Ukrajinski policajci uhićeni zbog ubojstva petogodišnjeg dječaka
Ukrajinski policajci uhapšeni zbog ubojstva petogodišnjeg dječaka
HINA
Foto: EPA
DVOJICA ukrajinskih policajaca uhapšena su zbog sumnje da su ubili petogodišnjeg dječaka dok su pijani pucali u limenke i boce u dvorištu stambene zgrade, rekli su službenici.
Dječak Kyrylo Tliavov prošlog je tjedna odveden u bolnicu s ozljedom glave te je kasno u ponedjeljak preminuo. Njegova smrt potaknula je građane na prosvjed ispred zgrade ministarstva unutarnjih poslova s bakljama i plakatima na kojima je pisalo "policija ubija ljude".
Načelnik pokrajinske policije u Kijevskoj regiji 80 km od glavnog grada, gdje se incident dogodio, podnio je ostavku i zatražio premještaj u regiju Donbas u kojoj se Ukrajina bori s proruskim separatistima.
Prosvjedi pred policijskom upravom
Kasno u utorak, nekoliko stotina protestanata okružilo je ulaz u regionalnu policijsku upravu u gradu Pereyaslav-Khmel'nyts'kyiju, zapalivši baklje i dimne pelete te zahtijevajući ostavke cijelog vodstva regionalne policije.
Slično okupljanje održano je i u centru Kijeva gdje je nekoliko stotina protestanata zatražilo da odstupi i ministar unutarnjih poslova Arsen Avakov. On nije komentirao slučaj.
Ukrajinska policija već je ranije bila meta masovnih prosvjeda, uključujući one 2012. kada su policijski službenici optuženi za pomaganje u prikrivanju slučaja silovanja i ubojstva 18-godišnje djevojke jer su roditelji napadača imali političke veze.
Borba protiv korupcije u ukrajinskoj policiji bila je prioritet vodstva koje je na vlast došlo nakon prosvjeda na Majdanu 2014. kojim je srušen proruski predsjednik, no kritičari tvrde kako promjene nisu bile dosljedne.
0 ( + )
*
Česi traže ostavku premijera, ovo su najveći prosvjedi od pada komunizma
Česi traže ostavku premijera, ovo su najveći prosvjedi od pada komunizma
R.I.
Foto: EPA
VIŠE OD 120 hiljada ljudi prosvjedovalo je u centru Praga protiv premijera Andreja Babiša.
Radi se o najvećim prosvjedima nakon pada komunizma u Baršunastoj revoluciji 1989., javlja BBC.
The Czech Republic witnessed its biggest political protest since the fall of communism after an estimated 120,000 people gathered in Prague to demand the resignation of the prime minister, Andrej Babiš.pic.twitter.com/p4hO3xH2ga
Prosvjedi koje je organizirala Milijunska građanska inicijativa nastavak su demonstracija koje se održavaju svakog tjedna od kraja travnja. Organizatori zahtijevaju ostavku premijera optuženog za pronevjeru novca iz europskih fondova i njegove ministrice pravosuđa Marije Benešove.
Prosvjednici su stigli iz cijele zemlje, iz više od 1500 gradova i sela u Češkoj, piše Likovdky.
Babiš je pod istragom zbog pronevjere europskih fondova tokom izgradnje luksuznog hotelskog kompleksa Rodino gnijezdo 2007. i 2008.
Češka policija objavila je u travnju da bi Andrej Babiš i drugi sumnjivci trebali na sudu odgovarati zbog navodne prevare u korištenju dva milijuna eura vrijedne europske subvencije, za što bi premijer mogao dobiti do 10 godina zatvora.
Osim toga, premijerovi kritičari zamjeraju mu pripadnost komunističkoj stranici i navodnu suradnju, koju on niječe, s komunističkom tajnom policijom StB prije 1989. godine.
Babiš, milijarder koji se bavi medijima i kemikalijama, odbacuje optužbe i tvrdi da je riječ o političkoj uroti protiv njega. "To je ispolitizirano", rekao je za agenciju ČTK.
