Drama u turskom rodilištu: U 15 dana umrlo 27 beba
U POSLJEDNJIH 15 dana u rodilištu u Ankari je preminulo 27 tek rođenih beba. Kako javlja turski Hurriyet, za smrt novorođenčadi krivi su loši higijenski uvjeti.
Iako je iz bolnice Zekai Tahir Burak ranije stigla informacija o tome da je oko trećina beba preminula zbog infekcija, na današnjoj konferenciji za novinare priopćili su kako dodatni testovi na bebama nisu pokazali tragove infekcija, već kako su bebe, sve prerano rođene, umrle zbog mnogo različitih komplikacija, među kojima su i hipertenzija, zatajenje srca te komplikacije pri porodu.
Ugur Dilmen, šef odjela pedijatrije u rodilištu, rekao je kako testovi na preminulim bebama nisu pokazali "ništa neobično".
Dilmen je rekao i kako je od 504 bebe, koje su se tokom srpnja liječile u bolnici, preminulo njih 47. Tako veliku brojku umrle djece opravdao je činjenicom da je bolnica Zekai Tahir Burak najveća i najbolje opremljena, pa često u nju šalju najteže slučajeve iz ostalih bolnica. U prošloj se godini ondje liječilo 4.500 beba.
Svih 27 beba umrlo u samo tri dana?
No, unatoč tvrdnjama liječnika iz rodilišta, Unija zdravstvenih radnika SES optužila ih je za loše higijenske uvijete. SES ustraje u tvrdnjama kako su bebe umrle zbog infekcija, a na račun bolnice su iznijeli i nove optužbe - tvrde kako liječnici iz rodilišta lažu kad navode da je 27 beba preminulo u periodu od 15 dana, jer su sve bebe navodno preminule u svega tri dana, između prošlog četvrtka i subote.
"Dvije ili tri žene porod čekaju na istom krevetu, a ponekad se i do tri novorođene bebe stavljaju u isti inkubator", tvrde i SES-a te navode kako se bolnica ovakve stvari trudi zataškati.
I.M.
Foto: Arhiva
Srbija je skrivala Karadžića sve do 2006. godine!
VOĐA ozloglašenog "zemunskog klana" nedugo nakon ubojstva Zorana Đinđića Britancima je želio "prodati" Radovana Karadžića pod uvjetom da ga u zamjenu izvuku iz Srbije.
Dujan Spasojević zvani Šiptar britanskim je obavještajcima ponudio informacije o Karadžićevom tajnom identitetu ukoliko zauzvrat izvuku iz Srbije njega i njegovog prijatelja i "poslovnog kolegu" Mileta Lukovića Kuma. Samo četiri mjeseca prije toga, u studenom 2002. godine, Dejan Milenković Bagzi koji je radio kao doušnik tajne policije BIA-i je dojavio kako se Karadžić krije u Beogradu pod identitetom "bijelog maga" i dao im adresu stana u Borskoj ulici u kojoj se skrivao "dr. Dabić". Ta je informacija u arhivi tajne policije zavedena kao "informacija operativne veze Z" i odbačena kao neozbiljna, piše Press koji je potvrdu ovih informacija dobio iz nekoliko pouzdanih obavještajnih izvora.
Tajna policija stvorila dr. Dabića
Dušan Spasojević Šiptar je po tim izvorima Karadžićev identitet saznao od Milorada Ulmeka Legije, koji je pak sa dr. Dabića saznao preko bivšeg šefa DB-a Radomira Markovića. "Skrivanje Radovana Karadžića od 1998. godine bio je državni projekt. On je po nalogu vrha tajne policije 1999. godine dobio novi identitet, a agenti BIA-e bili su uključeni u njegovo skrivanje sve do prije dvije godine. Sredinom 2006. Karadžić je ostavljen da se sam brine o sebi i tada je počeo raditi kao alternativni psihijatar i bioenergetičar", kaže Pressov izvor.
Karadžić se nakon toga nekoliko puta želio predati i otići u Haag, ali kako to nije odgovaralo ni Amerikancima ni nekim visokim dužnosnicima bivše srpske vlasti i tajne policije, prijetili su mu likvidacijom. Policijski stručnjak Marko Nicević tvrdi kako su Karadžića sigurno lovili mnogi zbog nagrade od pet milijuna dolara koliko su SAD nudile za njihovo hapšenje, a među onima koji su ga željeli prodati sigurno je bio i "zemunski klan". Dušan Spasojević Šiptar i Mile Luković Kum ubijeni su u Meljaku 27. ožujka 2003. godine.
Tane službe obučavale pripadnike "zemunskog klana"
Bivši načelnik Resora javne sigurnosti MUP-a Srbije Miroslav Milošević kaže da ništa ne zna o ovom konkretnom slučaju, ali nije očekivan povezivanjem nekih imena s tajnom službom. "Takve je stvari radila i znala tajna policija i nama takve informacije nisu dolazile. Jedino što mogu reći jest da je Bagzi bio sitni kriminalaca iz treće klupe za razliku od Šiptara ili recimo Ljubiše Buhe Čumeta. Njih dvojicu ne samo da je DB regrutirao već su završili neki obavještajni tečaj koji je služba za njih organizirala. I nije se Legija sa njima upoznao tek tako, nego upravo preko službe", tvrdi Milošević.
