Ženske udruge u Turskoj bijesne zbog nacrta novog ustava konzervativne vlade
ŽENSKE udruge u Turskoj bijesne su zbog nacrta novog ustava koji žene, umjesto kao jednake muškarcima, opisuje kao "ranjivu skupinu kojoj je potrebna zaštita".
U utorak se turski premijer Recep Tayyip Erdogan našao suočen sa snažnim kritikama upravo tog dijela ustava, koji će se, kažu njegovi neistomišljenici, snažno odraziti na vrednote i potrebe svih segmenata turskog društva.
Više od 80 različitih ženskih udruga zajednički su protestovale nazvavši nacrt ustava "ogromnim korakom unatrag za izjednačavenje prava građana".
"Ako vlada prihvati ovakav ustav, to će pokazati njihovu ideologiju i stajalište o položaju žena i muškaraca - da su žene skupina koja treba zaštitu. Mi to nismo, ne trebamo zaštitu, trebamo i tražimo jednakost, a ne zaštitu." - rekla je turska aktivistica za prava žena Selen Lermioglu.
Novi ustav trebao bi zamijeniti onaj iz 1980. godine kojim su ženama i muškarcima zajamčena jednaka prava. Iako su ta prava u praksi često funkcionirala ovisno o volji muških supružnika, žene su barem zakonski bile izjednačene suprotnom spolu. Unatoč činjenici da su se ženske udruge s novim ustavom nadale promjenama u korist ženskih prava, čini se da će Erdoganova konzervativna i proislamska vlada napraviti upravo suprotno.
V.Š.
Foto:AFP
Nova istraga o smrti Lady Di
U LONDONU je otvorena nova istraga o smrti princeze Diane i njezinog partnera Dodija al-Fayeda u pariškom tunelu Alma 31. augusta 1997. godine.
Više od deset godina nakon nesreće britanski je sud izvlačenjem karata izabrao jedanaest porotnika koji će presuditi u ovom procesu.
Iako je u odvojenim istragama u Velikoj Britaniji i Francuskoj zaključeno da je princezina smrt bila tragična nesreća, Dodijev otac, Mohamed al-Fayed, kao i trećina britanskog javnog mnijenja smatraju da se radi o zavjeri koju je organizirala britanska kraljevska obitelj.
Sudac Scott Baker upozorio je članove porote na to da zanemare sve što su dosad čuli o slučaju te da svoj stav temelje na informacijama koje će čuti i vidjeti u sudnici i tokom obilaska mjesta nesreće.
Baker je rekao za BBC da cilj istrage nije nekoga optužiti, već utvrditi pravi uzrok smrti Diane i Dodija. Istraga ne bi trebala trajati dulje od šest mjeseci, a procjenjuje se da će koštati nekoliko milijuna funti.
V.Š.
Foto:AFP
Crnogorske stranke dogovorile naziv službenog jezika i pitanje državljanstva
DUGOTRAJNI pregovori stranaka vladajućeg bloka i oporbe vezani uz donošenje novog crnogorskog Ustava su djelomično urodili plodom, zahvaljujući kompromisu po pitanju naziva jezika i dvojnog državljanstva.
Vladajući blok, koji čine Demokratska partija socijalista Mile Đukanovića i Socijaldemokratska partija inzistirao je da u budućem Ustavu kao službeni jezik bude naveden jedino crnogorski, kao i da državljani Crne Gore ne budu u mogućnosti imati dvojno državljanstvo, odnosno da budu prisiljeni birati između crnogorskog i srpskog državljanstva.
Posredovanjem oporbenog Pokreta za promjene postignuta je kompromisna formulacija prema kojoj će u budućem crnogorskom Ustavu kao službeni jezik biti naveden crnogorski, ali također i srpski, bosanski te albanski jezik. Dio prosrpskih oporbenih stranaka, koji je inzistirao da ostane formulacija o srpskom jeziku, se tome protivi, ali je izjavio da zbog toga neće blokirati ustavne promjene.
Prema neslužbenim informacijama, DPS i SDP su pristali da se najmanje godinu dana od donošenja Ustava ne oduzima crnogorsko državljanstvo osobama koje su uzele drugo državljanstvo, kao i da se eventualno pitanje dvojnog državljanstva rješava bilateralnim ugovorima s drugim državama.
Jedini spor između vlasti i oporbe u Crnoj Gori je vezan uz nastojanje da se nakon donošenja Ustava provedu novi predsjednički i parlamentarni izbori. Crnogorska vlast to odbija i inzistira na redovnim izborima 2010. godine. To inzistiranje je razumljivo, s obzirom da nedavne ankete pokazuju kako bi oporbene stranke i kandidati na njima pobijedili.
R.R.
"Zapad nije uhvatio Karadžića jer želi sačuvati tajnu o Srebrenici"
BIVŠA glasnogovornica Tužiteljstva Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) Florence Hartmann, za banjalučke Nezavisne novine potvrdila je suštinu razgovora koji je 31. svibnja 2004. vođen između Carle del Ponte i predsjednika Narodne skupštine RS Dragana Kalinića.