Novi prosvjedi najavljeni su i sljedećeg tjedna diljem zemlje.
0 ( + )
*
Novi ukrajinski predsjednik želi mir s Rusijom
Novi ukrajinski predsjednik želi mir s Rusijom
Hina
Foto: EPA
NOVI ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij rekao je danas kako je spreman pregovarati s Rusijom oko završetka rata u istočnoj Ukrajini, ali i da će se držati cilja ulaska Ukrajine u Europsku uniju i NATO.
U govoru u sjedištu NATO-a, Zelenskij, bivši komičar bez političkog iskustva koji je na mjesto predsjednika došao 20. svibnja, rekao je kako će održati Ukrajinu "na putu prema europskoj i euroatlantskoj integraciji".
"Strateški put Ukrajine za stjecanje punopravnog članstva u EU i NATO savezu... ostaje nepromijenjen", rekao je Zelenskij novinarima uz prisutnost glavnog tajnika NATO-a Jensa Stoltenberga. "Ovo je prioritet naše vanjske politike."
"Spremni smo pregovarati s Rusijom i primijeniti sporazum iz Minska. Međutim, prvo moramo biti u mogućnosti obraniti se", rekao je Zelenskij.
"Naš zajednički cilj je osigurati stabilnost i sigurnost u Crnomorskoj regiji", poručio je te dodao kako će njegov novi načelnik glavnog stožera vojske u srijedu održati mirovni dijalog "u okvirima sporazuma iz Minska".
0 ( + )
*
Mladi par otišao na odmor na Fidži, a onda su iznenada umrli
Mladi par otišao na odmor na Fidži, a onda su iznenada umrli
S.M.
Foto: Facebook
ODMOR iz snova na Fidžiju završio je tragično po teksaški par. Oboje su umrli od misteriozne bolesti.
David i Michelle Paul iz Fort Wortha razboljeli su se po dolasku na tropski otok u južnom Pacifiku između 22. i 25. svibnja. Uzrok njihove iznenadne smrti i dalje se istražuje, a njihovi bližnji kažu kako su oboje bili zdravi i u dobroj formi. Iza njih je ostao dvogodišnji sin, piše britanski dnevni list Daily Mail.
David je bio veteran ratnog zrakoplovstva, a Michelle je bila studentska sportašica, rekla je Davidova sestra Tracey Calanog, dodavši kako je obitelj dan prije njihova planiranog povratka dobila informaciju o njihovu pogoršanu zdravstvenom stanju: "Shvatili su da se nešto događa s njihovim tijelima i stigli su do bolnice."
Michelle je prva umrla. David je trebao biti prebačen na daljnje liječenje u Australiju, ali umro je prije nego se to moglo učiniti.
Službenici američkog Državnog tajništva potvrdili su smrt teksaškog para i izrazili sućut njihovoj obitelji. Državno tajništvo prati istragu lokalnih vlasti. Tijela će biti vraćena u SAD nakon što bude ustanovljen uzrok smrti.
Članovi obitelji vjeruju da su se David i Michelle zarazili smrtonosnim virusom jer su vlasti na Fidžiju izdale upozorenje o sezoni opasne gripe u regiji.
0 ( + )
*
30 godina od Tiananmena: Pokolj koji je stvorio današnju Kinu
30 godina od Tiananmena: Pokolj koji je stvorio današnju Kinu
Petar Stošić
Screenshot: BBC
SLIKA čovjeka ispred tenka na Trgu Tiananmen obilježila je masovne prosvjede u Kini 1989. više nego ijedna druga. Jedan čovjek je stajao ispred kolone tenkova dan nakon što je kineska vojska, na zapovijed Komunističke partije, na tom trgu pobila stotine, a možda i hiljade ljudi.
Do danas se ne zna što se dogodilo s čovjekom koji je stao pred kolonu tenkova
Pokolj se dogodio prije točno 30 godina - 4. lipnja 1989. Nepoznatom prosvjedniku se do danas ne zna identitet ni što mu se dogodilo kad su ga nepoznate osobe odvele. Ne zna se ni što se dogodilo posadi tenka koja ga je bezuspješno pokušavala zaobići, ali ga nije pregazila.
