Ursula von der Leyen traži potporu Europskog parlamenta
Ursula von der Leyen traži potporu Europskog parlamenta
HINA
Foto: EPA
URSULA VON DER LEYEN, izbor europskih čelnika za mjesto predsjednice Europske komisije, stigla je u Strasbourg kako bi osigurala potporu europarlamentaraca među kojima je mnogo nezadovoljnih ishodom izbornog summita čelnika EU-a u Bruxellesu.
Europski parlament bi o njenom imenovanju trebao glasati na sljedećoj plenarnoj sjednici sredinom srpnja.
Njemačka ministrica obrane je razgovore s vodećim skupinama Europskog parlamenta započela popodne s pučanima, najbrojnijom parlamentarnom skupinom, kojoj pripada i njen CDU.
"Odlučila sam da će moja prva postaja biti ovdje u Strasbourgu kako bih se susrela s Europskim parlamentom jer ovdje kuca srce europske demokracije", rekla je novinarima u Europskom parlamentu.
Brojni čelnici razočarani izborom Europskog vijeća
Mnogi europarlamentarci ne kriju razočaranje konačnim ishodom summita Europskog vijeća koji je njemačku ministricu iznjedrio kao kandidata za čelno mjesto Komisije urušivši, kako ocjenjuju, koncept spitzenkandidata koji je trebao demokratizirati izborne procese u Europskoj uniji.
Poput njihovog kandidata Manfreda Webera, koji je izrazio razočarenje nepoštovanjem ideje isticanja vodećeg kandidata za mjesto predsjednika Europske komisije, mnogi pučani i Dubravka Šuica, potpredsjednica EPP-a u parlamentu i voditeljica skupine HDZ-ovih europarlamentaraca, dijele razočarenje ishodom pregovora u Bruxellesu, no ističu potrebu prihvaćanja kompromisa u interesu funkcioniranja Unije.
Španjolka Iratxe Garcia, čelnica socijalista u parlamentu, dogovor postignut u Bruxellesu ocijenila je "duboko razočaravajućim".
Picula nije siguran da će Von der Leyen dobiti potporu
Ministrica bi trebala sudjelovati na redovnom sastanku kluba socijaldemokrata (S&D), a hrvatski parlamentarac Tonino Picula kaže kako ne može procijeniti hoće li ona dobiti potporu njegove skupine jer "ovoga trenutaka ne mogu procijeniti razinu frustriranosti, kako Europskog parlamenta tako i moje vlastite grupe". "Mislim pri tome na činjenicu kako je gospođa Von der Leyen postala kandidatkinja na način koji je ponizio proces izbora šefa Komisije."
"Krenuli smo u ovu izbornu kampanju pod geslom kako će najbolji vodeći kandidat preuzeti tu poziciju i onda se dogodilo da je u Bruxellesu na neki način okončan postupak političke emancipacije Europskog parlamenta izborom žene koje nije sudjelovala u utrci za tu poziciju", napominje Picula.
"To sigurno ostavlja gorak okus u EP-u, no kod socijalista je ovoga trenutka jedan dio ljudi spreman prihvatiti gospođu Von der Leyen zbog toga što je socijalist David Sassoli postao predsjednik Europskog parlamenta", tumači Picula, no dodaje da je i Sassoli morao proći predizbore.
U pogledu očekivanja da EP na sljedećoj sjednici u srpnju potvrdi imenovanje Ursule von der Leyen Picula objašnjava da je riječ o dva tjedna u kojima će se čelnici skupina savjetovati. "Ne treba zaboraviti da se trebaju završiti imenovanja u različite odbore te vjerojatno posao na konstituiranju EP-a možda dovede do toga da neki zastupnici promijene raspoloženje te ocijene da je ovo što se dogodilo u Bruxellesu svršen čin te da treba početi raditi."
Picula također primjećuje i da se pojavio "pojavio jedan opasan disparitet", činjenica da među odabranima za vodeće funkcije EU-a nema nikoga iz istočne i jugoistočne Europe, što je samo pojačalo nezadovoljstvo.
