Upozorenje: Neke zagađujuće materije mogu uzrokovati zdravstvene probleme osobama koje su veoma osjetljive na zagađenje zraka.
Takve osobe trebaju izbjegavati boravak vani i smanjiti naprezanje tokom boravka vani.
Ako su Francuzi koji uništavaju spomenike revolucionari, onda je to i ISIS
Ako su Francuzi koji uništavaju spomenike revolucionari, onda je to i ISIS
Petar Stošić
Foto: Index/EPA
ŽUTI prsluci, pokret protiv visokih cijena goriva, počeo je kao duboko promašen, ali razumljiv bunt protiv trošarina na gorivo u Francuskoj. U međuvremenu je prerastao u nešto monstruozno.
Samo dva tjedna trebalo je buntovnicima da od mirnih prosvjeda dođu do toga da demoliraju spomenike u pariškom Slavoluku pobjede. Da kao potpuni barbari odrubljuju glavu bisti Napoleona i razbijaju lice spomeniku Marianne, simbola Francuske revolucije i njenih ideala slobode i razuma. Rim 410., Carigrad 1453., Pariz 2018.
Francuzi vole prosvjedovati, sa svim dobrim i lošim što ide uz to
Deseci policajaca i protestanata su ozlijeđeni u Parizu, stotine ljudi su uhapšene. Ali to je uobičajen folklor prosvjeda, bili oni lijevi ili desni, bilo protiv povećanja poreza i dobi za mirovinu, protiv zagađenja okoliša ili gašenja tvornica koje ga zagađuju, protiv korumpirane vlade ili policijskog nasilja, tradicionalno za 1. maja ili za summit G8. Francuzi, poznato je, vole prosvjedovati, sa svim dobrim i lošim što ide uz to.
Dobro je kad vlada mora računati da joj u svakom trenutku hiljade ljudi mogu izići na ulice. Loše je kad se ljudi bune protiv potpuno krivih stvari, kao što je porez na fosilna goriva čije izgaranje uzrokuje katastrofalno globalno zatopljenje, pogotovo u slučaju da to rade i podržavaju oni koji inače grme protiv kapitalizma i zagađenja koje uzrokuje. Ali u redu, oko toga se ne moramo složiti.
Još je gore kad postoji potklasa ljudi - ideoloških fanatika i radikala, huligana, propalica i svih ostalih dežurnih protestanata - koji će skočiti na svaki vlak bunta, iskoristiti svaki povod da bi se mogli mlatiti s policijom, paliti, lomiti izloge. Koji će demonstrirati jer u svakoj demonstraciji vide kraj "sistema" i početak željene revolucije koja nikako da dođe - i za koju nemaju pojma što bi točno donijela sve i da dođe.
Novinar Bloomberg Newsa u članku o neviđenom vandalizmu u Slavoluku pobjede poetično zaključuje da je rupa u bisti francuskog nacionalnog simbola razotkrila "golemu rupu u središtu francuske politike što ju je stvorio francuski predsjednik Emmanuel Macron". Ali spomenici se ne demoliraju zbog trošarina na dizel ili mirovinske reforme. Spomenici se demoliraju i ruše kada se želi srušiti neki društveni poredak - formatirati i resetirati ga, krenuti ab ovo. Što je nekad poželjno - kad se radi o totalitarnim režimima i o veličanju zločina poput genocida ili ropstva - ali najčešće nije.
Kvragu i civilizacije, neka sve gori
Ako su ovo revolucionari, onda je revolucionar i pijani "branitelj" iz Splita koji je išao braniti domovinu od biste Rade Končara pa mu je ona onda polomila nogu. Onda su revolucionari i džihadisti ISIS-a koji su u sirijskoj Palmiri maljem i dinamitom uništili spomenike antičke civilizacije, daleko sofisticiranije i naprednije od njihove vehabijske distopije. Samo što, za razliku od vandala u žutim prslucima iz Pariza, imaju nešto bolju tehniku demoliranja.
