Upozorenje: Neke zagađujuće materije mogu uzrokovati zdravstvene probleme osobama koje su veoma osjetljive na zagađenje zraka.
Takve osobe trebaju izbjegavati boravak vani i smanjiti naprezanje tokom boravka vani.
NAJMANJE je sedamnaest ljudi, među kojima sedmero djece, poginulo kada je prekrcan autobus sletio u rijeku u Nepalu, priopćile su vlasti.
Autobus je sletio s ceste u okrugu Sindhupalchowku, sjeverno od prijestolnice Katmandua, i strovalio se u rijeku Sunkosi 50 metara duboko, dodaju vlasti.
Loše stanje prometnica i vozila
"Zasad je potvrđena smrt 17 ljudi, a 50 ih je ozlijeđeno", među njima i vozač, rekao je za AFP mjesni čelnik Goma Devi Chemjong.
Prometne nesreće s poginulima nisu rijetkost u toj zemlji zbog lošeg stanja prometnica i vozila te neoprezne vožnje mnogih sudionika prometa.
Prošlog mjeseca je 11 ljudi poginulo, a više od 100 je ozlijeđeno kada je autobus sletio u rijeku.
0 ( + )
*
Vozač se u Istanbulu zabio u stanicu i napao ljude nožem, 13 ozlijeđenih
Vozač se u Istanbulu zabio u stanicu i napao ljude nožem, 13 ozlijeđenih
R.I.
Screenshot: Global News
VOZAČ autobusa zabio se u prepunu stanicu i napadao ljude koji su ga pokušali zaustaviti da pobjegne s nožem, javlja AP.
Ozlijeđeno je najmanje 13 ljudi, a u policijskom priopćenju stoji kako je napadač uhapšen.
Navodi se kako je 33-godišnji vozač autobusa uhapšen nakon što je s mjesta zločina pokušao pobjeći skočivši u more.
Ozlijeđeno i dvoje djece
Među 13 ozlijeđenih je i probodeni muškarac koji ga je pokušao zaustaviti.
Policija je također navela kako su tri iranska državljanina i dvoje djece među ozlijeđenima.
Još uvijek nije poznat motiv ovoga napada, a očevid je u tijeku.
0 ( + )
*
Irački sindikati i studenti zajedno prosvjeduju, cijela država u štrajku
Irački sindikati i studenti zajedno prosvjeduju, cijela država u štrajku
HINA
Foto: EPA
CESTE u Bagdadu i na jugu Iraka danas su zatvorene, a škole i državna uprava nisu radile dok raste pritisak nakon mjesec dana prosvjeda u kojima se traži "pad režima".
Prosvjedni pokret koji je počeo 1. oktobara obilježilo je krvavo nasilje u kojemu je, prema službenim podacima, poginulo najmanje 257 ljudi.
No nakon njihova nastavka 24. oktobara prosvjede organiziraju i sindikati i studenti.
Zajedno su pozvali na građanski neposluh, a sindikati učitelja, inženjera, liječnika i odvjetnika stupili su u opći štrajk, zbog čega većina državnih škola i upravnih tijela u prijestolnici i na jugu nije radila.
Prosvjednici već nekoliko dana drže zatvorenom cestu prema luci Oum Qasru na jugu, što potiče zabrinutost vlasti za uvoz, napose prehrambenih proizvoda. Deseci brodova su isplovili na more a da nisu iskrcali svoj teret, rekao je izvor u luci za AFP.
Veliki zaokret u prosvjedima
Premijer Adel Abdel Mahdi je prekinuo šutnju, što govori o zabrinutosti vlasti za gospodarske posljedice prosvjeda, rekavši da su "mnogi zahtjevi već ispunjeni" i da se sada treba "vratiti svakodnevnom životu".
No obećanja o prijevremenim izborima i o reformi sustava zapošljavanja i odlaska u mirovinu nisu ništa pomogla.
U Kutu, južno od Bagdada, Tahsin Naser (25) rekao je za AFP da se zatvaranjem cesta šalje poruka vladi: "Ostajemo na ulici sve do pada režima i odlaska korumpiranih političara i lopova."
