Guaido optužio vojsku da želi ukrasti humanitarnu pomoć
Guaido optužio vojsku da želi ukrasti humanitarnu pomoć
Hina
Ilustracija: EPA
VENEZUELSKI samoproglašeni privremeni predsjednik Juan Guaido optužio je vojsku da želi "ukrasti" humanitarnu pomoć namijenjenu njegovoj zemlji kako bi je raspodijelila vlada Nicolasa Madura i najavio je održavanje donatorske konferencije u Washingtonu 14. veljače kako bi ublažio tešku nestašicu hrane i lijekova koju trpi venezuelski narod.
"Primili smo informacije iz okružja visokog vojnog zapovjedništva po kojima oni trenutačno ne odlučuju hoće li propustiti humanitarnu pomoć ili ne, nego kako će ju otuđiti", rekao je oporbeni čelnik na tiskovnoj konferenciji u Caracasu, na kojoj je zahvalio 19 europskih zemalja koje su ga u ponedjeljak službeno priznale.
"Zaplijenit će ju i raspodijeliti putem CLAP-a", upozorio je, misleći na vladin program prodaje hrane po nižim cijenama u siromašnim četvrtima.
Apelirao na savjest vojnika
Guaido je apelirao na "savjest vojnika" kako bi propustili hranu i lijekove jer zemlja, nekad najbogatija u Latinskoj Americi, trpi teške nestašice. Predsjednik Nicolas Maduro je u više navrata odbijao slanje bilo kakve humanitarne pomoći Venezueli što je, ocijenio je, način da se olakša vojna invazija Sjedinjenih Država koje ga žele svrgnuti.
"Želite li pretvoriti našu zemlju u prosjačku koloniju? Odbijamo tu jeftinu predstavu oligarhije", opetovao je u ponedjeljak. Juan Guaido je u ponedjeljak najavio održavanje donatorske konferencije 14. veljače u Washingtonu.
Ta inicijativa je odgovor na prve ponude pomoći više zemalja koje su priznale vlast Guaidoa.
"Privremena venezuelska vlada će 14. veljače organizirati međunarodnu konferenciju kako bi zatražila žurnu humanitarnu pomoć za Venezuelu", priopćile su službe Carlosa Vecchija koji zastupa Guaidoa u SAD-u.
Ta pomoć će doći iz stranih zemalja, od venezuelske dijaspore, nevladinih organizacija i privatnog sektora, dodaje se u priopćenju. Ta će se međunarodna konferencija održati u sjedištu Organizacije američkih država (OAS) čiji su članovi podijeljeni u vezi s priznanjem Guaidoa. Luis Almagro, glavni tajnik organizacije, podupire Juana Guaidoa u svoje ime.
0 ( + )
*
Tko je kriv za raspad Venezuele, Amerika ili socijalizam?
Tko je kriv za raspad Venezuele, Amerika ili socijalizam?
Petar Stošić
Foto: Index/EPA
VENEZUELA je ovih dana u središtu svjetske pozornosti nakon što se predsjednik parlamenta Juan Guaido, uz podršku stotina hiljada građana koji su izašli na ulice, proglasio privremenim predsjednikom države, pri čemu su ga priznali SAD, Kanada, većina južnoameričkih država, a danas i četrnaest zemalja Europske unije, uključujući Hrvatsku. Dosadašnji predsjednik Nicolas Maduro, naravno, ne prihvaća smjenu vlasti, a podupiru ga Rusija, Kina, Turska i drugi. Budućnost ove zemlje više je nego neizvjesna.
No uzroci političkog i ekonomskog rasapa u Venezueli sežu barem 20 godina unatrag, otkad se - prvih 14 pod Hugom Chavezom i zadnjih 6 pod Madurom - provodi eksperiment na temu što se dogodi kad vlada proglasi rat svim oblicima ekspertize. Rezultati su bili jasni, piše Washington Post: dobijete jednu od najvećih ekonomskih katastrofa u modernoj povijesti.
