvrdi da je let 17 Malaysian Airlinesa srušen starijom inačicom Buk projektila.
Stručnjak ističe da su mu za analizu bile dovoljne javno dostupne fotografije olupine zrakoplova i poziva se na iskustvo s proizvodima Almaz-Anteija, koji je razvio sustav.
Prema njegovoj ocijeni, rupe u trupu zrakoplova odgovaraju specifičnom tipu Buk projektila i njegovoj bojevoj glavi.
"Svaki od podtipova Buka ima bojevu glavu sa specifičnim oblikom šrapnela. Ova vrsta projektila je u ukrajinskom vojnom arsenalu, ali ne i ruskom," dodaje direktor Almaz-Anteia Jan Novikov.
Direktor i savjetnik nisu ponudili nikakve druge teorije ili optužbe oko toga tko je ispalio projektil.
Pobunjenici na istoku Ukrajine odrješito odbijaju navode da su u trenutku rušenja MH17 posjedovali raketni sustav Buk, iako je prema izvješću AP-a jedan takav lanser zamijećen na području pod njihovom kontrolom samo nekoliko sati prije pada zrakoplova.
Navedeno je iznio i glasnogovornik ukrajinske vojske Vladislav Seleznev za Interfax agenciju, rekavši da fotografije i videozapisi iz tog razdoblja dokumentiraju prisutnost Buka na teritoriju pod kontrolom pobunjenika.
Glasnogovornik Nizozemskog vijeća za sigurnost koje provodi odvojenu istragu o rušenju zrakoplova odbio je komentirati izjavu konzorcija. Nizozemci su najavili da će rezultate istrage objaviti u oktobaru, piše Irish Examiner.
U Ukrajini prva ozbiljna bitka u posljednja tri mjeseca
U Ukrajini prva ozbiljna bitka u posljednja tri mjeseca
Foto: Hina
UKRAJINSKA vojska i proruski separatisti u srijedu su poveli prvu ozbiljnu bitku u posljednja tri mjeseca, rekao je ukrajinski ministar obrane nakon navodnog pokušaja pobunjenika da zauzmu grad na istoku Marjinka.
Ukrajinski vojni dužnosnici kažu da su pobunjenici uz potporu Rusije pokušali napredovati koristeći tenkove i oko 1000 boraca iz separatističke utvrde u Donjecku.
Ukoliko se izvještaji pokažu točnima, riječ je o daleko najozbiljnijem kršenju primirja potpisanog prije tri mjeseca.
Separatisti poriču napad
Separatisti poriču da su njihove snage krenule u napad na gradić koji je prije izbijanja krize imao oko 9,900 stanovnika i smješten je na 15 kilometara zapadno od Donjecka, piše Reuters.
Pobunjenici optužuju ukrajinsku vojsku da je otvorila artiljerijsku vatru na područje pod njihovom kontrolom u okolici Donjecka, prema njihovim navodima, ubijeno je 15 ljudi.
Okršaj koji je prema izvješćima po intenzitetu bio puno snažniji od uobičajene sporadične razmjene vatre započeo je oko 3 sata u noći i završio gotovo 12 sati kasnije.
Proturječne izjave sa svih strana
Glasnogovornici nude proturječne izjave o događajima. Jedan je glasnogovornik ukrajinske vojske za Interfax rekao da su separatisti krenuli na Marjinku i da su dijelovi grada u plamenu, dok drugi tvrdi da gradić još uvijek kontroliraju vladine snage.
Ukrajinska vojska je potvrdila korištenje teške artiljerije. "U svrhu pružanja adekvatnog odgovora, mi smo bili prisiljeni koristiti tešku artiljeriju", rekao je Oleksij Mazepa za televiziju 112.
S druge strane, viši zapovjednik pobunjenika, Eduard Basurin, tvrdi da su njegove snage za oružjem posegnule u samoobrani i poriče bilo kakav pokušaj napada na Marjinku.
Basurin kaže da je u baraži ukrajinske artiljerije ubijeno 15 boraca i civila. Oko 900 rudara je zbog prekida opskrbe strujom nekoliko sati provelo zatočeno u dva velika rudnika Skočinski i Zasjadko u Donjecku. Oni su brzo evakuirani, tvrde separatisti.
Liječnik Igor Rutčenko izjavio je za DAN da su pacijenti u bolnici u donjeckoj četvrti Petrovski morali biti evakuirani i da je u artiljerijskom napadu ranjeno oko devedeset ljudi.