Današnji dan označio je zaokret u prosvjedima i u povijesti društvenih pokreta u Iraku.
Prvi put od pada Saddama Husseina 2003. prosvjedi izbijaju spontano, a vode ih sindikati.
"Civilno društvo u Iraku, koje potkapaju desetljeća autoritarizma stranke Baas (moćna stranka Saddama Husseina) i sektaštva, vraća se u život", rekao je Harith Hasan, istraživač u institutu Carnegie.
No ovakvoj neviđenoj mobilizaciji prijeti kampanja zastrašivanja i nasilja na koju upozoravaju međunarodna zajednica i aktivisti za ljudska prava.
Na trgu Tahrir je u noćnim okršajima još jedna osoba izgubila život, rekli su medicinski izvori, a deseci su ozlijeđeni.
Premda policija na trgu više ne puca pravim mecima - kao što je bio slučaj početkom oktobara - prosvjednike gađa granatama sa suzavcem deset puta težim nego drugdje u svijetu pa prosvjednicima može slomiti lubanju i kosti, upozorava Amnesty International.
0 ( + )
*
Veliki požar u Ankari, gorio je astronomski centar
Veliki požar u Ankari, gorio je astronomski centar
R.I.
Screenshot: YouTube
DANAS je u Ankari požar zahvatio astronomski centar Ali Kuscu, javlja RT.
Vrh tornja u potpunosti je izgorio, a gusti bijeli dim mogao se vidjeti kilometrima daleko.
Vatrogasci su rekli kako su uspješno obuzdali vatru i da je sve pod kontrolom.
Još uvijek se ne zna uzrok požara, a do sada nema izvještaja o stradalima.
0 ( + )
*
Trump posjetio New York, publika na sportskom turniru ga izviždala
Trump posjetio New York, publika na sportskom turniru ga izviždala
HINA
Foto: EPA
AMERIČKI predsjednik Donald Trump zvižducima je dočekan na turniru u borilačkim vještinama tokom svog prvog posjeta New Yorku nakon što je najavio preseljenje i u vrijeme istrage za njegov opoziv.
Nekoliko dana nakon što je izviždan na susretu Svjetske serije u bejzbolu, Trumpov dolazak je izazvao ovacije dijela publike, ali i zvižduke posjetitelja u Madison Square Gardenu.
U društvu ključnih republikanskih zastupnika i sinova Erica i Donalda Juniora Trump je mahao 20.000 ljudi sa svog mjesta pored kaveza za borbe.
Zvižduci su odjekivali s viših tribina, dok su ovacije i uzvici "Sjedinjene Države" dolazili iz dijelova publike pored Trumpa i njegove pratnje.
Bijeg od istrage
Trumpov posjet New Yorku bio je prvi nakon najave o promjeni prebivališta. Iz Trumpovog tornja na Petoj aveniji odlazi u ljetno odmaralište Mar-a-Lago u Palm Beachu u Floridi.
Za Trumpa je turnir bio bijeg od istrage o njegovu opozivu koju je pokrenuo Zastupnički dom zbog optužbi da je povukao pomoć Ukrajini kako bi je pritisnuo da istraži njegovog političkog protivnika, bivšeg američkog potpredsjednika Joea Bidena.
Nekoliko desetaka protestanata, uključujući članove lokalnih antifašističkih skupina, okupilo se u Midtown Manhattanu zbog Trumpovog posjeta noseći plakate "Opozovite Trumpa" i skandirajući mu: "Odlazi!"
Na skupu u Mississippiju Trump je rekao da će ga "ljutita većina" glasača podržati, dan nakon što je Zastupnički dom, u kojemu su većina demokrati, izglasao pravila o istrazi za njegov opoziv s mjesta predsjednika SAD-a.
0 ( + )
*
Muškarac na francuskom otoku napao policiju uz povik "Allahu Akbar"
Muškarac na francuskom otoku napao policiju uz povik "Allahu Akbar"
HINA
Ilustracija: EPA
SUDSKA istraga protiv napadača nožem koji je uz povik "Bog je velik" upao u policijsku stanicu na francuskom otoku Reunionu u Indijskom oceanu i koji ostaje u pritvoru pokrenut će se sutra, rekao je glavni državni odvjetnik Saint Denisa.