Iako ova zemlja ima najveće potvrđene rezerve nafte na svijetu, njeno gospodarstvo doslovno se prepolovilo od kraja 2013. - BDP je u tih 5 godina smanjen za 47%. To je dvostruko gore nego što je Grčka prošla u eurokrizi koja je počela 2009. i, ako se trendovi nastave, bit će gore nego što je prošao Zimbabve tokom svoje čuvene hiperinflacije od kraja devedesetih do 2009. ili nego što je Ukrajina prošla u godinama nakon raspada Sovjetskog Saveza i komunizma u toj zemlji.
Chavez je napunio državnu naftnu industriju lojalističkim kadrovima koji su lošim upravljanjem izazvali dramatičan pad proizvodnje u ovoj ključnoj grani venezuelske ekonomije. Ukratko, Venezuela je na rubu toga da bude zemlja koja je pretrpjela najveći ekonomski kolaps u novijoj povijesti a da isti nije uzrokovan ratom. Iako, s obzirom na posljednji razvoj događaja, ni rat nije isključen kao opcija.
Madurovo rješenje za milijunsku hiperinflaciju? Skidanje nula s novčanice i kontrola cijena
Ono što čini ekonomski kolaps Venezuele još bolnijim je, naravno, najgora aktualna hiperinflacija u svijetu. Međunarodni monetarni fond (MMF) povećao je svoju procjenu za inflaciju venezuelskog bolivara do kraja ove godine s 1000% na milijun posto, a zatim na gotovo nadrealnih 10 milijuna posto. Najrealnija procjena trenutno je ipak nešto manja - 112.000%, ali to zaista nije neka utjeha Venezuelcima koji zbog katastrofalne nestašice hrane, lijekova, struje, pitke vode i drugih potrepština, jedu pokvareno meso, piju prljavu vodu i masovno umiru u devastiranim bolnicama od izlječivih bolesti.
Kao što im nije ništa lakše otkako je Madurov režim odgovorio na inflaciju tako što je uklonio čak pet nula s bolivara i povećao minimalnu plaću za 150%, što znači da se sada njome može kupiti otprilike 3 kilograma mesa (oko 50 američkih dolara, prema službenom tečaju). Bolivar je od 2013. izgubio 99.999% svoje vrijednosti, mjereno prema njegovoj vrijednosti na crnom tržištu. Odgovoriti na to micanjem nula s novčanice i printanjem još novca je kao da pokušavate smršavjeti tako što promijenite odjeću, piše analitičar Washington Posta Matt O'Brien.
A Venezuela je printala novac kao da nema sutra ili, preciznije rečeno, kao da to neće potopiti vrijednost bolivara, kako bi nadoknadila pad prihoda i uvozila sve ono čega je ponestalo zbog dramatičnog pada proizvodnje. Do pada proizvodnje je, pak, očekivano došlo nakon što je prvo Chavezova, a potom i Madurova vlada preuzela jedan sektor gospodarstva za drugim - naftu, rudnike, industriju čelika, poljoprivredu, struju i vodu - i potjerala sposobne radnike, inženjere i menadžere koji su se pobunili protiv njih da bi ih zamijenila podobnim partijskim kadrovima, a strane tvrtke, koje su barem znale što rade, jednostavno istjerala iz zemlje nacionalizirajući im imovinu. Ista situacija, usput rečeno, kojoj svjedočimo i u Hrvatskoj barem posljednjih 20 godina.
Venezuela je izvozom nafte krpala rupe u ekonomiji - a onda se cijena nafte prepolovila
Država je uvozom mogla krpati ogromne rupe u ekonomiji koje je stvorila dok su cijene nafte bile više od 100 dolara, s obzirom na to da joj je izvoz nafte glavni izvor prihoda - čak 90% izvoza zemlje otpada na naftu, što dovoljno govori o zdravlju njenog gospodarstva. No kad je cijena nafte prije nekoliko godina počela nezaustavljivo padati, sva neodrživost strategije uhljebljivanja, nacionaliziranja, kupovanja socijalnog mira i printanja novca postala je očita.
