Zaglavio u australskoj divljini, skoro dehidrirao. Nađen nakon dva tjedna
Zaglavio u australskoj divljini, skoro dehidrirao. Nađen nakon dva tjedna
T.J.D.
Facebook: Phu Tran
AUSTRALSKA policija objavila je da je pronađena druga osoba od tri koje su prije dva tjedna autom zaglavile u australskoj divljini.
Phua Trana (40) našao je danas poljoprivrednik na zabačenoj farmi Sjevernog teritorija (NT) kada je išao provjeriti stanje na svom ogromnom posjedu oko 160 kilometara južno od grada Alice Springsa.
Tamra McBeath-Riley (52) pronađena je u nedjelju, ali njihovoj prijateljici, 46-godišnjoj Claire Hockridge, i dalje nema traga.
Policija je priopćila kako je Tran preživio jer je pio vodu iz jama. Sada se nalazi u bolnici, gdje se liječi zbog opeklina, piše BBC.
Zaglavili autom u koritu rijeke
Podsjetimo, troje prijatelja krenulo je 19. studenoga iz Alice Springsa na izlet u australsku divljinu. McBeath-Riley je sa sobom povela psa Rayu.
Grupa je putovala divljinom južno od Alice Springsa kada je zaglavila u koritu rijeke Hugh. Tri dana pokušavali su izvući automobil, ali nisu uspjeli.
Uskoro su potrošili sve zalihe vode i pojeli kekse i tjesteninu što su ponijeli sa sobom. Pronašli su jamu s vodom te su skupljenu vodu prokuhavali i cijedili kroz majicu kako bi je mogli piti.
"Bila je to još uvijek prilično prljava voda, ali ih je ipak održavala na životu", rekla je Pauline Vicary, načelnica policije Sjevernog teritorija.
Ostala uz svog psa
Nakon tri dana odlučili su se razdvojiti kako bi potražili pomoć. Tran i Hockridge krenuli su u smjeru autoceste.
McBeath-Riley ostala je u blizini vozila jer se bojala da njen pas neće preživjeti predugo hodanje.
Policija Sjevernog teritorija je nakon dojave o mogućoj prometnoj nesreći helikopterima krenula u potragu. Primijetila je McBeath-Riley na oko 1,5 km udaljenosti od automobila.
0 ( + )
*
U Nepalu počelo zabranjeno žrtvovanje životinja, ubijene tisuće bizona
U Nepalu počelo zabranjeno žrtvovanje životinja, ubijene hiljade bizona
T.J.D.
Foto: Epa
PRIJE manje od pet godina organizacije za prava životinja objavile su vijest o zabrani žrtvovanja životinja na nepalskom vjerskom festivalu, koji je bio poznat kao "najkrvaviji festival na svijetu".
No danas je u toj zemlji započeo Gadhimai festival, a sudionici su već krenuli sa žrtvovanjem koza, štakora, kokoši, svinja i golubova. Prema aktivistima za prava životinja, koji su samo zbog ovog festivala otputovali u zabačeni kutak Nepala, nakon toga se krenulo s ubijanjem nekoliko hiljada bizona.
Upozoravamo da bi nekim čitateljima ovaj video sadržaj mogao biti uznemiravajući
Ubijeno 200.000 životinja
Mada se Gadhimai festival i dalje smije održavati, od 2015. godine je u sklopu proslave zabranjeno ritualno žrtvovanje životinja, piše BBC.
Tijekom posljednjeg festivala u kojem je bilo dozvoljeno žrtvovanje 2014. godine, ubijeno je oko 200.000 životinja.
Ova nepalska festivalska tradicija stara je oko 250 godina, a navodno je krenula od svećenika kojemu je u snu rečeno da će prolivena krv potaknuti Gadhimaiju, hinduističku božicu moći, da ga oslobodi iz zatvora.
S tom idejom stotine hiljada vjernika iz Indije i Nepala putuju u njen hram kako bi iskoristili priliku da im se, kako oni smatraju, ispune želje.
"Imala sam četiri sestre. Prije osam godina zamolila sam za brata i božica nas je blagoslovila njime", rekla je Priyanka Yadav iz Janakpura.
Aktivisti ipak optimistični
Međutim, aktivisti za prava životinja tvrde da je ovakva tradicija izuzetno okrutna prema životinjama.
Unatoč tome što su sudionici festivala već krenuli sa žrtvovanjem, aktivisti za prava životinja se i dalje nadaju da će organizatori festivala i vjernici čuti njihovu poruku. Tako je udruga The Humane Society India priopćila da je njena direktorica Alokparna Sengupta izravno prozvala glavnog svećenika hrama.