No 30 godina kasnije kineski režim prilično uspješno briše sve uspomene na događaj koji je promijenio povijest i uzdrmao njegovu vlast više nego ikad prije ili nakon toga. Ne samo što je bilo kakva komemoracija u Kini zabranjena, piše reporter BBC-ja John Sudworth, nego se godišnjica na neki način obilježava službenim programom zaborava.
Tjednima prije 4. lipnja najveći svjetski stroj za cenzuru radi još jače nego prije: golema mreža automatiziranih algoritama i deseci hiljada ljudskih moderatora čiste kineski internet od bilo kakvih referenci na Tiananmen, ma koliko neizravne bile.
A one za koje vlasti zaključe da su u svojim pokušajima izbjegavanja cenzure pretjerali čeka zatvor. Grupa aktivista koja je 2016. pokušala komemorirati godišnjicu etiketama za alkoholno piće dobila je zatvorske kazne do tri i pol godine zbog "poticanja subverzije državne vlasti". Njihov zločin? Na boce kineske rakije baijiu stavili su etikete "ba jiu liu si", što na kineskom znači 89-6-4 - što je datum pokolja na Tiananmenu.
Kinezi danas ne prepoznaju sliku čovjeka ispred tenka - ili se prave da je ne prepoznaju
U uspjeh kineske politike zaborava uvjerio se i sam Sudworth kad je otišao na ulice Pekinga i pitao ljude prepoznaju li sliku čovjeka s tenkom. Jedan za drugim bi se Kinezi - mladi i stari, muškarci i žene - zagledali u sliku i odgovorili mu da je prvi put vide.
"Izgledaju kao strani tenkovi. Nisu kineski", rekao je jedan Kinez.
Jedini koji su mu rekli da su vidjeli sliku bili su studenti sa sveučilišta u Pekingu, gdje su prosvjedi 1989. i počeli. No i oni su mu rekli da je malo Kineza vidjelo sliku.
Na kraju reportaže jedan ga je Kinez, znakovito, prekorio što uopće pokazuje sliku. "Kako se usuđujete pokazati ovu sliku ovdje?" pitao ga je.
A iako se režim uglavnom pravi da se prosvjedi na Tiananmenu i njihovo brutalno gušenje nikad nisu dogodili, ministar obrane Wei Fenghde napravio je rijetku iznimku na regionalnom forumu u Singapuru. Kad ga je osoba iz publike pitala za godišnjicu Tiananmena, Wei je odgovorio da je "taj incident bio politička turbulencija" i da su "centralna vlada i vojska poduzele odlučne mjere kako bi zaustavile turbulenciju", što je bio "ispravan put".
"Prošlih 30 godina dokazalo je da je Kina prošla kroz velike promjene", rekao je i dodao da je zbog tadašnjeg postupka režima "Kina uživala stabilnost i razvoj".
Što se zapravo dogodilo tog turbulentnog i krvavog lipnja 1989.?
Više od milijun prodemokratskih protestanata okupiralo je Trg Tiananmen u travnju 1989. i počelo najveće političke demonstracije u povijesti Kine.
Milijuni Kineza sedam tjedana prosvjedovali za demokraciju i slobodu
Sve je počelo kao masovno žalovanje zbog smrti bivšeg šefa Komunističke partije Hu Yaobanga, koji je imao reputaciju liberalnog reformista. Nakon što je Hu umro 15. travnja, njegovi pristaše su napunili Tiananmen i onda jednostavno ostali na njemu. Žalovanje se pretvorilo u prosvjed protiv sporih demokratskih reformi, korupcije partijskih dužnosnika, sve viših troškova života i sličnih razloga.