Slične probleme je, naravno, imala i Rusija, koja je, uz ovisnost o izvozu nafte, bila pogođena daleko opsežnijim sankcijama nego Venezuela. Dok je dobar dio uvoza iz Rusije u EU, SAD i druge zemlje zabranjen sankcijama zbog intervencije u Ukrajini i aneksije Krima, SAD je i dalje najveći uvoznik venezuelske nafte - čak 39% venezuelskog izvoza odlazi u "sjeverni imperij", kako ga Maduro u svom populističkom stilu zove. Pa ipak, Rusija nije bila ni izbliza tako teško pogođena kao Venezuela. Druga od tri najveće izvoznice nafte, Saudijska Arabija, imala je u zadnjih pet godina gospodarski rast od ukupno 11%, iako je cijena nafte padala većinu tog vremena.
Proizvodnja nafte koja je pala s 3,4 milijuna barela na samo 1,17 milijuna barela dnevno, samo je jedna u nizu grana ekonomije koju su čavisti bacili na koljena. Chavez je tako 2006., sedam godina nakon što je došao na vlast, između ostalog, nacionalizirao i najveću tvrtku za distribuciju električne energije Electricidad de Caracas. Nastanci struje danas su redovita pojava. A Maduro je 2013. samo ubrzao nacionalizaciju obrušivši se na supermarkete, tvornice gnojiva, cipela, kave i druge.
Liječnik iz bolnice Vargas u Caracasu, dr. Del Valle, opisao je za britanski Sun kako zbog redukcija osoblje bolnice mora koristiti ručne generatore da bi ventilatori u intenzivnoj skrbi nastavili raditi i održali pacijente na životu. A stanovnica Caracasa Maribel Gonzalez dijagnosticirala je za iste novine korijen problema: "Ovo dobijete kad nacionalizirate sve. Previše stvari koje vlada mora plaćati i nadzirati i sve zakaže."
Je li onda za opću propast Venezuele kriv takozvani demokratski socijalizam čije je uvođenje Chavez proglasio po dolasku na vlast, a Maduro nastavio? S jedne strane, valja podsjetiti da Chavez nije prvi lider Venezuele koji je provodio nacionalizaciju, regulaciju tržišta rada, subvencije i kontrole valute i cijena. S takvom je politikom počeo bivši predsjednik Rafael Caldera još u sedamdesetima, kada je zbog ovih politika sirova nafta postala jeftinija od vode, a uvoznici mnogo konkurentniji od domaćih proizvođača.
To smo pitali i financijskog stručnjaka dr. sc. Andreja Grubišića, koji se slaže da je socijalistička politika Chaveza Madura. "Nažalost, država je tamo preuzela neprirodne uloge i funkcije. Možda bi ispravnije bilo reći da su uime države pojedinci koji su imali veliku moć donijeli odluke koje su de facto s ljudi maknuli odgovornost i tu odgovornost za kreiranje ekonomskog blagostanja prebacili na državu. I to se u principu zove socijalizam. I nažalost, Venezuela se ni po čemu nije pokazala drugačijom od obrasca koji se već, vezano za socijalizam, viđao u prošlosti. A to je da u pravilu, kako vrijeme prolazi, životni standard i kupovna moć tih ljudi je relativno mala i ograničena u usporedbi s ekonomijama gdje je puno više ekonomskih sloboda. A politički problemi su posljedica ekonomskih jer ljudi jednostavno teško žive... Chavezova stranka je navodno bila draga mnogima u Venezueli, ali on je pričao bajke koje su se na dugi rok pokazale neodržive za većinu ljudi, a te bajke su itekako bile dobre za partikularne skupine koje su od toga imale veliki interes", kaže Grubišić.