Navodno je on odbio i negirao sve njene prigovore, ali su neki sudionici festivala rekli novinarima da ove godine neće žrtvovati nijednu životinju; što za aktiviste znači da se stvari ipak mijenjaju nabolje.
"Čini se da je hramski odbor uzdrman kampanjom aktivista, kao i zabranom vlade. Vjerujemo da će se postupno smanjivati broj žrtvovanih životinja", rekla je Amruta Ubale iz organizacije Animal Equality India.
0 ( + )
*
Senatorica iz Kalifornije odustala od nominacije za predsjedničku utrku
Senatorica iz Kalifornije odustala od nominacije za predsjedničku utrku
HINA
Foto: EPA
KAMALA Harris, senatorica iz Kalifornije, objavila je danas da odustaje od kandidature za demokratsku nominaciju za američke predsjedničke izbore zbog nedostatka financijskih sredstava za financiranje kampanje.
"Sagledala sam situaciju iz svih kuteva te sam u proteklih nekoliko dana donijela jednu od najtežih odluka svog života", rekla je Harris u e-mailu upućenom danas pristašama.
Harris je imala dobar rejting u prvim istraživanjima javnog mnijenja, ali je potom pala i nastavila stagnirati.
"Moja kampanja za predsjednicu jednostavno nema potrebna financijska sredstva da bih nastavila", dodala je.
Posljednjih mjeseci pala joj je podrška
Harris je telefonski danas obavijestila stožer o svojoj odluci, kazao je anonimni izvor za Reuters.
Pedesetpetogodišnja Harris nakon dobrog nastupa u juniskoj debati, prema anketama, imala je dvoznamenkasti postotak podrške, ali joj posljednjih mjeseci pala podrška te nije bila među vodećim demokratskim kandidatima, zbog čega dobiva i manje donacija.
U utrci za demokratsku nominaciju sada je ostalo 15 kandidata
Harris je ušla u utrku kao favorit za demokratsku predsjedničku nominaciju, a kritičari smatraju da je izgubila podršku zbog nemogućnosti artikuliranja konkretnih politika i neuspješnog napada na bivšeg potpredsjednika Joea Bidena.
U utrci za demokratsku nominaciju sada je ostalo 15 kandidata.
0 ( + )
*
Merkel, Macron i Johnson se sastali s Erdoganom, nisu baš riješili probleme
Merkel, Macron i Johnson se sastali s Erdoganom, nisu baš riješili probleme
HINA
Foto: EPA
NJEMAČKA kancelarka Angela Merkel, francuski predsjednik Emmanuel Macron i britanski premijer Boris Johnson razgovarali su danas u Londonu s turskim šefom države Recepom Tayyipom Erdoganom, ali nisu uspjeli, kako je rekao Macron, riješiti sve nejasnoće.
Nisu riješili sve probleme
Macron je naglasio da je četvero čelnika, koji su se sastali na marginama samita NATO-a, pokazalo da im je prioritet borba protiv Islamske države i terorizma u regiji.
Došlo je i do jasnog slaganja među njima o pitanju izbjeglica u Turskoj i potrebi političkog rješenja sirijskog sukoba, ali "nisu dobivena sva razjašnjenja i nisu uklonjene sve nejasnoće", rekao je Macron.
S Turskom "postoje nesuglasice koje ostaju, izbori koji nisu isti, ali i potreba za napretkom", dodao je.
Njemačka kancelarka Merkel istaknula je da je uvijek korisno razgovarati.
Sljedeći sastanak mogao bi biti u februaru
"Razgovor koji smo upravo imali s turskim predsjednikom pokazuje da su sastanci na kojima se možemo baviti tim pitanjima uvijek dobri", rekla je Merkel.
Istaknula je da je sastanak bio "samo početak razgovora koji se moraju voditi na dulji rok jer je vrijeme bilo previše limitirano". Sljedeći sastanak u tom formatu mogao bi se održati u februaru iduće godine, pojasnila je.
Nakon četverostranog sastanka na marginama samita NATO-a, Merkel je rekla i da se dobrovoljni povratak izbjeglica u sjevernu Siriju treba odvijati pod nadzorom UN-a.
Četvero čelnika složilo se i po pitanju nastavka borbe protiv IS-a
Njemačka je kancelarka dodala da se četvero čelnika složilo o potrebi nastavka borbe protiv IS-a, kao i o djelovanju prema političkom rješenju osmogodišnjeg sukoba u Siriji.