Prosvjedi su se uskoro proširili izvan Pekinga na sveučilišne kampuse i trgove diljem zemlje. U svibnju su stotine studenata u Pekingu počele štrajk glađu. Kineski predsjednik Deng Xiaoping zbog prosvjeda nije mogao organizirati ni doček Mihailu Gorbačovu, prvom sovjetskom predsjedniku koji je posjetio Kinu u trideset godina, na Tiananmenu, što je za kinesku partiju bila velika sramota.
Milijuni studenata, radnika, ali i službenika i intelektualaca, slobodno su prosvjedovali sedam tjedana u stotinama gradova širom zemlje, uz slogane poput "Sva moć pripada narodu". Izdali su i popis zahtjeva, uključujući slobodu govora i demokratske izbore. Kipari su na Tiananmenu čak napravili 10-metarski kip "Božice demokracije", kinesku verziju američkog Kipa slobode.
Uvođenje izvanrednog stanja zbog "rušenja Komunističke partije"
Premijer Li Peng sastao se, pred TV kamerama, sa studentskim liderima i pokušao postići dogovor, no pokušaji dogovaranja kompromisnog rješenja su propali. U dijelovima Pekinga uvedeno je izvanredno stanje 20. svibnja. Deng je optužio prosvjednike da pokušavaju srušiti Komunističku partiju. On i drugi najviši dužnosnici izgubili su strpljenje s "kontrarevolucionarnim neredima", kako su 1. lipnja nazvani u službenom izvještaju, i izdali zapovijed vojnicima da silom očiste trg.
Prosvjednici su prethodno blokirali prometnice prema trgu autobusima, automobilima i barikadama, ali vojska ih je probila oklopnim transporterima i tenkovima. Prosvjednici su zapalili mnoge od vojnih kamiona i transportera.
Noć kad je vojska krenula u napad na Peking
Kolumnist New York Timesa i dobitnik Pulitzerove nagrade Nicholas Kristof bio je u Pekingu kad je, kako piše, dobio dojavu da kineska Armija narodnog oslobođenja vrši invaziju na vlastitu prijestolnicu. Uspio je doći na Tiananmen prije vojske, a onda je gledao kako vojnici pucaju iz automatskih pušaka izravno po okupljenom mnoštvu u kojem se i sam nalazio.
"Nikad ne zaboravite kako ste gledali mlade ljude, neke od najboljih i najpametnijih iz te nacije, pune strasti i idealizma, kako ustaju protiv strojnica - i u tom trenutku se grče krvavi i beživotni na tlu", piše Kristof. Vojnici nisu pucali samo na gomilu nego i na stanovnike koji su užasnuti gledali s balkona i na vozila hitne pomoći koja su prevozila ozlijeđene.
"Recite svijetu što se ovdje dogodilo", doviknuo mu je jedan vozač rikše koji je prevozio dvojicu ranjenika u bolnicu.
Reporterka BBC-ja Kate Adie također je bila na Tiananmenu te kobne večeri. "Stotine ljudi slavile su dok su autobusi gorjeli, kao i vojni kamioni. Vikali su, a onda, dok su se vojni kamioni kretali cestom, iz tih je kamiona otvorena vatra", opisala je u svojoj potresnoj reportaži.
"Zbunjenost i očaj vladali su među onima koji nisu mogli vjerovati da njihova vlastita vojska divlje puca na njih", rekla je Adie. "S Trga Tiananmen pucnjava je zvučala kao bitka, ali bila je jednostrana. Linija vojnika bila je suočena s golemom gomilom. Zrakom su odjekivali povici: 'Fašisti! Prestanite ubijati!'"
"Jak plotun hitaca, upravo dok sam napuštala prvu crtu, izazvao je paniku. Mladić ispred mene pao je mrtav. Pala sam preko njega. Druga dvojica ubijena su metrima daleko. Još dva su ležala ranjeni pokraj mene. Vozila hitne pomoći jurila su prema crti, ali zaustavljena su. Nisu mogla doći na trg. Dvojica bolničara upucana su i ranjena", prepričala je Adie.