Američke sankcije ne zabranjuju uvoz nafte iz Venezuele
Maduro, njegovi saveznici poput Moskve i Istanbula i njegovi ljevičarski apologeti diljem svijeta, bilo da ga izravno podržavaju ili ga samo tumače kao manje zlo od navodne američke "smjene režima", tvrde, pak, da su pravi uzrok gospodarskog sloma sankcije iz Washingtona. No sankcije koje je SAD dosad uveo, prije posljednjih sankcija usmjerenih na venezuelsku naftnu tvrtku PDVSA, bile su prvenstveno ciljane na dužnosnike Madurova režima optužene za gušenje ljudskih prava, korupciju i potkopavanje demokracije, a ne na cjelokupno gospodarstvo te zemlje.
>> Je li čovjek koji ruši Madura američki pijun ili spasitelj Venezuele?Također, američka vlada je zabranila venezuelskoj da se zadužuje kod američkih banki ili fondova, zbog čega su glavni kreditori ove zemlje postali Kina, Rusija i Indija. A budući da Venezuela prodajom nafte Kini i Indiji uglavnom otplaćuje dug prema tim zemljama, izvoz nafte u SAD joj je primarni izvor prijeko potrebne gotovine. Prema novim sankcijama, svi prihodi od izvoza venezuelske nafte u SAD-u držat će se na posebnom računu dok Maduro ne prenese kontrolu nad naftnom tvrtkom (i zemljom) Guaidou. No te su sankcije uvedene tek krajem prošlog mjeseca.
Uostalom, svima koji krive američke sankcije za stanje u Venezueli mogla bi biti zanimljiva izjava samog Madura na kongresu njegove Stranke ujedinjenih socijalista Venezuele (PSUV). "Proizvodni modeli koje smo pokušali dosad su propali, a odgovornost je naša - moja i vaša", rekao je Maduro tom prilikom.
Osim printanja novca i devaluacije valute, Madurov režim pokušao je sanirati štetu koju je napravio kontrolom cijena, ali to je samo povećalo razmjere krize. Opet očekivano jer trgovci, koji su zbog istovremene hiperinflacije i državnog propisivanja maksimalnih cijena bili prisiljeni prodavati robu uz gubitak, uskoro su prestali naručivati robu. Krajnji rezultat je bio ono što sad vidimo: prazne police, dugi redovi, kvote i redukcije, glad, opća humanitarna kriza, nasilje i egzodus gotovo 3 milijuna ljudi iz zemlje. Dok oni iz srednje klase emigriraju u Madrid i Miami, siromašniji Venezuelci bježe preko granice u Kolumbiju i Brazil uzrokujući pravu izbjegličku krizu.
Maduro potjerao strane tvrtke i nelojalne profesionalce, proizvodnja nafte se prepolovila
S druge strane, analitičar Washington Posta smatra da je najbolji opis čavističkog režima "kratkovidna mafija" i da glavni uzrok katastrofe nije socijalizam i "radikalna redistribucija" u koju se upustio jer jedna socijaldemokratska Danska ima više poreze od Venezuele. Problem je, drugim riječima, nesposobnost i gramzivost režima, ne njegova ideologija sama po sebi. Financiranje zdravstva, školstva, stanogradnje i drugih vidova socijalne države imalo je za cilj udobrovoljiti siromašniji sloj naroda, dok se javni sektor koristio kao privatni crni fond.
I to je možda ono što je najalarmantnije u tragediji Venezuele. To što zemlja ne mora imati socijalistički režim, deklarativni ili stvarni, da bi bila ekonomski upropaštena, a njen narod bačen u humanitarnu katastrofu i na rub građanskog rata. Ne mora ni namještati izbore i nasilno gušiti oporbu, kao što Madurov režim bez sumnje radi. Dovoljno je da bude nesposobna, korumpirana i tretira državu kao poligon za osobno bogaćenje, privatni sektor kao kravu muzaru, a radna mjesta i tvrtke u javnom sektoru kao socijalnu mjeru ili feud koji dijeli svojim vazalima.