Za razliku od novinara Bloomberga, meni se čini da ovaj vandalizam prije razotkriva golemu prazninu u središtu zapadne civilizacije. Zamor civilizacijskog materijala, što li. Ono neopipljivo nešto zbog čega je često preziru i domaći i doseljenici, i (ekstremni) ljevičari i desničari, pa sad rame uz rame divljaju po Parizu. Razbij, zapali, poharaj, sruši. Kvragu i povijest, kvragu i tradicija i naslijeđe, kvragu sav napredak koji smo postigli - a postigli smo, kao društvo i kultura, više nego ijedno drugo u povijesti, ma koliko mislili da nam je loše. Kvragu i to što bez strukture i poretka nemaš ni slobode.
Naši revolucionari hoće samo kaos. Samo neka sve gori i neka sve ide kvragu. A onda, kad divljanje završi, možemo si u Europi urediti društvo po uzoru na Sjevernu Koreju, Rusiju ili Saudijsku Arabiju. Samo da nije "neoliberalno". Ili, vjerojatnije, možemo imati svijet iz ''Mad Maxa'', kada klimatske promjene dokrajče ono što su započeli dokoni, bezglavi, destruktivni zapadnjaci, tragični nusprodukt zapadnog prosperiteta i slobode.
Francuska je tu, kao i na nekim drugim točkama prelamanja u povijesti, samo ispred drugih. I kad je civilizacija išla silovito naprijed i, kako se sada čini, unatrag.
0 ( + )
*
SpaceX lansirao raketu s rekordna 64 satelita
SpaceX lansirao raketu s rekordna 64 satelita
TVRTKA Elona Muska SpaceX lansirala je u ponedjeljak raketu sa 64 mala satelita, najviše u jednoj misiji ikad.
Misija SSO-A treći je let jedne te iste rakete Falcon 9 u svemir, što je još jedan rekord te privatne svemirske tvrtke.
Raketa je poletjela iz zračne baze Vandenberg u Kaliforniji u 10:34 po lokalnom vremenu noseći satelite za 34 različite kompanije, vladine agencije i sveučilišta.
Misija je uslijedila nekoliko dana nakon što je Indija na jednoj raketi prevezla 34 satelita.
Nakon lansiranja, Falcon 9 se vratila na Zemlju, sletjevši na brod uz obalu južne Kalifornije.
SpaceX, koji je utemeljio osnivač tvrtke Tesla Inc Elon Musk, za 7. siječnja sljedeće godine priprema prvo lansiranje rakete koja bi trebala prevoziti astronaute do Međunarodne svemirske stanice ISS.
0 ( + )
*
Švicarski list optužuje Plenkovića da s Dodikom ugrožava BiH
Švicarski list optužuje Plenkovića da s Dodikom ugrožava BiH
G.D.
Screenshot/Patrik Macek / PIXSELL
POZNATI švicarski dnevni list Neue Zürcher Zeitung (NZZ) objavio je članak u kojem se konstatira kako je “Bosna i Hercegovina pod pritiskom izvana i iznutra” nakon nedavnih općih izbora te se kao ključni akteri tog pritiska navode Milorad Dodik i - politika hrvatske vlade prema BiH koju se optužuje da se petlja u unutarnja pitanja susjedne države.
NZZ navodi kako novoizabrani predsjednik tročlanog Predsjedništva BiH Milorad Dodik “ne priznaje BiH kao državu” te ge opisuje kao “srpskog nacionalista”. Spominje se i kako je Dodik odbio čestitku američkog predsjednika Donalda Trumpa u povodu 25. studenoga, Dana državnosti BiH - odnosno obilježavanja Prvog zasjedanja ZAVNOBiH-a 1943. godine - uz objašnjenje da bosanskohercegovački Srbi taj dan ne slave.
Dodikove stalne prijetnje odvajanjem Republike Srpske od BiH
Konstatiraju i da Dodik stalno koketira sa secesijom Republike Srpske od BiH te da tako “pojačava otuđenje Srba od zajedničke države”.
U isti kontekst ugroze BiH, ali one vanjske, NZZ stavlja Hrvatsku, odnosno politiku vlade Andreja Plenkovića koja “vrši pritisak na lomljive strukture multietničke države”, a sve zbog izbora Željka Komšića u Predsjedništvo BiH koji ne odgovara “nacionalističkim Hrvatima”. NZZ doduše Komšića pogrešno opisuje kao “lijevo-liberalno” nastrojenog političara “koji odbija koristiti svaku nacionalističku retoriku”, ali ispravno primjećuje da mu se iz hrvatskih nacionalističkih krugova zamjera i to što mu je supruga Bošnjakinja. “Za njih je poraženi kandidat nacionalističke stranke HDZ Dragan Čović jedini legitimni izbor za poziciju člana Predsjedništva iz hrvatskog naroda”, navodi NZZ.