Britanski veleposlanik: "Prema izvoru iz kineske vlade, ubijeno je deset hiljada"
Nikad nije definitivno utvrđeno koliko je ljudi ubijeno te večeri, a dok god je Komunistička partija na vlasti u Kini, vjerojatno i neće. Prema službenom priopćenju kineskih vlasti s kraja lipnja 1989., poginulo je oko 200 civila i nekoliko desetaka sigurnosnog osoblja. Na Zapadu su se procjene kretale od nekoliko stotina do više od hiljadu. No prema britanskoj diplomatskoj depeši, s koje je oznaka tajnosti skinuta 2017., taj je broj zapravo 10 hiljada.
Britanski veleposlanik u Kini sir Alan Donald u depeši je napisao da je taj zastrašujući podatak dobio od nekoga "tko je prenosio informacije koje mu je dao bliski prijatelj koji je trenutno član Državnog vijeća". Državno vijeće je službeno ime za kinesku vladu. Donald je naglasio da je izvor dotad bio pouzdan i da je "pažljivo odvajao činjenice od glasina i spekulacija".
"Studenti su shvatili da imaju sat vremena da napuste trg, ali nakon pet minuta APC-ovi su napali. APC-ovi su onda prelazili preko tijela opet i opet kako bi ih pretvorili u 'pitu', a ostaci su skupljeni buldožerom. Ostaci su spaljeni i zatim isprani šmrkovima niz odvode. Četiri ranjene studentice molile su za svoje živote, ali su probodene bajunetama", napisao je Donald u stravičnom opisu masakra.
"Neki od članova Državnog vijeća smatrali su da je građanski rat neminovan", dodao je Donald.
Američki državni tajnik Mike Pompeo jučer je prozvao Kinu i zatražio od nje da "objavi puni izvještaj o onima koji su ubijeni ili nestali, kako bi dala utjehu mnogim žrtvama ovog mračnog poglavlja u povijesti". Kinesko veleposlanstvo u SAD-u ljutito je reagiralo i nazvalo to "teškim miješanjem u unutarnja pitanja Kine" i uvredom kineskom narodu", punom "predrasuda i arogancije".
Što se dogodilo s čovjekom ispred tenka?
Dan nakon krvavog i brutalnog gušenja prosvjeda, kolona tenkova napuštala je trg niz Aveniju Chang'an, kad im je put prepriječio nepoznati muškarac s početka teksta. Kako se tenk pomicao, pomicao se i on, u crnim hlačama i bijeloj košulji, držeći dvije vrećice za kupovinu, stojeći mu na putu. U jednom se trenutku i popeo na prvi tenk. Pomalo nevjerojatno, nije ubijen na licu mjesta. Iako mu je sudbina nepoznata, snimka i fotografija koju je snimio američki fotograf Jeff Widener postala je legendarni simbol duha otpora totalitarnoj represiji.
Pokolj na Tiananmenu, iako je fundamentalno promijenio kinesku povijest, danas je potpuni tabu.
Kineski učenici ne uče o Tiananmenu ni na satovima povijesti. Kako je za Time prije nekoliko godina pisao Zheng Wang, profesor i suradnik Međunarodnog centra za učenjake Woodrow Wilson, na gostujućim predavanjima po Kini shvatio je da studenti s elitnih sveučilišta znaju jako malo o Tiananmenu, iako u isto vrijeme znaju o ratu između Kine i Japana otprije 70 godina.
Kina je, piše Wang, nakon Tiananmena donijela presudnu odluku. Odustali su od balansiranja ekonomskih i političkih reformi. Nastavili su s liberalnim ekonomskim reformama dok su u isto vrijeme na političkom planu postali još konzervativniji i rigidniji, kako bi očuvali poredak. Tako je 2014. kineski proračun za održavanje društvenog poretka bio viši od obrambenog proračuna, a kineska kontrola medija stroža je danas nego osamdesetih godina. Pa ipak, kineski građani imaju mnogo više slobode u nepolitičkim aktivnostima.