Mogu li se onda povući određene paralele između Venezuele i Hrvatske? Na kraju krajeva, kako smo već pisali, Izvješće o globalnoj konkurentnosti 2018.-2019. Svjetskog ekonomskog foruma utvrdilo je da je, po učinkovitosti javnog sektora, Hrvatska predzadnja na svijetu - upravo iza Venezuele.
"Venezuela je dobar primjer što se dogodi kada državno uplitanje u živote ljudi ode u takve magnitude... Svi postanu ovisni o državi, nestane ekonomske inicijative, osobnih i političkih sloboda i onda to završi ovako kako završi. U Hrvatskoj je vrlo velika uloga države u gospodarstvu, i to je jedan od, po mom dubokom uvjerenju, ključnih uzroka zašto su u Hrvatskoj, poslije Bugarske, ljudi najsiromašniji po paritetu kupovne moći od svih zemalja Europske unije. Hrvatska statistički nije jednaka Venezueli, ali i dalje se osjeti da se u Hrvatskoj gotovo pola BDP-a odnosi na državnu potrošnju. A s obzirom na to da državna potrošnja nije pretjerano efikasna, to znači da se puno toga što se kreira, potroši na loš način. Ono što je u Hrvatskoj bolje nego u Venezueli je to što u Hrvatskoj postoji puno veća politička sloboda, što je dobro, međutim ako ljudi koji imaju političku slobodu osnovati stranku i zagovarati određene ideje, a prema tim idejama opet država treba biti ta koja će rješavati naše probleme, opet se vraćamo na problem da s takvim pristupom nemamo ekonomskih sloboda. Jer umjesto da potičete individualnu odgovornost i slobodnije tržište, vi u Hrvatskoj imate ekonomiju u kojoj, prema mom izračunu, 67% ljudi živi direktno ili indirektno od države. I rezultati toga su takvi da smo iza Bugara najsiromašniji u EU", upozorava Grubišić.
*Index koristi third party aplikacije za realizaciju anketa, kako bi smanjili mogućnost manipulacije anketom od strane korisnika, ali i potpuno odagnali mogućnost Indexovih manipulacija rezultatima. Svejedno, online ankete ne mogu se smatrati znanstveno utemeljenima, niti vjerodostojno predstavljaju većinu hrvatske populacije. Index, naime, relativno rijetko posjećuju potpuni idioti, koji pak u ukupnoj hrvatskoj populaciji imaju značajan udio.
0 ( + )
*
Nepovratno ćemo izgubiti trećinu ledenjaka na Himalajama
Nepovratno ćemo izgubiti trećinu ledenjaka na Himalaji
T.J.D.
HimalajaFoto: 123rf
NAJMANJE trećina ogromnog ledenog pokrova visokog planinskog lanca u Aziji osuđena je na propast zbog globalnog zatopljenja, navodi se u izvješću The Hindu Kush Himalaya Assessmenta, a prenosi The Guardian.
Čak i ako se drastično i u vrlo kratkom periodu smanje emisije stakleničnih plinova, 36% ledenjaka duž Hindukuša i Himalaje nestat će do 2100. godine, što će imati ozbiljne posljedice na živote gotovo 2 milijarde ljudi.
U slučaju da se emisije ne smanje, izgubit ćemo dvije trećine ledenog pokrova sa spomenutih planinskih lanaca.
1,65 milijarda ljudi oslanja se na rijeke
Ledenjaci su zapravo svojevrsna skladišta vode za 250 milijuna ljudi koji žive na tom području, potezu Hindukuš-Himalaja, a dodatnih 1,65 milijardi ljudi oslanja se na dotok velikih rijeka koje teku iz vrhova tih planinskih lanaca u Indiju, Pakistan, Kinu i druge zemlje.
"Radi se o klimatskoj krizi za koju niste ni čuli", rekao je klimatolog Philippus Wester iz instituta International Centre for Integrated Mountain Development (Icimod).
“U najboljem mogućem scenariju, ako se zaista uhvatimo u koštac s klimatskim promjenama, svejedno ćemo izgubiti jednu trećinu ledenjaka i naći se u nevolji. Ovo otkriće nas je zaista šokiralo“, rekao je Wester .