Dvadesetogodišnji napadač je na saslušanju rekao da se posvađao s ocem i da je napad izveo kako bi ga posramio, znajući da će povik "Bog je velik" ("Alah Akbar") naići na golemo zanimanje medija, dodao je državni odvjetnik Eric Tuffery.
Mladić je otprije poznat policiji
Prema riječima državnog odvjetnika, osumnjičenik se bacio na mladu ženu na ulazu u stanicu stavivši joj nož pod grlo, nakon čega je razoružan. U izgredu nitko nije ranjen.
"Istragom će se utvrditi motivi napada", istaknuo je Tuffery, rekavši da mladić ostaje u pritvoru u okviru istrage koja je počela jučer za "nasilje s predumišljajem i za veličanje terorizma".
U napadačevu domu u Saint Denisu na Reunionu policija je izvršila pretres i zaplijenila mu računalo i mobitel, rekao je dobro obaviješteni izvor.
Zasad nema naznaka koje bi upućivale na terorizam, dodaje isti izvor, napomenuvši da je mladić otprije poznat policiji, ali samo zbog nasilnog ponašanja.
0 ( + )
*
Zuckerberg tvrdi da Facebook ne treba provjeravati laži. Što vi mislite?
Zuckerberg tvrdi da Facebook ne treba provjeravati laži. Što vi mislite?
Petar Stošić
Foto/Screnshot: EPA/Facebook
ZAPOSLENICI Facebooka se bune protiv direktora Marka Zuckerberga - no ne zbog niskih plaća, loših uvjeta rada ili rodne diskriminacije. Razlog je zaokret u politici ovog internetskog giganta po pitanju moderiranja sadržaja na svojoj platformi.
"Ovo je prijetnja onome za što Facebook stoji", napisali su ogorčeni zaposlenici, njih više od 250, u pismu, poručujući da imaju snažan prigovor na trenutnu politiku.
Naime, Facebook je ovog mjeseca odbio zahtjev predizbornog stožera američkog kandidata za predsjednika Joea Bidena da se ukloni spot kampanje predsjednika Donalda Trumpa, u kojem se Bidena optužuje da je ponudio Ukrajini milijardu dolara ako smijeni državnog odvjetnika koji je istraživao tvrtku u čijem upravnom odboru je sjedio Bidenov sin.
Samo što je, kao što su brojni američki mediji izvijestili, Biden tražio smjenu državnog odvjetnika ne zato što je istraživao korupciju, već upravo suprotno, zato što ju nije istraživao, uključujući onu vezanu uz vlasnika tvrtke Burisma, oligarha Mikole Zločevskog. Smjenu su, osim američke vlade, tražili i MMF, EU i Svjetska banka.
Trump kao nevina žrtva korumpirane "močvare" i "duboke države"
CNN je odbio emitirati ovaj spot Trumpove kampanje koji je inače samo posljednji u nizu paranoično intoniranih i činjenično upitnih uradaka koje Trumpov stožer izbacuje.
Svima je zajedničko da Trumpa predstavljaju kao nevinu žrtvu velike urote takozvane "duboke države", korumpirane "močvare" i "puča" koji predvode oporbeni demokrati, a ne kao predsjednika koji je sam kriv što je Kongres pokrenuo istragu o njegovom opozivu - zbog vrbovanja strane države za pomoć u inkriminaciji protukandidata izazvao je Kongres da pokrene istragu o njegovom opozivu. Trump je, podsjetimo, od ukrajinskog kolege Volodimira Zelenskog tražio da pokrene istragu protiv Bidena, odnosno njegovog sina.