Iranci i Iračani stižu u obranu Damaska, najavljuju veliku ofenzivu protiv IS-a
Iranci i Iračani stižu u obranu Damaska, najavljuju veliku ofenzivu protiv IS-a
Foto: Hina
Tisuće iračkih i iranskih boraca stiže u pomoć sirijskoj vojsci u obrani Damaska od radikalne terorističke Islamske države koja je osvojila velike dijelove Sirije i Iraka gdje se počela izvorima vode koristiti kao oružjem, javljaju u srijedu agencije.
Protiv IS-a bori se zračnim udarima međunarodna koalicija predvođena Sjedinjenim Državama koja je od utorak ujutro izvela 18 zračnih udara na položaje IS-a u iračkim gradovima, kao i četiri zračna udara na IS u Siriji.
"Zadnjih tjedana 7000 iranskih i iračkih boraca stiglo je u Siriju i njihov je prvi cilj obrana prijestolnice", rekao je za agenciju AFP pripadnik sigurnosnih služba u Damasku pod uvjetom anonimnosti.
"Najveći je kontingent irački", a očekuje se "ukupno 10.000 ljudi koji će sirijskoj vojsci i provladinim milicijama" pomoći obraniti glavni grad Sirije.
Druga faza bit će vratiti grad Jisr al-Shughur, ulaz na sredozemnu obalu i pokrajinu Hama u središnjoj Siriji, koji su borci IS-a i borci Fronte Al-Nusra, sirijskog ogranka al Qaede preoteli sirijskoj vojsci 25. travnja.
Veliika ofenziva
Veliku ofenzivu protiv IS-a najavio je zapovjednik iranskih vojnika.
"Idućih dana svijet će biti iznenađen onim što pripremamo u suradnji sa sirijskim vojnim vođama", rekao je general Gasem Suleimani, zapovjednik iranskih snaga Čuvara revolucije.
Džihadisti i pobunjenici nanijeli su niz poraza sirijskim snagama koje su obratile ruskim i iranskim saveznicima s molbom da s riječi potpore prijeđu i na djela, rekao je sirijski politički za AFP.
Sirijski režim tvrdi da su Saudijska Arabija, Katar i Turska, stari neprijatelji sirijskog predsjednika Bashara al-Assada sklopili dogovor i da podupiru pobunjenike koji su nekada bili podijeljeni, a sada zajedno napadaju sirijsku vojsku.
Prošli tjedan je zapovjednik Al Nusre Abu Mohammad al-Jolani ustvrdio da je njegova misija "u Siriji srušiti režim, njegove simbole i saveznike".
Ugrožene zalihe vode
IS, koji je osvojio više od polovice sirijskog teritorija, ovladao je i velikim dijelovima Iraka gdje je zatvorio ustave brane na rijeci Eufrat u zapadnom Iraku i time ugrozio zalihe vode, objavili su u srijedu lokalni dužnosnici.
Džihadisti su preusmjerili vodeni tok u svoju korist na bojišnici oko grada Ramadija. No njihova taktika prijeti sušom južnim pokrajinama i zalihe vode pale su na zabrinjavajuće razine, piše agencija Reuters.
Glasnogovornik guvernera pokrajine Anbar, u kojoj je Ramadi glavni grad, rekao je da se iračke snage moraju sada prerasporediti duž cijele rijeke kako bi spriječile infiltriranje pobunjenika.
IS je i ranije pokušavao koristiti se vodom kao oružjem u ratu protiv iračke vlade.
Pokrajinsko vijeće Anbara sastalo se u srijedu u potrazi za odgovorom na novu strategiju IS-a.
Stanovnici Ramadija rekli su da su pobunjenici ipak ostavili dvije ustave otvorenima, očito da izbjegnu poplavljivanje područja koja su pod njihovom kontrolom.
No svi pozivaju vladu da djeluje brzo jer "u protivnom teške posljedice i katastrofa po okoliš bit će neizbježive", rekao je Falih al-Esavi, visoki dužnosnik sigurnosne službe u pokrajini Anbar.
George Walker Bush popularniji od Obame
George Walker Bush popularniji od Obame
Screenshot: YouTube
BIVŠI američki predsjednik George W. Bush koji je na vlasti bio od 2001. do 2009., popularniji je među Amerikancima od svog nasljednika Baracka Obame, navodi se u anketi CNN/ORC-a objavljenoj u srijedu.
Po toj anketi, 52 posto ispitanika podupire bivšeg republikanskog predsjednika, a sadašnjeg demokratskog stanara Bijele kuće njih 49 posto.