Flego zadovoljan neuspjehom spitzenkandidata
Novoizabrani hrvatski europarlamentarac iz IDS-a Valter Flego je međutim zadovoljan neuspjehom koncepta spitzenkandidata, no suzdržan je oko mogućnosti brze potvrde njemačke kandidatkinje za čelnicu Komisije.
"Činjenica je da smo mi, i ja osobno, zadovoljni što je sustav spitzenkandidata definitivno propao", kaže Flego koji je u novom sazivu ušao u klub Obnovimo Europu koji čine liberali i stranka Emmanuela Macrona, jednog od najistaknutijih kritičara sustava spitzenkandidata.
"Sustav spitzenkandidata bi bio dobar kada bi postojale transnacionalne liste i svatko za svakoga mogao glasati, a ovako smo bili protiv toga", objašnjava Flego.
U pogledu Von der Leyen Flego je za Hinu rekao da "na prvi pogled", prema onome što je mogao vidjeti u medijima i čuti u neformalnim razgovorima, "nije uvjeren da će jednostavno i lako sakupiti podršku".
Čelnica Zelenih u Europskom parlamentu i jedna od kandidatkinja za predsjednicu parlamenta Ska Keller izjavila je povodom dogovorenog paketa imenovanja kako je to "groteskna manipulacija" te da ne zadovoljava nikoga osim stranaka u njihovim "igrama moći".
0 ( + )
*
Soros i desničarski milijarder Koch žele zaustaviti američke "beskrajne ratove"
Soros i desničarski milijarder Koch žele zaustaviti američke "beskrajne ratove"
P.S.
Foto: EPA / WiKi / 123rf
OSIM što su Amerikanci, milijarderi i što su donirali znatan dio svog bogatstva kao podršku političkom aktivizmu u skladu sa svojim uvjerenjima, George Soros i Charles Koch nemaju gotovo ništa zajedničko.
No Soros i Koch su, koliko god to bilo nevjerojatno, odlučili udružiti snage i zajednički financirati novi institut u Washingtonu. I nije riječ o bilo kakvom institutu. Quincy institut za odgovorno državništvo zagovarat će okončanje ratova i vojnih akcija u kojima sudjeluje SAD.
"Quincy institut promiče ideje koje okreću američku vanjsku politiku od beskrajnog rata prema energičnoj diplomaciji, u potrazi za međunarodnim mirom", stoji u uvodnom tekstu na stranici Instituta koja je očito još u izradi.
Institut nazvan po predsjedniku koji je rekao da SAD "ne ide po svijetu u potrazi za čudovištima"
Institut je nazvan po američkom predsjedniku s početka 19. stoljeća Johnu Quincyju Adamsu, koji je u svom govoru 1821. rekao za SAD sljedeće: "On ne ide po inozemstvu u potrazi za čudovištima koja će uništiti. On želi slobodu i neovisnost svih. On je branitelj i zaštitnik samo svoje (neovisnosti i slobode)."
Ovaj znameniti citat o potrazi za čudovištima navodi se i na stranici Instituta uz sljedeće objašnjenje: "Vanjska politika SAD-a postala je odvojena od bilo kakve obranjive koncepcije američkih interesa i pristojnog poštovanja prema pravima i dostojanstvu čovječanstva. Politički vođe sve više šalju vojsku na skup, kontraproduktivan i neselektivan način normalizirajući rat i tretirajući oružanu dominaciju kao cilj sam po sebi... Rezultat je vanjska politika koja potkopava američke interese i gazi američke vrijednosti dok žrtvuje zalihe utjecaja koje je SAD prikupio."
Drugim riječima, osnivači Instituta tvrde da je SAD-u potreban povratak miroljubivoj vanjskoj politici kakvu su zagovarali i njeni utemeljitelji.
Institut planira otvaranje u rujnu ove godine, piše Stephen Kinzer za list Boston Globe, koji je prvi pisao o ovom Institutu i njegovim nesvakidašnjim financijerima. Soroseve Zaklade otvorenog društva i Zaklada Charlesa Kocha donirale su po pola milijuna dolara za pokretanje Instituta. Još nekoliko imućnih donatora pridružilo se projektu i doniralo dodatnih 800 hiljada dolara.