U međuvremenu, kako piše Bloomberg, Kina je temeljito modernizirala svoj sigurnosni aparat. S dolaskom interneta, posebno se koncentrirala na cyber-nadzor kako bi kontrolirala što ljudi pišu na društvenim mrežama, blogovima i mobilnim aplikacijama za razmjenu poruka. Time je u korijenu srezala svaku mogućnost organiziranja novog oporbenog pokreta. Takozvani Veliki firewall Kine ogradio je domaći internet od ostatka svijeta, blokirajući gotovo sve najveće zapadne stranice, aplikacije i društvene mreže te stalno cenzurirajući domaće stranice i aplikacije.
Paralelno s tim, državni mediji promiču legitimitet Komunističke partije sustavnom nacionalističkom propagandom, dok se Kina svijetu predstavlja kao predvodnica globalizacije. Uvela je i nevjerojatno učinkovit masovni nadzor civila, uz sofisticirane metode poput prepoznavanja lica. A posljednji distopijski projekt je sustav "socijalnog kredita", koji bi trebao zaživjeti do 2021., a kojim će se svi građani Pekinga bodovati na temelju svog ponašanja, što će utjecati na sve od zaposlenja do dobivanja kredita ili avionske karte. Drugim riječima, Komunistička partija Kine iskoristila je pobunu protiv tiranije da bi učvrstila tu istu tiraniju na način koji je dosad bio viđen samo u znanstvenoj fantastici.
Mogućnost da se takav prosvjed ponovi danas je nezamisliva
Sjećanje na tragediju s Tiananmena održava se samo u kineskoj dijaspori, kao i u (zasad) autonomnom Hong Kongu i na (također zasad) neovisnom Tajvanu, gdje se i dalje održavaju komemoracije. Tako je tajvanski umjetnik u središtu Taipeija postavio instalaciju čuvenog tenka na napuhavanje, dok je u Hong Kongu nedavno otvoren muzej posvećen Tiananmenu.
No u Kini život ide dalje, kao da se ništa nije dogodilo, a mogućnost da se išta slično opet dogodi gotovo je nezamisliva. Optimisti koji su se nadali da će Kina integracijom u globalnu ekonomiju prihvatiti i zapadne standarde ljudskih prava moraju se suočiti s tom stvarnošću.
0 ( + )
*
Trump zabranio Amerikancima krstarenje na Kubu
Trump zabranio Amerikancima krstarenje na Kubu
Hina
Foto: EPA
TRUMPOVA administracija danas je uvela nova stroga ograničenja za putovanja američkih državljana na Kubu, uključujući i kruzerima, u nastojanju da prisili komunističku otočnu državu da prestane podupirati venezuelskog predsjednika Nicolasa Madura.
Jačanje američkog embarga tom najvećem karipskom otoku dodatno će naštetiti ionako slabašnom kubanskom gospodarstvu, ali će pogoditi i američke turističke agencije koje su počele poslovati s Kubom u vrijeme zatopljavanja odnosa u mandatu predsjednika Baracka Obame.
State Department je saopštio da se ukidaju grupna edukacijska putovanja, što je dosad bila iznimka generalne zabrane putovanja na Kubu.
SAD više neće dopuštati posjet Kubi putničkim i rekreacijskim plovilima, uključujući kruzere i jahte, te privatnim i korporativnim zrakoplovima, stoji u priopćenju.
"Napad na međunarodno pravo"
Kubanski ministar vanjskih poslova Bruno Rodrigez na Twitteru je ocijenio da se radi o "napadu na međunarodno pravo" i da je embargo glavna prepreka razvoju Kube pa se njime krše ljudska prava Kubanaca.
Putovanja Amerikanaca na Kubu doživjela su procvat posljednjih godina pošto je Obama ublažio restrikcije, omogućivši ponovnu uspostavu komercijalnih zračnih linija i krstarenja.
Nakon Kanađana, Amerikanci su najbrojniji strani gosti na Kubi i većina ih dolazi kruzerima.
Prema podacima kubanske vlade, 257.500 američkih građana, isključujući one kubanskog porijekla, posjetilo je Kubu od siječnja do kraja ožujka, od toga 55% na brodovima za krstarenje.