Problematična podrška Zagreba Čoviću
Švicarski list piše da Čović ima i podršku službenog Zagreba, koji za to koristi i članstvo Hrvatske u Europskoj uniji. Navode i niz konkretnih primjera za to te konstatiraju kako upućeni smatraju da Hrvatska time zapravo želi postići stvaranje hrvatskog entiteta u BiH, no da ta ideja nema podršku u međunarodnoj zajednici.
NZZ zaključuje da bi stvaranje trećeg entiteta oslabilo BiH te da bi od toga jedino profitirale snage koje ionako žele raspad te države, pri čemu kao primjer navode koalicije Dodika i Čovića.
Članak iz NZZ-a još jednom ilustrira kako se u europskim medijima većinom s neodobravanjem gleda na hrvatsku službenu politiku prema BiH te da se Hrvatsku zbog toga stavlja u isti koš s poricateljem genocida u Srebrenici Miloradom Dodikom.
0 ( + )
*
Šteta u pariškim neredima iznosi milijune eura, izašle prve procjene
Šteta u pariškim neredima iznosi milijune eura, izašle prve procjene
HINA
Foto: Hina/ EPA
PARIŠKA gradonačelnica Anne Hidalgo procijenila je štetu u nasilju tokom prosvjeda Žutih prsluka u subotu u Parizu na 3 do 4 milijuna eura samo što se tiče gradske opreme, rekla je na kanalu France 3.
Ta procjena, još uvijek djelomična, ne obuhvaća trgovine ni Slavoluk pobjede, oštećen tokom subotnjih demonstracija.
Od subote navečer djelatnici gradskih službi raščistili su 900 metara kubičnih otpada i više od 200 olupina zapaljenih automobila, rekla je Hidalgo.
Vatrogasci su prijavili ukupno 249 požara, gorjelo je 112 vozila, 130 komada komunalne imovine i šest zgrada.
Gradonačelnica je najavila da će se u četvrtak održati sastanak gradske uprave, države i udruga trgovaca i osiguravajućih kuća kako bi pomogli trgovcima "čiji su gubici golemi".
Nacionalni simbol Slavoluk pobjede vandaliziran je u subotu poslijepodne i bit će za javnost zatvoren nekoliko dana. Spomenik je oštećen, ispisani su grafiti, a informatička oprema je onesposobljena.
Prosvjedi u subotu bili su obilježeni nasiljem bez presedana s 412 privedenih osoba, što je rekordan broj u posljednjih nekoliko desetljeća, rekao je u nedjelju načelnik pariške policije Michel Delpuech.
0 ( + )
*
Crkva u Haagu već peti tjedan neprekidno drži misu kako bi zaštitila migrante
Crkva u Haagu misu drži pet tjedana bez prekida. Štiti migrante od policije
P.S.
Foto: EPA
PRIJE pet tjedana, jedan nizozemski pastor u crkvi u Haagu održao je misu. To, naravno, ni po čemu ne bi bila vijest da se ta misa još uvijek ne održava, a čini se da neće toliko brzo ni završiti.
No ne radi se o pokušaju crkve Bethel u Haagu da obori Guinnessov rekord. Namjera je potpuno drukčija - zaštititi jednu migrantsku obitelj koja se sklonila u crkvu od policijske deportacije. Dotična obitelj pobjegla je iz Armenije, kako tvrdi, od političkog progona i u Nizozemskoj zatražila azil.
Naime, prema nizozemskom zakonu, policija ne smije postupati u vjerskim objektima za vrijeme liturgije, odnosno vjerske službe. Protestantska crkva u koju se obitelj Tamrazyan sklonila iskoristila je ovu rupu u zakonu - budući da misa traje neprekidno od kraja oktobara do dan danas, policija ne smije ući u crkvu i odvesti migrante.
Obitelj pobjegla iz Armenije zbog očevog aktivizma
Otac Sasun, majka Anousche i djeca Hayarpi (21), Warduhi (19) i Seyran (14) napustili su Armeniju, javlja The New York Times, prije gotovo devet godina, nakon što je Sasun primio prijetnje smrću zbog svojeg političkog aktivizma.