Koch je s 50 milijardi dolara jedan od najbogatijih ljudi u SAD-u i na svijetu. Soros koji je dosad donirao čak 32 milijarde dolara svojim Zakladama otvorenog društva, težak je "samo" 8 milijardi dolara.
Kako su se spojila dvojica milijardera i donatora iz suprotnih političkih tabora?
Suosnivač Quincy instituta je Trita Parsi, bivši predsjednik Nacionalnog iransko-američkog vijeća. "Ovo je veliko. Ovo pokazuje kako je bitno okončati beskrajne ratove ako su oni (Koch i Soros) voljni ostaviti po strani svoje razlike i ujediniti se na ovom projektu. Dovest ćemo u pitanje temelj američke vanjske politike na način na koji to nije učinjeno zadnjih četvrt stoljeća", rekao je Parsi za Boston Globe.
Na koje razlike Parsi misli? Za početak - Soros, mađarski imigrant u SAD-u židovskog podrijetla koji je kao dijete preživio Holokaust, redoviti je donator Demokratske stranke u SAD-u, dok su Charles Koch i njegov brat David među vodećim donatorima Republikanske stranke, kojoj pripada i predsjednik Donald Trump.
Soros je, dobro je poznato, omražen među Trumpovim simpatizerima i desničarima diljem svijeta, a u tim krugovima je vječna tema teorija zavjera, prvenstveno optužbe da upravo on na neki način potiče, orkestrira i financira dramatični val migranata u Europsku uniju i SAD. Vodeći teoretičar zavjera o Sorosu je nitko drugi nego mađarski premijer Viktor Orban, što samo potvrđuje do koje su mjere one ušle u globalni društveni krvotok.
S druge strane, braća Koch su možda i jednako zloglasna među američkim liberalima i ljevičarima zbog svog lobiranja za niže poreze najbogatijem sloju društva (takozvanih 1%), deregulaciju i privatizaciju te, među ostalim, zbog poricanja znanstvenih spoznaja o klimatskim promjenama i politike koja bi zaustavila te promjene.
I Soros i Koch se već godinama protive američkom intervencionizmu
Ipak, kritičari Sorosa s jedne i braće Koch s druge strane vjerojatno nisu svjesni da se i jedan i drugi ustvari protive agresivnoj vanjskoj politici SAD-a u kojoj se, kako tvrde kritičari, vojna akcija tretira kao prva, a ne kao zadnja moguća opcija.
Braća Koch, naime, pripadaju libertarijanskoj struji američkog političkog spektra i kao takvi, iako podržavaju vodeće republikance, razilaze se s njima u vanjskoj politici.
"Za mene je vanjska politika vrsta ludila. Mi stalno rušimo diktatore i onda ne dobijemo ništa bolje, a uništavamo brojne živote u procesu - trošimo bogatstvo, a izlažemo Amerikance smrti i ranjavanju. Što smo dobili zauzvrat?" zapitao se Charles Koch u televizijskom nastupu 2015. sa svojim bratom.
Soros, pak, unatoč maštovitim teorijama zavjere koje se roje oko njega, već godinama kritizira američki "Rat protiv terora" kojem naizgled nema kraja.
Još 2006., samo pet godina nakon napada na New York i Washington i tri godine nakon invazije na Irak, u članku za Wall Street Journal napisao je sljedeće: "Ne dovodi se u pitanje naša volja, nego naše razumijevanje stvarnosti. Beskrajni rat koji se vodi protiv nevidljivog neprijatelja nanosi veliku štetu našoj moći i ugledu u inozemstvu i našem otvorenom društvu kod kuće. Doveo je do opasnog širenja izvršnih (predsjedničkih) ovlasti, ukaljao je naše pridržavanje univerzalnih ljudskih prava, zakočio je kritične procese koji su u srcu otvorenog društva i koštao je mnogo novca."
Soros i Koch dijele i neke druge zajedničke stavove: promicanje slobode govora, civilizirane javne rasprave i reforme pravosuđa, prvenstveno u segmentu zlouporabe droga.