Upravo bi to mogao biti razlog zbog kojeg su operativci BIA-e Karadžiću prilikom uhapšenja navodno oduzeli laptop s većim brojem disketa koji, prema riječima njegovih odvjetnika, sadrže dokumente na kojima je cjelokupna Karadžićeva obrana. Pa tako vjerojatno i veći broj inkriminirajućih detalja; Kurir saznaje da spomenute diskete kriju skenirane kopije srpske i engleske verzije sporazuma koji je Karadžić potpisao s Richardom Holbrookeom.
Karadžićev odvjetnik Goran Petronijević kaže kako je sa svojim klijentom razgovarao o mogućnosti da od Haškog tribunala zatraže da inzistiraju kod srpskih organa na vraćanju potrebne dokumentacije. No, Karadžić je ipak odlučio pričekati. "Mene je sramota da brukam Srbiju i da tako zahtijevam svoja prava", navodno je bila njegova reakcija.
P.V.
Foto: AFP/Press
U Austriji iz laboratorija Međunarodne agencije za atomsku energiju iscurio plutonij
MEĐUNARODNA agencija za atomsku energiju (IAEA), priopćila je kako je noćas iz njihova laboratorija u Seibersdorfu, pokraj Beča, iscurila manja količina plutonija. Iz austrijskog Ministarstva okoliša stiglo je priopćenje u kojem se navodi kako nema nikakve opasnosti po ljude i okoliš, jer je sva radijacija "ostala u krugu postrojenja".
IAEA je navela kako je malena zapečaćena bočica s plutonijem prsnula oko 2.30 sati, zbog porasta pritiska u bočici te kako je pritom iscurila manja količina visoko-radioaktivnog materijala. Kako prenosi AP, plutonijem je kontaminirano samo skladište laboratorija. U vrijeme nesreće, u laboratoriju srećom nije bilo nikoga
Iako je glasnogovornik IAEA Ayhan Evrensel rekao kako je mogućnost da je netko bio u laboratoriju i namjerno slomio bočicu isključena, najavio je cjelovitu istragu ovog slučaja. Dodao je i kako "sve ukazuje na to da nije došlo do ispuštanja radijacije izvan laboratorija".
Laboratorija IAEA se nalazi oko 35 kilometara južno od Beča, na prostoru austrijskog istraživačkog centra (ARC). UN-ovi stručnjaci ondje analiziraju uzorke iz država koje su osumnjičene za razvijanje tajnog programa izrade nuklearnog oružja. Postrojenje u Seibersdorfu, koje je izgrađeno tokom 1970-tih godina, smatra se zastarjelim.
To je u studenom prošle godine priznao i sam generalni direktori IAEA, Mohamed El-Baradei, koji je rekao kako postrojenje "ne odgovara sigurnosnim standardima UN-a". Zbog toga je od zemalja članica UN-a zatražio 27,2 milijuna eura za modernizaciju laboratorija. Tad je rekao i kako "postoji sve veći rizik da zastarjele ključne komponente laboratorija otkažu", što bi dovelo do katastrofe.
I.M.
Foto: Arhiva
Munja udarila ravno u tribinu s gledateljima norveške reli utrke
91 OSOBA je ozlijeđena nakon što je munja pogodila u gledalište na auto-utrci u blizini glavnog norveškog grad Osla. 45 ljudi je hospitalizirano s manjim opeklinama, ali nitko nije u težem stanju.
"Nitko nije teško ozlijeđen, ali neki će ljudi ostati u bolnici na promatranju, za svaki slučaj", kazao je novinarima Associated Pressa policajac Hans Eng. Munja je udarila ravno u brdašce s kojeg su navijači promatrali reli utrku koja je dio norveškog prvenstva u reliju.
Na mjesto događaja, u Filsu, gradić samo osam kilometara udaljen od švedske granice, stiglo je 16 vozila Hitne pomoći kojima su ozlijeđene osobe prebačene u četiri različite bolnice. "Nisam nikad vidio tako nešto. Svi su gledatelji popadali sa svojih sjedala. Ljudi su se prestrašili i počeli bježati, bio je to pravi kaos", ispričao je svjedok nesreće.
Nakon udara munje utrka je prekinuta.
J.C.
Foto: AFP
Velike brige policije BiH: Kud s drogom, oružjem i autima kriminalaca?
POLICIJU Federacije BiH ovih dana muče velike brige - ne znaju što bi s više od hiljadu zaplijenjenih automobila te ogromnim količinama droge i oružja, koje su oduzeli kriminalcima.
Prema pisanju Dnevnog avaza, oduzete stvari su pohranjene u policijskim prostorijama i na parkiralištima policijskih postaja, gdje drastično ponestaje prostora. Kako bi se problem riješio, formirano je čak i posebno povjerenstvo.
"Problem je što nemamo odgovarajuću zakonsku regulativu. Trenutno se na policijskim parkiralištima nalazi oko 1.200 oduzetih vozila čiji su vlasnici ili nepoznati ili se vode kazneni postupci o njihovom porijeklu. Isto je i sa zaplijenjenim drogama, koje se moraju čuvati pod posebnim uvjetima i temperaturama, za šta mi nemamo uvjete, a nijednim zakonom nije precizirano tko je i kako treba uništavat", rekao je Ćamil Kreso, šef ureda direktora FUP-a Zlatka Miletića.
"Očekujemo da državna ministarstva sigurnosti i pravde poduzmu mjere iz svoje nadležnosti, kako bi se riješilo pitanje deponiranja privremeno oduzetih predmeta, jer su u nekim slučajevima policijske agencije postale skladišta pravosudnih institucija, što uvelike otežava rad policije u pogledu kadrovskog i novčanog opterećenja", dodao je.
I.M.
Foto: Ilustracija (PU ZG)