Wester je dodao kako regija Hindukuš-Himalaja (HKH) nije toliko zastupljena u medijima, u smislu globalnog zatopljenja, kao što su to neke otočne države i Arktik, mada je zapravo vrlo gusto naseljena.
Zbog otapanja ledenjaka, između 2050. i 2060. godine povećat će se tok rijeka. Zbog toga bi voda iz planinskih jezera mogla izaći iz svojih korita i poplaviti zajednice na tim područjima.
Problem s hidroelektranama
No nakon 2060. godine, riječni tokovi bi trebali početi ponovno opadati. Tada će se zbog niskog toka stvarati manje energije u hidroelektranama koje proizvode veći dio električne energije u regiji.
Ipak, najveći problem čeka poljoprivrednike koji se oslanjaju na predvidljive zalihe vode za uzgoj usjeva. Čini se kako klimatske promjene već sada uzrokuju da se pred-monsunski tok smanji upravo kada poljoprivrednici sade svoje usjeve. Što je još gore, rekao je Wester, monsun postaje sve čudniji i sa sve većim brojem ekstremnih pljuskova.
"Poplave koje su se do nedavno događale jednom u 100 godina, sada se odigravaju svakih 50 godina", objasnio je klimatolog.
Žive sa samo 12 kuna dnevno
U najnovijem izvješću naglašava se u kakvoj su teškoj situaciji stanovnici koji žive na spomenutim planinskim lancima. Jedna trećina njih živi s manje od 1,90 dolara (oko 12 kuna) dnevno i nema im tko pomoći ako dođe do klimatske katastrofe.
Političke napetosti između susjednih zemalja, poput Indije i Pakistana, mogle bi dodatno otežati situaciju.
“Ovo područje čekaju teška vremena. Budući da će se mnoge promjene i katastrofe odigrati duž granica zemalja, sukobi među njima mogli bi se lako razbuktati ”, rekao je ekolog Eklabya Sharma, zamjenik voditelja instituta Icimod.
0 ( + )
*
BBC: Britanska vlada poziva na zabranu mobitela u školama
BBC: Britanska vlada poziva na zabranu mobitela u školama
R.A.
Ilustracija: 123rf
UČENICIMA bi trebalo zabraniti unošenje mobitela u škole, rekao je BBC-ju engleski ministar za školske standarde Nick Gibb. Gibb je govorio uoči predstavljanja vladinih novih smjernica za škole, za koje se očekuje da će se baviti sigurnosti na internetu, društvenim mrežama i online igrama. Vjeruje se da će se savjetovati ograničavanje vremena koje djeca provode online.
Škole već imaju mogućnost zabraniti donošenje mobitela u školske prostore. No vladina je politika da ravnatelji škola trebaju utvrditi je li to prikladno. Patsy Kane, izvršna ravnateljica u Education and Leadership Trustu u Manchesteru smatra da Gibbov plan "ne prihvaća kako fantastični mobiteli mogu biti kao sredstvo za učenje".
Kane je za BBC Breakfast rekla kako njena ustanova potiče odgovorno korištenje mobitela tokom nastave te kako nastavnici mogu oduzeti uređaje ako tokom školskih sati budu korišteni neprimjereno. ”Postoji cijeli niz fantastičnih aplikacija i učenici su doista motivirani da ih koriste”, naglasila je Kane. Sindikat učitelja izrazio je skepsu oko izravne i sveobuhvatne zabrane mobitela.
"Mnoge su škole već odlučile zabraniti mobitele u učionicama. Iako je odluka na ravnateljima, moje je mišljenje da škole trebaju zabraniti učenicima da donose mobitele", rekao je Gibb.
Sve je kraće - i vrijeme za spavanje i odmor
Katie Ivens iz organizacije Campaign for Real Education kaže kako podržava zabranu mobitela u učionicama, ali i kako smatra da ih učenici zbog sigurnosti trebaju koristiti na putu do škole i kuće.