Iako je nizozemski sud prvo odobrio azil ovoj armenskoj obitelji, odluku suda odbila je nizozemska vlada. Obitelj se isto tako prijavila za "pomilovanje djece", što znači odobrenje da obitelji s djecom koje u zemlji žive više od pet godina u njoj ostanu legalno.
Stoga su Tamrazyani potražili i pronašli azil u crkvi: prvo u crkvi u Katwijku, gradu na obali gdje su živjeli, a kada ta crkva više nije imala sredstava za nastavak držanja mise bez prekida, crkva Bethel pozvala ih je kod sebe.
Crkva: Obitelji treba pronaći trajni dom
Nizozemske imigracijske službe nisu komentirale ovaj slučaj. Nizozemska vlada odobrila je samo 100 od ukupno 1360 ovih "dječjih pomilovanja" od 2013. do danas.
Crkva je rekla da je njena odgovornost potaknuti ljude da "osnažuju i nadahnjuju jedni druge". "To se uklapa u otvorenost i gostoljubivost crkve, koja je namijenjena ranjivim ljudima. Činimo ono što uvijek činimo: crkvenu službu, ali kontinuirano - kao što je potreba da nas se podrži kontinuirana", stoji u izjavi crkve objavljene na početku njihove nesvakidašnje akcije, 26. oktobara.
Iz crkve su također naglasili kako im je krajnji cilj "stvoriti prostor i vrijeme za zajedničku potragu za izlazom iz ove dileme" uz suradnju s "odgovornim političarima" kako bi se Tamrazyanima pronašao trajni dom.
450 svećenika iz cijele zemlje došlo držati misu na smjene
Svećenici u crkvi prvo su na smjene održavali odnosno nastavljali liturgiju u, ali u međuvremenu je više od 450 svećenika iz cijele Nizozemske dobrovoljno došlo odrađivati smjene ove mise koja traje 24 sata na dan, držeći propovijedi na nizozemskom, njemačkom, engleskom i francuskom.
"Kopirao sam liturgije posljednjih 10 godina u jedan veliki dokument i jednostavno smo pjevali i molili kroz to, dok nisu pronađeni drugi pastori koji su preuzeli", rekao je Axel Wicke, pastor iz crkve u Haagu.
Protestantska crkva u Nizozemskoj pozvala je ljude da posjete crkvu i doniraju novac i hranu za migrantsku obitelj.
15-godišnja Hayarpi Tamrazyan na svom je blogu i Twitter profilu zahvalila svima koji su pomogli njenoj obitelji. "Nevjerojatno sretna i zahvalna svim dobrovoljcima", napisala je 15. studenog na nizozemskom.
0 ( + )
*
Macron odgodio posjet Srbiji zbog nereda u Francuskoj
Macron odgodio posjet Srbiji zbog nereda u Francuskoj
HINA
Foto: EPA
FRANCUSKI predsjednik Emmanuel Macron odgodio je posjet Srbiji zbog nereda u Francuskoj, objavio je srpski predsjednik Aleksandar Vučić.
Prosvjedi zbog visokih troškova života prerasli su prošloga vikenda u rasprostranjene nerede i vandalizam u Parizu, a u ponedjeljak je više od stotinu srednjih škola u Francuskoj bilo blokirano zbog prosvjeda protiv reforme obrazovanja.
Macron je trebao biti prvi šef francuske države u posjetu Srbiji nakon Jacquesa Chiraca 2001., koji je doputovao u Beograd nekoliko mjeseci nakon pada Slobodana Miloševića.
Odgađanje za nekoliko tjedana
''Francuski predsjednik zamolio je da za nekoliko tjedana odgodimo njegov posjet Srbiji'', rekao je Vučić novinarima nakon telefonskog razgovora s Macronom.
Ranije u ponedjeljak, Elizejska palača je službeno najavila posjet Emmanuela Macrona Srbiji 5. i 6. prosinca.
Srpski tisak i javnost nedavno su oštro komentirali odluku protokola što na svečanom obilježavanju stogodišnjice kraja Prvog svjetskog rata u Parizu Vučiću na pozornici ispred Slavoluka pobjede nije dodijelio mjesto uz šefove država zemalja pobjednica.