Podsjetimo, Del Ponte je Kalinića tada tražila da Radovanu Karadžiću prenese njenu poruku, a ta je da bi Karadžiću bilo bolje da se dobrovoljno preda nego da čeka akciju uhapšenja SFOR-a koji ga sigurno neće živog dopremiti u Haag. Del Ponte je tada još Kaliniću otkrila da je Karadžić 1999. s Tužiteljstvom MKSJ-a pregovarao o predaji, ali se naknadno predomislio i odustao.
Hartmann je za Nezavisne potvrdila da je u svibnju 2004. nazočila sastanku Del Ponte s Kalinićem koji je glavnu tužiteljicu upozorio da taj sastanak zasigurno snima Dragan Čavić, tadašnji predsjednik Republike Srpske, a što se tri godine kasnije pokazalo točnim jer je upravo Čavić bio osoba koja je Nezavisnim predala snimku razgovora.
Hartmann je u svojoj knjizi "Mir i kazna" između ostalog napisala kako je haški tim za praćenje odbjeglih optuženika, u siječnju 2004. u Beogradu uspio locirati Radovana Karadžića, a Nezavisnim je rekla kako je Karadžić lociran i mjesec dana kasnije u selu Zaovine, na teritoriji BiH blizu granice sa Srbijom.
Bivša glasnogovornica optužuje "velike sile" koje nisu "pokrenule odgovarajuću operaciju" hvatanja Radovana Karadžića, na što je, pojašnjava Hartmann, nezadovoljna Carla del Ponte, shvaćajući da se ne može osloniti na "velike sile", obratila ljudima koji su ostali bliski s Karadžićem. Dodala je da se po tadašnjim informacijama Carle del Ponte, Kalinić sastajao s Karadžićem te nije bio jedini.
"Carla del Ponte se u više navrata obratila dužnosnicima RS koji su imali visoki položaj i ostali u kontaktu s Karadžićem, direktno ili preko telefona. Od svih njih je tražila da prenesu poruke da se preda" - kaže Hartmann dodajući kako takvi potezi Del Ponteove možda izgledaju bijedno, ali "nije imala drugog izbora".
"Šta može sud koji nema sudsku policiju. Šta se može uraditi kada sudac, predsjedavajući haškog suda, ne poziva Vijeće sigurnosti zbog neizvršenja naloga za hapšenje, a međunarodne snage ne dobivaju nalog od svoje države da uhapse i odvedu bjegunca u Haag, dok ga lokalna policija doživljava kao nacionalnog heroja i štiti ga" - pita Hartmann.
Ona tvrdi da je upravo zbog toga Carla Del Ponte, i pored svih ostalih napora, bila dovedena u situaciju da Dragana Kalinića, kao i tadašnjeg predsjednika RS Dragana Čavića, te bivšeg člana Predsjedništva BiH Mirka Šarovića i još neke druge dužnosnike, pita za pomoć tj. da iskoriste svoj direktni ili indirektni kontakt s Karadžićem te ga nagovore na predaju.
"Mogu samo reći da sve upućuje na to da bi Karadžić prije bio ubijen nego prebačen u Haag. Genocid u Srebrenici je počinjen i Karadžić je za to osumnjičen zajedno s ostalima. Zapad je griješio i voljan je sačuvati tajnu iz tog vremena jer je bio spreman na kompromise koji su omogućili vršenje genocida, koji nisu spriječili kada je već započeo", zaključila je nekadašnja bliska suradnica Carle del Ponte.
I.K./Nezavisne novine
Foto: AFP
Troje srpskih lopova osuđeno za najveću pljačku nakita u Japanu
DVOJICA muškaraca i žena iz Srbije osuđeni su na ukupno 16 godina i osam mjeseci zatvora za najveću krađu nakita u povijesti Japana, izvijestio je BBC.
Njih troje bili ssu dio kriminalne skupine pod nazivom "Pink Panther" koja je opljačkala tokijsku draguljarnicu 2004. godine i odnijela nakit vrijedan 30 milijuna dolara. Najvrijednija je bila dijamantna ogrlica procijenjena na 25 milijuna dolara, dok su sedam prstenova i dva para naušnica vrijedili oko pet milijuna.
Na suđenju koje se održalo u Srbiji, vođa skupine Aleksandar Radulović osuđen je na sedam godina zatvora. On je priznao krađu, ali je rekao da je to učinio u dogovoru s vlasnikom zlatarne koji je prijevarom namjeravao naplatiti štetu osiguravajućem društvu, pišu srbijanski mediji.
Đorđe Rašović osuđen je na 6,5 godina, a Snežana Panajotović na tri godine i dva mjeseca.
Nakon krađe za osumnjičenima je bila raspisana tjeralica i uhapšeni su u Beogradu 2005. godine.
Protiv četvrte sudionice pljačke, Britanke Dorothy Fasola, nije vođen kazneni postupak jer zakoni Velike Britanije ne dozvoljavaju izručenje njenih državljana stranim zemljama.
V.Š.