Čini se da odlazak s vlasti i rijetko pojavljivanje u medijima imaju pozitivan učinak: ovo je prvi put u zadnjih deset godina da George W. Bush koji je predsjedničku dužnost napustio u siječnju 2009., kada mu je popularnost po anketama bila na najnižoj razini, ima u javnosti veću potporu od negativnih mišljenja (52 posto naspram 43 posto), po toj anketi.
Među pet zadnjih predsjednika Sjedinjenih Država, posebno se ističu dvojica: George H.W. Bush i Bill Clinton, obojica sa 64 posto potpore.
Ovi podatci dobivaju posebnu važnost s približavanjem predsjedničkih izbora 2016. u kojima će ove dvije obitelji opet imati glavne uloge.
Hillary Clinton, Billova supruga, ima najveće izglede u demokratskom taboru. Jeb Bush, brat Georgea W. Busha i sin Georgea H. W. Busha, ne skriva svoju nakanu da se priključi utrci na strani republikanaca.
Anketa je provedena putem telefona od 29. do 31. svibnja na reprezentativnom uzorku od 1025 Amerikanaca.
Cameron upozoren na gubitak veta
Cameron upozoren na gubitak veta
Foto: Hina
UTJECAJNI njemački zastupnik Manfred Weber rekao je britanskom premijeru Cameronu da će Britanija morati odustati od prava veta na odluke EU ukoliko želi izuzeće od definicije o "uvijek bližoj uniji".
Weber, koji rukovodi blokom Europskih kršćanskih demokrata, kaže da se pojedini zahtjevi Ujedinjenog Kraljevstva mogu prihvatiti "specijalnim protokolom".
"No, ukoliko dođe do zahtjeva za izuzećem (od uvijek bliže unije), mi možemo tražiti kompenzaciju. Ukoliko Britanci žele van, ostatak unije može tražiti da oni izgube pravo veta na sustav. Oni ne mogu imati pravo blokiranja drugih ukoliko drugi žele naprijed. Mi bismo svakom izuzeću kojeg bi Britanija mogla zatražiti u budućnost trebali dodati da ona nema pravo na veto u područjima daljnje integracije," rekao je Weber britanskom premijeru na sastanku održanom prošlog tjedna.
U svojoj kampanji traženja ustupaka od EU ususret britanskom referendumu o ostanku u zajednici najavljenom za kraj 2017. godine, Cameron zahtjeva da se definicija o "uvijek bližoj uniji", koju britanski euroskeptici prihvaćaju kao "formulu za federalizaciju", izbriše iz europskih sporazuma ili da se Britancima dopusti "izuzeće" od koncepta.
"Glasnik" Angele Merkel
Uz predsjednika Europske komisije Jean-Claude Junckera, Weber je tek drugi europski političar koji je otvoreno razgovarao s Cameronom nakon pobjede konzervativaca na izborima u UK. Iako on neće direktno odlučivati o zahtjevima Britanaca, njegov posjet Downing Streetu ima značaj jer Weber često reflektira stajališta njemačke kancelarke Angele Merkel, piše Guardian.
Visoki europski dužnosnici su već napomenuli da Cameron "neće daleko dogurati" sa zahtjevom da se na četiri godine zamrznu socijalna davanja za europske radnike u potrazi za poslom u Britaniji. EU takvu politiku drži diskriminirajućom i ona bi zahtijevala mučne pregovore oko izmjena postojećih sporazuma.
S druge strane, Berlin je pokazao razumijevanje za britanski zahtjev da se ukinu davanja za djecu i druga socijalna primanja radnicima koji nisu državljani EU.
O tumačenju
Weber je nakon razgovora s Cameronom rekao da referendum u Britaniji predstavlja "priliku, a ne problem za Europu". "Dio Cameronovih prijedloga je pozitivan, pogotovo kad je riječ o navodnom zlostavljanju socijalne zaštite od strane radnika koji nisu građani EU. Dio ideja je uistinu dobar i dobrodošao," rekao je, ali i odbacio "premisu Ujedinjenog Kraljevstva" u tumačenju "uvijek bliže unije".
"Ja neću započeti s prihvaćanjem premise UK. Ja ću započeti s obranom ideje. Formulacija govori o 'uvijek bližoj uniji ljudi' – mi ne govorimo o državama ili institucijama. Tumačenje da to znači kako se o svemu mora odlučivati u Bruxellesu je pogrešno."
"Mi govorimo da bi naši ljudi trebali imati uvijek sve bliže odnose i uniju. Mi trebamo izuzetno snažno braniti ideju iza uvijek bliže unije i isticati naše tumačenje, a ne prihvatiti definiciju koju predstavljaju Cameron i Britanci jer je ona pogrešna," rekao je Weber.