Zagovarat će povlačenje iz Afganistana i Sirije, promjenu politike prema Rusiji, Venezueli, Kini, Iranu...
Osim Parsija, suosnivači ovog Instituta su stručnjakinja za međunarodne odnose Suzanne DiMaggio, povjesničar i autor Stephen Wetheim i umirovljeni pukovnik američke vojske i antiratni autor Andrew Bacevich, čiji je sin poginuo u akciji u Iraku 2007.
"Quincy institut će pozvati i progresivce i antiintervencionističke konzervativce da razmotre novi, manje militarizirani pristup politici. Mi se protivimo beskrajnom, neproduktivnom ratu. Želimo vratiti potragu za mirom u vanjskopolitičku agendu naše nacije", rekao je Bacevich.
Konkretno, piše Boston Globe, Quincy institut će zagovarati povlačenje američkih snaga iz Afganistana i Sirije - što je Trump već naprasno najavio pa djelomično povukao dok su borbe s Islamskom državom još trajale - povratak nuklearnom sporazumu s Iranom, pomirljiviji nastup prema Rusiji i Kini, kraj politike smjene režima u Venezueli i na Kubi te oštre rezove u obrambenom proračunu.
Osim Boston Globea, otvaranje ovog antiratnog Instituta pozdravili su i lijevo liberalni portal Vox, konzervativni časopis National Interest i libertarijanski portal Reason, koji se djelomično financira sredstvima Instituta Charles Koch.
75 years of a US-led liberal international order, based on a US forward presence and backed by US might, with regional and bilateral alliances and relatively free trade, has enabled remarkable peace and prosperity. But let’s go back to the 1920’s and 30’s! https://t.co/eFF3yb7Ty2
Neokonzervativac Bill Kristol: To bi bio povratak u tridesete
Reason je u svom članku prozvao i vodećeg "neokonzervativnog" političkog analitičara Billa Kristola, poznatog po svom zagovaranju rata u Iraku i drugih američkih ratova, koji je kritizirao Sorosev i Kochov projekt upozoravajući da bi to bio "povratak u dvadesete i tridesete" nakon "75 godina liberalnog međunarodnog poretka predvođenog SAD-om, utemeljenog na globalnoj prisutnosti SAD-a i podržanog američkom (vojnom) moći".
"Izjednačavanje bilo kakve promjene vanjskopolitičkog statusa quo s izolacionizmom i udovoljavanjem je otužan i isprazan odgovor", odgovorio je urednik Reasona Nick Gillespie Kristolu. "Za one među nama koji nisu nekritički vezani uz viziju američke moći koja, među ostalim, uglavnom odmahuje na katastrofe vanjske politike nakon 11.9., partnerstvo Koch-Soros je dobrodošao znak da istrošene, stare koalicije ustupaju mjesto novim savezima."
Ono što osnivači Quincy instituta i mediji koji pozdravljaju njegovu viziju ne spominju jest da se američke vojne intervencije u zadnjih 20 godina međusobno razlikuju i po obujmu, metodama, uspjehu i svojoj opravdanosti. Borba protiv Islamske države u Siriji ili talibana koji su pružali utočište Osami bin Ladenu u Afganistanu zasigurno nije jednaka invaziji na Irak koja je izvedena pod sumnjivim, pa i lažnim izlikama. A daljnje povlačenje SAD-a iz konfliktnih regija koje je već počelo pod Trumpom i njegovim prethodnikom Barackom Obamom, oslobodit će daljnji prostor ruskoj, iranskoj i kineskoj projekciji moći, što je prilika koju će te sile prigrliti raširenih ruku.
No nakon niza izravnih i neizravnih, uglavnom neuspješnih vojnih intervencija u kojima su poginule hiljade američkih vojnika i stotine hiljada civila, često uhvaćene između različitih sukobljenih strana, sa zemljama koje su i dalje zahvaćene ratom, disfunkcionalne i/ili neslobodne, rasprava o alternativnom pristupu svakako je dobrodošla.