"On misli da mi ovdje dolazimo samo kao turisti, ali ovdje i puno toga naučimo. To je smiješno, više nećemo moći ondje putovati", rekla je Cheryl Kilar (68), koja je posjetila Kubu.
"Kuba je jedina zemlja u koju ne možemo ići. Možemo putovati u Rusiju, ali iz nekog razloga Trump ima nešto protiv Kube", dodala je.
0 ( + )
*
VIDEO BBC ušao u tajni laboratorij s najsmrtonosnijim virusima na svijetu
VIDEO BBC ušao u tajni laboratorij s najsmrtonosnijim virusima na svijetu
S.M.
Screenshot: BBC
DOBRO DOŠLI u tajni britanski laboratorij u kojem se istražuju zaštita od kemijskog oružja, balistika, eksplozivi i cyber-sigurnost.
BBC je dobio dopuštenje za posjet Porton Downu. Njegovom je novinaru omogućeno da vidi kako izgleda ta tajnovita ustanova te je prvi put ušao u laboratorij četvrte razine. Radi se o razini na kojoj ekipa Obrambenog laboratorija za znanost i tehnologiju analiza najsmrtonosnije viruse na svijetu - ebolu i marburg. Frank Gardner, BBC-jev reporter zadužen za sigurnosni sektor, sastao se tamo s jednim od znanstvenika.
U zgradi za biološku izolaciju se čuvaju patogeni četvrte razine, odnosno oni najopasniji. Oni koji mogu ubiti. Najbliže što se netko izvana može približiti laboratoriju treće razine je pogled kroz mali okrugli prozor. Iza njega je laboratorij u kojem se radi sa živim bakterijama bubonske kuge.
"Ovdje se radi na projektu novih antibiotika i zaštite osoblja u Velikoj Britaniji, u kojem se koriste i bakterije bubonske kuge", govori Rory, jedan od najmlađih znanstvenika zaposlenih u Porton Downu.
Groznica, povraćanje...
Zaraženi bubonskom kugom pate od groznice, povraćanja i natečenih limfnih čvorova, a u konačnici mogu i umrijeti. No to je samo jedan od smrtonosnih patogena koji se ovdje istražuju. Dalje niz hodnik nalaze se crvena vrata, iza kojih je četvrta razina. To je najviši stupanj izolacije i tu se radi na virusima ebole i marburga, najopasnijim patogenima.
Kontakt s oba spomenuta virusa izaziva snažnu reakciju i može biti fatalan pa znanstvenici pri svakom ulasku i izlasku prolaze kroz rigorozni sigurnosni postupak. Frank Gardner prvi je dobio priliku razgledati očišćenu verziju laboratorija.
"Naviknuli smo se stalno koristiti rukavice, skidati ih i stavljati više puta dnevno. Tako sam shvatio da je hidratantna krema vrlo korisna stvar i moj radni stol prepun je različitih vrsta krema", objašnjava Rory.
Strogo čuvan laboratorij
U ovakvom strogo čuvanom laboratoriju znanstvenici su potvrdili da je nervni otrov novičok korišten za trovanje bivšeg ruskog špijuna Sergeja Skripalja i njegov kćeri prošle godine u Salisburyju. Na pitanje je li taj slučaj došao kao upozorenje za ljude koji rade u Porton Downu, Rory odgovara: "To je dio našeg posla, zato smo ovdje. Obavit ćemo svoj posao najbolje što možemo."
Međutim, sve spomenuto samo je manji dio posla koji se ovdje obavlja. U Porton Downu bave se i balistikom, eksplozivima, cyber-sigurnošću i obranom od kemijskog oružja. Unutar jednog od ostakljenih i izoliranih laboratorija nalazi se Čovjek iz Portona, robotska lutka odjevena u zaštitno odijelo s unutrašnjim senzorima, koji testiraju je li otporno na nervne otrove i iperit. Čovjekoliki robot u prirodnoj veličini simulira pokrete vojnika u akciji. Nedavni napadi bojnim otrovima u Siriji ukazali su na potrebu i za takvim istraživanjima.