Grčka upozorava da će preskočiti ratu zajma
Grčka upozorava da će preskočiti ratu zajma
Foto: Hina
GRČKI premijer Aleksis Cipras rekao je u srijedu da vjeruje kako će se s europskim partnerima dogovoriti o financijskoj budućnosti svoje zemlje i istaknuo da "Europa mora učiniti ono što mora" sprječavajući podjelu.
"Moramo spriječiti podjelu, siguran sam da će europski čelnici učiniti ono što moraju", rekao je Aleksis Cipras novinarima uoči odlaska u Bruxelles gdje se treba sastati s predsjednikom Europske komisije Jean-Claudeom Junckerom ne bi li pronašli rješenje za isplatu rate zajma bez koje Grčkoj prijeti stečaj.
"Jučer sam primio poziv Jean-Claudea Junckera da dođem u Bruxelles razgovarati s njim i s veseljem sam to prihvatio", rekao je Cipras, dodajući da će "razgovarati polazeći od prijedloga grčke vlade".
Pregovori o pravima naroda u korist ujedinjene Europe
Premijer je opetovao da je Atena vjerovnicima iznijela svoj prijedlog dogovora u kojemu je potanko opisala predložene reforme i proračunske mjere, ali da "nije primila odgovor partnera" u vezi s time.
Dodao je da nije dobio ni drugi prijedlog "vjerovničkih institucija, kao što čujemo da se priča".
"Treba nam jedinstvo (...) europski čelnici moraju ići naprijed pokazujući osjećaj za stvarnost, kao što u zadnja tri mjeseca pokazuje grčka vlada pregovarajući o pravima grčkog naroda u korist ujedinjene Europe", rekao je premijer.
Nakon dogovora koji su 20. veljače postigli nova grčka vlada radikalne ljevice Aleksisa Ciprasa i vjerovnici, EU i MMF koji je pomoć produljio do kraja lipnja, Atena pregovara o isplati zadnje rate zajma u iznosu od 7,2 milijarde eura koja je obustavljena već gotovo godinu dana.
"Ako ne bude dogovora, mi nećemo platiti"
Grčka je u srijedu upozorila da bi mogla preskočiti uplatu rate od 300 milijuna eura za zajam MMF-a koji na naplatu stiže 5. lipnja, javlja Reuters.
"Ako do petka ili ponedjeljka ne bude izgleda za dogovor, mi nećemo platiti," rekao je u srijedu glasnogovornik Sirize Nikos Filis za Mega TV.
Osim obroka koji dolazi na naplatu u petak, Atena u lipnju mora podmiriti još tri dugovanja u iznosu od 1.23 milijarde eura.
Vjerovnici traže nove mjere štednje, ali grčka vlada ne želi i dalje provoditi takvu politiku koja je zemlji nametnuta prije pet godina kako bi mogla dobivati međunarodne zajmove. Ipak, Atena koja je u teškoj financijskoj krizi, priznala je nedavno da je pristala na "ustupke" kako bi s partnerima postigla konsenzus prije kraja lipnja kada Grčka mora platiti 1,6 milijarda eura.
Grčka duguje ukupno oko 320 milijarda eura, od kojih oko 65 posto MMF-u i zemljama eurozone a 8,7 posto je dug Europskoj središnjoj banci (ESB).
"Paradu ponosa" u Moldaviji zaustavili svećenici
"Paradu ponosa" u Moldaviji zaustavili svećenici
Screenshot: YouTube
NA YOUTUBEU su objavljene snimke "Parade ponosa" na ulicama grada Chisinaua u Moldaviji. S jedne strane su ljudi koji podržavaju homoseksualnih prava, zajedno s veleposlanicom Švedske, s druge prosvjednici protiv skupa koji pokušavaju izazvati sukob i ljude u povorci gađaju jajima i drugim predmetima.
Interfax javlja da su pokušaj marša 18. svibnja spriječili predstavnici crkve i udruga koje se protive istospolnim odnosima. Svećenici su u rukama držali religijske ikone i stali na put povorci.
Prema istom izvoru, broj policajaca opremljenih štitovima, kacigama i pendrecima daleko je nadmašio broj ljudi u paradi i njihovih protivnika.
Nakon što je policija grubo pokazala da neće tolerirati nasilje ili sukobe dviju skupina, parada je prekinuta. Pobornici gay prava su pod zaštitom ukrcani u autobuse, dok su svećenici održali kratku misu za okupljene protivnike.
U komentarima videozapisa na društvenim mrežama ljudi osuđuju direktno uplitanje crkve u građanske akcije.