Zuckerberg: Nije ispravno da privatna kompanija cenzurira političare ili vijesti u demokraciji
No Facebook je odbio zahtjev Bidenova stožera da ukloni oglas sa svoje platforme, s objašnjenjem da on ne krši pravila Facebooka. Čak i lažne izjave i varljivi sadržaj u oglasima su bitan element političke rasprave i zbog toga ih ne treba uklanjati, dodali su iz ove tvrtke, pozivajući se na "fundamentalno vjerovanje u slobodno izražavanje, poštovanje demokratskog procesa i vjerovanje da je politički govor, u zrelim demokracijama sa slobodnim tiskom, već najpomnije provjeravana vrsta govora".
A evo kako je Mark Zuckerberg obrazložio tu novu-staru politiku: "Mi smatramo da su pravo na izražavanje i pravo da se svačiji glas čuje važniji od naše osobne želje da u svakoj raspravi budemo u pravu. Tako možemo zajedno postići napredak."
To međutim ne znači, da će Facebook tolerirati sve na svojoj platformi, samo da neće kontrolirati oglase i ostali sadržaj koji objavljuju političari, bez obzira na to iznose li se u njima neistine. Za sve ostale oglase i dalje se provodi provjera (fact-check).
"Politički oglasi na Facebooku transparentniji su nego igdje drugdje. Mi ne provjeravamo političke oglase jer vjerujemo da ljudi trebaju sami vidjeti što političari govore. Znam da se mnogi ljudi neće složiti, ali u načelu mislim da nije ispravno da privatna kompanija cenzurira političare ili vijesti u demokraciji", rekao je u govoru na Sveučilištu Georgetown u Washingtonu.
Brojni kongresnici na njegovom saslušanju, doduše, nisu bili impresionirani. Demokratska kongresnica Alexandria Ocasio-Cortez posebno je žestoko ispitivala Zuckerberga, tražeći da joj odgovori može li ona na Facebooku plaćati lažne oglase u kojima bi tvrdila da su Trumpovi republikanci podržali njen Green New Deal, kojem se inače žestoko protive. Optužila ga je i da se sastaje s ekstremnim desničarima i da su oni utjecali na njegovu promjenu politike.
Lažni ruski oglasi doprli do 126 milijuna Amerikanaca prije izbora 2016.
Senator Mark Warner također je Zuckerbergovu politiku nazvao kratkovidnom i smiješnom. "Želimo li zaista poružniti našu ionako ružnu političku raspravu tako što će Facebook dopuštati ovo?" zapitao se retorički.
U svakom slučaju, Zuckerbergov principijelni argument za slobodu govora valja staviti u kontekst. Kao što je već dobro poznato, Facebook se u posljednjih nekoliko godina našao pod žestokim udarom kritikama, ali i prijetnjom regulacije i ozbiljnih novčanih kazni zbog svoje "hands-off" politike prema sadržaju na svojoj platformi, koja ima preko dvije milijarde članova.
Lavina lažnih vijesti, a prije svega kampanja ruskog uplitanja u američke predsjedničke izbore 2016. preko lažnih Facebook profila, izmišljenih događaja, dezinformacija i manipulativnih oglasa, koji su doprli do 126 milijuna Amerikanaca, izazvala je bijes američkog Kongresa.
Usto, šef kontroverzne britanske tvrtke za politički konzalting i analizu podataka Cambridge Analytica, Alexander Nix, sam se u jednom tajno snimljenom razgovoru pohvalio da je online kampanja njegove tvrtke imala ključnu ulogu u Trumpovoj pobjedi.
Facebook zaposlio fact-checkere i desetke hiljada moderatora
Cambridge Analytica se ilegalno i na prevaru domogao podataka čak 50 milijuna Facebook korisnika koje su koristili za predizbornu propagandu, što je izazvalo još veći skandal za Facebook. Upravo je danas objavljena odluka britanskog regulatora za zaštitu podataka prema kojoj će Facebook morati platiti kaznu od 500.000 funti zbog kršenja zakona o zaštiti podataka u slučaju Cambridge Analytice. A američka vlada prošlog je mjeseca već kaznila Facebook s pet milijardi dolara iz istog razloga.