0 ( + )
*
Počela uhićenja prosvjednika u Hong Kongu
Počela uhapšenja protestanata u Hong Kongu
HINA
Foto: EPA
HONGKONŠKA policija objavila je da je uhapsila 12 osoba povezanih s incidentima u ponedjeljak, iako je nejasno jesu li uhapšeni bili među prosvjednicima koji su upali u tamošnji parlament i ispremetali zgradu.
Policija je također rekla da su ranije uhapsili šest osoba povezanih s incidentima u nedjelju, dok je drugih osam osoba osumnjičeno za umiješanost u nezakonito objavljivanje privatnih informacija policijskih službenika na internetu.
Posljednjih tjedana Hong Kong potresaju javni prosvjedi protiv vladinog prijedloga zakona o izručenju kojim bi se ljudi u Hong Kongu, regiji s tradicijom neovisnog sudstva, slali na suđenja u Kinu gdje sudove kontrolira vladajuća Komunistička stranka.
Neviđena opsada parlamenta podigla je prosvjede na novu i opasniju razinu na simboličan dan - 1. srpnja, godišnjicu povratka bivše britanske kolonije Kini.
Čelnica Hong Konga Carrie Lam, koju podupire Peking, snažno je promicala zakon, ali ga je odlučila suspendirati 15. lipnja zbog javnih prosvjeda. Kritičari su tražili da potpuno odustane od zakona, što je Lam odbila učiniti.
Problem je okupio širu zajednicu Hong Konga i izveo stotine hiljada ljudi na ulične prosvjede posljednjih tjedana.
Očekuju se nova uhapšenja
Policija je u kratkoj izjavi rekla da je 12 osoba uhapšeno zbog povezanosti s nasiljem u ponedjeljak ujutro.
Policija je osudila blokadu cesta pred zoru u blizini parlamenta, rekavši da su "neki prosvjednici ukrali željezne motke i opeke s obližnjih gradilišta i zaštitne stupiće s obližnjih cesta".
Među 12 uhapšenih je 11 muškaraca starih između 14 i 36 godina, navodi policija.
Optužbe uključuju "posjedovanje oružja, nezakonito okupljanje, napad na policijskog službenika i ometanje policajca".
Mnogi prosvjednici pokušali su prikriti svoj identitet noseći maske i kacige, a u nekim slučajevima su kišobranima izbjegavali kamere. Očekuje se još uhapšenja.
0 ( + )
*
VIDEO Tornado u Kini usmrtio šestero ljudi, 120 ozlijeđenih
VIDEO Tornado u Kini usmrtio šestero ljudi, 120 ozlijeđenih
R.I.
Screenshot: YouTube
NAJMANJE šestero ljudi je poginulo, a 120 ih je ozlijeđeno u tornadu koji je danas zahvatio provinciju Liaoning na sjeveroistoku Kine.
Kako pišu strani mediji, riječ je o rijetkom tornadu koji je oko 17:15 po lokalnom vremenu pogodio grad Kaiyuan. Više od 290 ljudi evakuirano je iz svojih domova.
0 ( + )
*
Rusi optuženi da su zataškali smrt 14 mornara, neki to uspoređuju s Černobilom
Rusi optuženi da su zataškali smrt 14 mornara, neki to uspoređuju s Černobilom
HINA
Foto: EPA
RUSKI dužnosnici suočavaju se s optužbama da su pokušali zataškati pojedinosti o nesreći u vojnoj podmornici u kojoj je poginulo 14 mornara, ali Kremlj je u srijedu branio svoje izvješće.
Ministarstvo obrane navelo je da se incident dogodio u ponedjeljak, ali službenih informacija nije bilo prije utorka kasno navečer.
Mornari su poginuli u požaru u podmornici za koju ministarstvo kaže da istražuje morsko dno u blizini Arktika.
No gotovo dva dana poslije nema riječi o tome je li podmornica imala nuklearni pogon.
Mediji ovo uspoređuju s Černobilom
Neki ruski mediji kritizirali su nedostatak transparentnosti i povukli poveznicu s manjkom službenih informacija tokom eksplozije sovjetskog nuklearnog reaktora u Černobilu 1986.