"Uz sve razlike među članicama, a moramo ih istaknuti, trebamo razgovarati o budućnosti NATO-a i našim zajedničkim strateškim interesima. Idem na ovaj sastanak relativno optimistična", dodala je Merkel uoči samita NATO-a.
Erdogan je kazao prije odlaska za London da će četvero lidera razgovarati o planu Ankare o uspostavi "sigurne zone" u koju bi se vratili izbjeglice na sjeveroistok Sirije, za što je rekao da će tražiti potporu.
0 ( + )
*
Demokrati objavili detaljno izvješće o aferi Trump-Ukrajina
Demokrati objavili detaljno izvještavanje o aferi Trump-Ukrajina
T.J.D., Hina
Foto: Epa
DEMOKRATI Odbora Predstavničkog doma za obavještajne poslove objavili su danas izvješće u kojem se navodi kako je predsjednik Donald Trump sklapao dogovore s Ukrajinom zbog svoje političke koristi.
Prema više izvora, izvješće je neka vrsta povijesnog presedana u izglasavanju opoziva predsjednika, piše CNN.
Izvješće demokrata uglavnom se temelji na 17 intervjua sa svjedocima koji su vođeni tokom proteklih nekoliko mjeseci, uključujući i 12 unutar dva tjedna javne rasprave, a govore u prilog tome da je Trump izvršio pritisak na Ukrajinu da pokrene istragu protiv njegovog političkog rivala, demokratskog kandidata Joea Bidena.
"Stavio je svoje osobne interese ispred nacionalnih"
"Predsjednik je stavio svoje osobne političke interese ispred nacionalnih interesa SAD-a, nastojao je potkopati integritet procesa izbora američkog predsjednika te je ugrozio američku nacionalnu sigurnost", stoji u izvješću na 300 stranica Odbora za obavještajna pitanja Zastupničkog doma koje vode demokrati a koje sažima svjedočenja visokih dužnosnika pred tim odborom u postupku za opoziv Donalda Trumpa.
Izvješće navodi zlouporabu ovlasti, te naglašava da je Trump koristio američku vojnu pomoć i poziv za posjet Bijeloj kući kako bi uvjerio ukrajinskog kolegu da pokrene istragu koja bi politički koristila Trumpu.
Dio svjedoka tvrdi da su predsjednik i njegovi suradnici pritiskali ukrajinsku vladu da pokrene istragu protiv glavnog favorita za demokratskog predsjedničkog kandidata Joea Bidena, u zamjenu za odmrzavanje vojne pomoći Ukrajini.
"Nadmoćni su dokazi o predsjednikovim prijestupima, kao i dokazi o njegovoj opstrukciji Kongresa", navodi se u izvještaju.
Demokrati tvrde kako izvještaj opisuje "napore predsjednika Trumpa da podredi američku vanjsku politiku svojim osobnim probitcima" tokom "višemjesečne kampanje".
Demokrati optužili Trumpa za ometanje istrage
Demokrati, koji su počeli formalni proces istrage za opoziv u rujnu, također su optužili Trumpa da je ulagao napore kako bi opstruirao istragu, među ostalim odbijao je dati dokumente, neuspješno je pokušavao blokirati vladine dužnosnike da svjedoče te je zastrašivao svjedoke.
"Donald Trump prvi je predsjednik u povijesti SAD-a koji je pokušao u potpunosti opstruirati istragu za opoziv koju je pokrenuo Zastupnički dom", kaže tekst.
Trump, koji je trenutno u Londonu na samitu NATO-a, zanijekao je bilo kakav prijestup.
Glasnogovornica Bijele kuće Stephanie Grisham u priopćenju je navela kako izvještaj ne "reflektira ništa osim njihovih (demokratskih) frustracija".
"Na koncu jednostranog lažnog procesa, predsjednik (odbora Adam) Schiff i demokrati nisu uspjeli pružiti bilo kakav dokaz o prijestupima predsjednika Trumpa", navodi se u priopćenju.
Svjedočanstva visokih dužnosnika
Najveći dio izvješća temelji se na svjedočenjima visokih aktualnih i bivših vladinih dužnosnika koji su opisali na saslušanjima kako je Trump pokušavao mjesecima pritisnuti Ukrajinu da provede istragu koju je tražio.
Ali izvješće kaže da prijestupi idu i dalje od Trumpa, te uključuju i državnog tajnika Mike Pompea i ministra energetike Ricka Perryja koji su znali, a u nekim slučajevima i pomagali Trumpu te zadržavali informacije.