Ono što je poznato pod nazivom "edukacija o odnosima" bit će obavezno od rujna 2020. godine, a škole se potiču da ju uvedu već od rujna ove godine. Prošlog ljeta vlada je objavila nacrt smjernica za provođenje. "Djeca i mladi odrastaju u sve složenijem svijetu i žive podjednako online i offline", stoji u nacrtu. Iako se priznaje kako ovakav način života ima mnoge pozitivne i uzbudljive karakteristike, postoje također i izazovi i rizici.
Od objave ovog dokumenta, koji kaže kako "učenike treba podučavati prednostima ravnoteže vremena provedenog online i offline", pristiglo je više od 11.000 odgovora i reakcija, pa se uskoro očekuju i nove smjernice.
"Djeca ne bi trebala provoditi sate i sate na svojim mobitelima. Očito je da postoje velike prednost interneta i da nema ništa bitno štetno u provođenju vremena online. No, ako djeca provode previše vremena na društvenim mrežama ili uz računalne igrice, skraćuje se vrijeme za razgovor s roditeljima, za vježbanje, domaće zadaće ili igranje s prijateljima. Sve je kraće - i vrijeme za spavanje i odmor djece, što znači da idući dan u školu dolaze umorni i nesposobni da se koncentriraju", rekao je ministar Gibb te naglasio: "Naučiti djecu da sama reguliraju svoje korištenje mobitela i društvenih mreža postaje sve važnija životna vještina."
Sindikat ravnatelja: Zabrana bi mogla biti kontraproduktivna
Međutim, lideri NAHT-a, koji okuplja školske ravnatelje, smatraju da bi zabrana mobitela u školama mogla biti kontraproduktivna. U svome obraćanju parlamentarnom Odboru za znanost i tehnologiju u oktobaru prošle godine, viša savjetnica NAHT-a Sarah Hannafin je rekla:
"Zabrana mobitela svakako bi mogla dobro funkcionirati u nekim školama, ali nema politike koja će biti primjenjiva u svim školama. Univerzalna zabrana mobitela mogla biti prouzročiti više problema nego što će ih riješiti. To bi samo gurnulo mobitele u ilegalu, odnosno učinilo ih manje vidljivima. U konačnici, škole i rade na tome da mlade ljude pripreme za vanjski svijet, pružajući im svijest i strategije kako bi odgovorno provodili vrijeme online i stekli sposobnost identificiranja i rješavanja svih negativnih učinaka i problematičnih sadržaja", zaključila je Hannafin.
0 ( + )
*
UN neće sudjelovati u skupinama koje raspravljaju o krizi u Venezueli
UN neće sudjelovati u skupinama koje raspravljaju o krizi u Venezueli
Hina
Ilustracija: EPA
TAJNIŠTVO Ujedinjenih naroda neće sudjelovati ni na jednom sastanku skupina koje se formiraju u vezi s rješavanjem venezuelske krize kako bi "sačuvali svoju vjerodostojnost" nudeći se kao posrednik u Venezueli, rekao je njihov glavni tajnik Antonio Guterres.
"UN-ovo tajništvo je odlučilo da neće sudjelovati ni u jednoj takvoj skupini kako bismo sačuvali vjerodostojnost naše ponude za posredovanje između dviju strana i bili kadri, na njihov zahtjev, pomoći u pronalaženju političkog rješenja", rekao je za medije UN-ov glavni tajnik.
Premda je izrazio "zabrinutost" zbog razvoja situacije, Guterres nije rekao na koje je skupine mislio.
Sastaju se ministri vanjskih poslova Limske skupine
U ponedjeljak će se na kriznom sastanku ministara vanjskih poslova Limske skupine, na kojemu američki državni tajnik Mike Pompeo treba sudjelovati videovezom, okupiti u Ottawi desetak latinoameričkih zemalja. Na tom će sastanku biti SAD i EU.