"Apsolutno ništa se ne zna u ovom trenutku - nema odgovora na pitanja tko, što... Ne razumijem jednu stvar: zašto su čekali cijeli dan da izvijeste o poginulima?" upitao se voditelj Jevgenij Buntman na radijskoj stanici Ekho Moskvy.
"Zašto ne znamo njihova imena? Je li to normalno?" dodao je Buntman.
Ruski medij RBC navodi neimenovani vojni izvor koji tvrdi da je riječ o podmornici AS-12 u kojoj se nalazio nuklearni reaktor i koja je stvorena za posebne operacije u velikim dubinama.
Podmornica pod imenom Lošarik porinuta je 2003. i jedna je od najtajnijih podmornica u ruskoj floti.
Upitan je li plovilo imalo nuklearni reaktor, glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov je rekao da na to treba odgovoriti ministarstvo obrane.
Peskov je rekao novinarima da su detalji o podmornici povjerljivi, ali da su informacije o tome dane u pravo vrijeme.
Ruski državni mediji, uključujući televizijske kanale, izvijestili su o požaru i poginulima, ali nisu kritizirali vladino postupanje oko incidenta.
Novinski portal Bell, često kritičan prema ruskoj vladi, objavio je: "Prošao je skoro cijeli dan bez informacija o nesreći u nuklearnom postrojenju, a potreba da se za razinu radijacije traže norveška priopćenja trebala bi izazvati jezu kod onih koji se sjećaju nuklearne elektrane u Černobilu."
Norveška uprava za zračenje i nuklearnu sigurnost (DSA) priopćila je u srijedu da nije otkrila visoku razinu zračenja u tom području, što se podudara s informacijama koje je objavila Moskva.
DSA je također uputila službeni zahtjev svojim ruskim kolegama tražeći informacije o nesreći, priopćilo je norveško ministarstvo vanjskih poslova.
0 ( + )
*
Avion poletio iz Londona za Indiju, nakon 14 minuta proglašeno izvanredno stanje
Avion poletio iz Londona za Indiju, nakon 14 minuta proglašeno izvanredno stanje
R.I.
Foto: Twitter
ZRAKOPLOV na letu iz Londona za Bangalore u Indiji proglasio je izvanredno stanje nakon samo 14 minuta od polijetanja, javlja ruski Sputnik.
Zrakoplov je za nepunih deset minuta izgubio tri kilometra visine i trenutno kruži iznad La Manchea čekajući dozvolu za povratak na aerodrom Heathrow.
BA flight to India holding over the English Channel after declaring #7700 emergency. Probably returning to LHR. #BA119pic.twitter.com/8qNXRtveAp
Prema prvim informacijama, avion je s Heathrowa poletio u 15:30 po lokalnom vremenu, nakon čega je pilot brzo obavijestio kako postoji problem zbog kojeg je zatražio dozvolu za povratak.
Avion kruži nad La Mancheom oko sat vremena, a još nije poznato zašto je proglašena uzbuna. Sputnik dodaje da se radi o zrakoplovu Boeing 777 koji je trebao poletjeti u 14:15 po lokalnom vremenu, ali polijetanje je bilo odgođeno za više od sat vremena.
Uskoro opširnije...
0 ( + )
*
Muškarac divljao na letu za New York, jedva ga svladali. Vikao: "Ja sam Bog"
Muškarac divljao na letu za New York, jedva ga svladali. Vikao: "Ja sam Bog"
F.Š.
Foto: EPA
PILOT Delta Air Linesa Kevin Mitchell je na letu iz Portorika u New York uhapsio putnika koji je uzvikivao: "Ja sam Bog! Došao sam spasiti svijet!" Pritom je avion vraćen u San Juan, izvještava portorikanska policija.
Portorikanska policija privela je 30-godišnjeg muškarca po imenu Carlos Ramírez te je slučaj preuzeo FBI, javlja Reuters.
Osumnjičeni je glasno vikao "Ja sam Bog, San Juan će sutra nestati, došao sam spasiti svijet i okončati terorizam" te je pokušao ući u pilotsku kabinu, stoji u policijskoj izjavi.
Ni Delta Air Lines ni FBI nisu davali nikakve dodatne izjave o događaju.