"Bili smo šokirani činjenicom da predsjednikov prijestup nije izolirana pojava niti proizlazi iz predsjednikove naivnosti", dodaje se u izvještaju o kojemu će obavještajni odbor glasati u 18 sati po lokalnom vremenu (ponoć po srednjoeuropskom).
U Kolumbiji ubijen francuski inženjer, pravio je dijelove za obrambeni sustav
U Kolumbiji ubijen francuski inženjer, pravio je dijelove za obrambeni sustav
T.J.D.
Foto (nije fotografija događaja u članku): Epa
JUČER je u Bogoti, u Kolumbiji, ubijen zaposlenik francuske elektroničke tvrtke Thales koja proizvodi komponente za francuski obrambeni sustav.
Glasnogovornik kompanije rekao je da se kolumbijske vlasti i Thalesova podružnica u toj zemlji brinu o zaposleniku koji je u vrijeme napada bio sa žrtvom, piše Reuters.
Ustrijeljen na ulici
Novinska agencija AFP priopćila je da je žrtva francuski inženjer i da je ustrijeljen na ulici.
Thales je poslao tim u Bogotu i u kontaktu je s lokalnim i diplomatskim vlastima, rekao je glasnogovornik.
0 ( + )
*
Macron oštro prozvao Tursku
Macron oštro prozvao Tursku
R.I.
Foto: EPA
FRANCUSKI predsjednik Emmanuel Macron optužio je Tursku da surađuje sa skupinama bliskim Islamskoj državi (IS) i tvrdi da nedovoljno jasan stav Ankare prema IS-u šteti saveznicima NATO-a koji se bore u Siriji i Iraku.
Odnosi između Macrona i turskog predsjednika Tayyipa Erdogana zahladili su uoči sutrašnjeg samita NATO-a u Londonu, a dva čelnika ne prestaju izmjenjivati tirade o turskoj prekograničnoj ofenzivi na kurdske borce na sjeveru Sirije.
Govoreći u prisustvu američkog predsjednika Donalda Trumpa, Macron je direktno Tursku povezao s borcima Islamske države.
"Danas su zajednički neprijatelji terorističke skupine. Žao mi je što to moram reći, ali tu za stolom nemamo istu definiciju terorizma", kazao je Macron.
Optužbe Macrona na račun Turske
"Kada pogledam Tursku, vidim da se bori protiv onih koji su se s nama rame uz rame borili protiv IS-a, a ponekad surađuju i sa srodnim skupinama", istaknuo je Macron.
Francuski predsjednik smatra da ta dvosmislenost Turske u odnosu prema spomenutoj islamističkoj skupini šteti svima kada se radi o stanju na terenu.
"Prvi prioritet je da prema tim skupinama imamo vrlo jasno stajalište i zato smo počeli preispitivati odnose s Turskom", kazao je Macron.
Turska je u međuvremenu najavila da će blokirati plan obrane baltičkih država i Poljske od mogućih napada Rusije ako Savez ne udovolji zahtjevu Ankare da se kurdska milicija YPG proglasi terorističkom skupinom.
Na konferenciji za novinare s Trumpom, na kojoj nije nedostajalo i neugodnih trenutaka, Macron je izgledao iziritirano nakon što je američki predsjednik kazao da će pitanje o tome treba li Francuska učiniti više u smislu prihvata svojih državljana koji su se borili na strani IS-a prepustiti francuskom predsjedniku.
Vidljivo iznerviran, Macron je ustvrdio da je broj boraca IS-a iz europskih zemalja vrlo malen te da bi se radije svi trebali usredotočiti na širi problem.
U sjevernoj Siriji se u zatočeništvu nalazi oko 400 francuskih državljana, među kojima je oko 60 islamističkih boraca.
Pariz odbija primiti natrag odrasle osobe i poručuje da im se mora suditi tamo gdje su zločine i počinili.
Trump ga je potom upitao bi li želio "neke fine islamističke borce. Uzmite koga god želite", rekao je Trump bezbrižnim tonom.
Macron je uzvratio da se "svi trebaju uozbiljiti" te priznao da među borcima IS-a ima državljana iz europskih zemalja, ali da je prioritet obračunati se potpuno s IS-om i ostalim terorističkim skupinama.
Trump je natuknuo da Macron nije odgovorio na pitanje.
"On je stoga veliki političar jer to je jedan od najboljih neodgovora koje sam čuo i to je OK", rekao je Trump.