Dodatni udarac reputaciji i kredibilitetu Facebooka bila je i nekontrolirana poplava lažnih vijesti i teorija zavjera, primjerice nakon masovnih ubojstava u SAD-u. Dionice su dramatično potonule, Zuckerberg je počeo dobivati pozive za saslušanja pred Kongresom, Europskim parlamentom, britanskim Parlamentom... Sve je to značilo kraj njegovog argumenta da je Facebook samo platforma i da zbog toga ne mora kontrolirati sadržaj koji se na njoj objavljuje, zaključili su brojni analitičari.
Facebook je zbog svega ovoga još 2017. pokrenuo sustavnu inicijativu za borbu protiv lažnih vijesti, uključujući suradnju s neovisnim stranicama za fact-check. Ozbiljno se uhvatio i borbe protiv govora mržnje, uz mnogo agresivnije brisanje objava i blokiranje profila koje se prijavi za govor mržnje ili to sami Facebookovi algoritmi ili ljudski moderatori detektiraju. Tvrtka je zaposlila desetke hiljada moderatora za ovaj, moglo bi se reći, najveći forum na svijetu.
Optužbe za diskriminaciju desničara i alternativaca
A neki istaknuti krajnje desničari alternativci kao što su notorni američki teoretičar zavjera i borac protiv "novog svjetskog poretka" Alex Jones i njegova stranica InfoWars, desničarski provokator Milo Yiannopoulos, britanski kritičar islama i imigracije Tommy Robinson ili stranica za alternativnu medicinu Natural News trajno su blokirani s Facebooka, ali i s Twitter i drugih društvenih mreža.
Reakciju s druge strane političkog spektra nije trebalo dugo čekati. Konzervativci, ali i liberali koji se zalažu za slobodu govora, počeli su prozivati Facebook, kao i druge društvene mreže, za cenzuriranje konzervativaca i pristranost u korist lijevih političkih opcija i komentatora. Sadržaj koji se zaista teško može nazvati govorom mržnje počeo je nestajati s Facebooka.
BREAKING: We're being heavily censored on @Facebook.
Our last 9 posts are reaching 0 of our 3 million followers. At least two videos were deleted last night for “hate speech” including our recent video with @conservmillen.
Trump se također okomio na Facebook, Twitter i Google, tvrdeći da ga diskriminiraju, što je optužbama dalo još veću težinu. Ipak je riječ o predsjedniku SAD-a, bez obzira na njegovu vjerodostojnost. "Pripazite", poručio im je prijetećim tonom.
Je li sve to potaklo Zuckerberga na promjenu stava? Teško se oteti takvom dojmu, pogotovo jer se Zuckerberg i susreo s Trumpom prošli mjesec.
"Zašto želite da imamo toliko moći?"
Na prvi pogled, Zuckerbergova obrana slobode govora i protivljenje (daljnjoj) cenzuri čini se kao hvalevrijedan stav, u vrijeme kada cenzura i "deplatformiranje", odnosno izgon politički "nekorektnih" pojedinaca i organizacija iz virtualne javne sfere uzima sve više maha.
Također, dobro je da jedna tvrtka, čiji kritičari ionako tvrde da ima previše koncentrirane moći za javno dobro, kaže da ne želi dodatnu moć.
"Svatko tko misli da Facebook treba odlučiti koje su tvrdnje političara prihvatljive mora se zapitati ovo: Zašto želite da imamo toliko moći?" napisale su Katie Harbath i Nell McCarthy iz Facebooka u kolumni za USA Today.
No to je samo jedan aspekt problema s kojima se demokracija u 21. stoljeću suočava. Facebookov zaokret otvara još veći prostor političkim kampanjama koje će biti u potpunosti izgrađene na dezinformacijama, lažnom demoniziranju protivnika, huškanju i širenju populističke panike i bijesa. A to zasigurno nije dobar temelj za održivu demokraciju, bilo u Americi ili igdje drugdje.
Zanimljivo je da je Twitter, suočen s istim izazovima kao Facebook, odlučio da jednostavno neće objavljivati političke oglase. Ali naravno, takva solucija podrazumijeva i puno manju zaradu od oglašavanja.