Dan kasnije ispriku Srbiji i njezinu šefu države uputio je francuski veleposlanik u Beogradu Federic Mondolini.
Dodatni je problem bilo to što je kosovski predsjednik Hashim Thaci sjedio na ''pobjedničkoj tribini''.
Pokidane povijesne veze
Međutim, oprostu nisu skloni mnogi od 7,1 milijuna Srba koji ocjenjuju da su povijesne veze između dviju zemalja nepovratno pokidane.
Službeni Pariz odbio je u travnju 2017. izručiti kosovskog političara Ramusha Haradinaja srpskom pravosuđu koje ga optužuje za ratni zločin tokom sukoba na Kosovu (1998.-1999.) i ta je činjenica već izazvala protufrancusko raspoloženje.
Ono što mnogi Srbi ne mogu oprostiti Francuskoj jest sudjelovanje u kampanji bombardiranja Srbije 1999., kojom je NATO prisilio Beograd da povuče svoje vojnike s Kosova, nekad južne srpske pokrajine koja je s vremenom izborila samostalnost i neovisnost.
Ni gospodarski odnosi dviju zemalja nisu na visini iako stotinjak francuskih tvrtki, kao što su Michelin, Societe Generale ili Credit Agricole, zapošljavaju oko 10.000 ljudi u Srbiji. Vinci je nedavno dobio koncesiju za zračnu luku u Beogradu, a Alstom se spominje u vezi s projektom beogradske podzemne željeznice.
No unatoč tomu Francuska zauzima tek deseto mjesto izvoznika u Srbiju, a nije ni među 10 prvih uvoznika te zaostaje za Njemačkom ili Italijom.
0 ( + )
*
Tijelo Georgea Busha starijeg kreće na posljednji put u Washington
Tijelo Georgea Busha starijeg kreće na posljednji put u Washington
HINA
Foto: EPA
OBITELJ i nekadašnji kolege bivšeg američkog predsjednika Georgea H.W. Busha u utorak ujutro će održati kratku ceremoniju u bazi američkih zrakoplovnih snaga u blizini Houstona, najvećeg grada u Teksasu, gdje će njegovo tijelo staviti u zrakoplov Air Force One kojim će posljednji put otputovati u Washington.
Dvojica njegovih sinova, bivši predsjednik George W. Bush i Neil Bush, pratit će tijelo 41. američkog predsjednika na letu nazvanom "Specijalna zračna misija 41", do zračne baze Andrews, blizu američke prijestolnice.
Bushevo tijelo će tri dana ležati ispod kupole Capitol Hilla, nakon čega će se održati državni ispraćaj u nacionalnoj katedrali.
Skupina bivših članova Bushevog osoblja pridružit će se ožalošćenima koji će u ponedjeljak otputovati iz Houstona, rekao je bivši veleposlanik Chase Untermeyer za Houston Public Mediju.
Bush je preminuo u petak navečer u Houstonu, sedam mjeseci nakon svoje supruge Barbare. Nakon ceremonije u Washingtonu, u četvrtak će se održati još jedna u Houstonu, a potom će 41. američki predsjednik biti pokopan.
Vladao je jedan mandat
Bush je dvaput služio kao potpredsjednik pod Ronaldom Reaganom prije no što je sam preuzeo vodstvo Ovalnim uredom od 1989. do 1993. godine, u vrijeme dovršetka Hladnog rata kao i pobjede američke vojske nad snagama iračkog predsjednika Saddama Husseina u Zaljevskom ratu 1991. godine.
Nije uspio osvojiti drugi mandat nakon što je prekršio svoje obećanje da neće biti novih poreza.
Današnji predsjednik Donald Trump naredio je saveznoj vladi da u srijedu ne radi, a isto će učiniti i njujorške burze.
Stanovnici četvrti u kojoj su živjeli Bushevi na ulicama odaju počast svom susjedu, na njemu posvećenom spomeniku u gradskom parku i zračnoj luci koja nosi njegovo ime.
"Postavio je dobar primjer za sve nas", istaknula je 39-godišnja Christy Smith koja je došla odati počast kod brončanog kipa bivšeg predsjednika.
"Uvijek je mario i prema ljudima se odnosio ravnopravno", dodala je Smith.