U Limsku skupinu, osnovanu 2017., ulaze Argentina, Brazil, Kanada, Čile, Kolumbija, Kostarika, Gvatemala, Honduras, Meksiko, Panama, Paragvaj, Peru, Gvajana i Sveta Lucija.
Urugvaj i Meksiko su prošli tjedan pak objavili da će 7. veljače u Montevideu organizirati međunarodnu konferenciju na kojoj će sudjelovati zemlje i međunarodne organizacije koje imaju "neutralno stajalište" o venezuelskoj krizi.
Urugvaj i Meksiko, koji nisu priznali Juana Guaidóa privremenim predsjednikom, rekli su da je njihova inicijativa odgovor na "poziv" Antonija Guterresa da se "prednost dadne dijalogu". Dvije zemlje se zauzimaju za pregovore na kojima bi se pronašlo rješenje za tešku političku krizu koja potresa Venezuelu.
0 ( + )
*
Guaido optužuje Madura: Želi prenijeti 1,2 miliijarde dolara u Urugvaj
Guaido optužuje Madura: Želi prenijeti 1,2 miliijarde dolara u Urugvaj
Hina
Ilustracija: EPA
VENEZUELSKI oporbeni čelnik Juan Guaido, koji se proglasio privremenim predsjednikom, optužio je predsjednika Nicolasa Madura da želi prenijeti u Urugvaj 1,2 milijarde dolara te je zatražio od potonjeg da ne sudjeluje u toj "krađi".
Pozvao Urugvaj da ne sudjeluje u tome
"Upravo pokušavaju prenijeti novac koji je na računu iz BANDES-a (venezuelska Razvojna banka) u Urugvaj. Pozivam Urugvaj da ne sudjeluje u toj krađi (...) govorimo o 1 do 1,2 milijarde dolara", rekao je Guaido.
BANDES, Banka za gospodarski i društveni razvoj Venezuele, ima nekoliko podružnica u Urugvaju. No upit AFP-a banka nije komentirala.
Juan Guaido, socijaldemokratski predsjednik Narodne skupštine koju kontrolira oporba, proglasio se privremenim predsjednikom 23. siječnja pozivajući se na ustav.
Smatra Madura uzurpatorom jer je reizabran na izborima koje osporavaju oporba i velik dio međunarodne zajednice, a politički protivnici su mu u zatvoru ili u egzilu.
0 ( + )
*
Glavni pregovarač Europske unije kaže da neće biti novih pregovora o Brexitu
Glavni pregovarač Europske unije kaže da neće biti novih pregovora o Brexitu
Hina
Ilustracija: EPA
EUROPSKA unija neće ponovno otvarati pregovore o sporazumu o Brexitu, što uključuje i kontroverzni 'backstop', poručio je pregovarač EU-a Michel Barnier, dodavši kako se nakon odlaska Velike Britanije iz saveza može raditi na alternativnom rješenju za granicu Irske i Sjeverne Irske.
Kaže da je EU suglasna o pitanju novih pregovora
U objavi na Twitteru, nakon susreta s nizozemskim premijerom Markom Rutteom u Den Haagu, Barnier je napisao: "Postoji potpuna suglasnost da se sporazum o izlasku ne može ponovno otvarati. Backstop je danas jedino operativno rješenje za pitanje irske granice. EU je spremna raditi na alternativnim rješenjima tokom prijelaznog razdoblja."
Takozvani 'backstop' je zaštitni mehanizam kojim se želi izbjeći ponovna uspostava graničnih kontrola između Irske, članice EU-a, te Sjeverne Irske koja će u okviru Velike Britanije napustiti taj savez.
Britanci EU službeno napuštaju 29. ožujka, no britanski zastupnici odbijaju ratificirati sporazum koji je premijerka Theresa May postigla u pregovorima s Bruxellesom.
Njime bi se Britaniji omogućilo da zadrži trenutne trgovinske odnose s Europom tokom tranzicijskog perioda, barem do kraja iduće, a potencijalno još dvije dodatne godine.