Upozorenje: Oboljeli od bolesti organa za disanje i srca, zatim stari, trudnice i djeca trebali bi smanjiti produžena ili veća naprezanja tokom boravka vani. Svi ostali trebali bi ograničiti produžena ili veća naprezanja tokom boravka vani.
Hoće li u Americi zaista biti proglašeno izvanredno stanje?
Hoće li u Americi zaista biti proglašeno izvanredno stanje?
R.I./Hina
Foto: EPA
AMERIČKI predsjednik Donald Trump rekao je da bi mogao proglasiti izvanredno stanje u SAD-u kako bi zid na granici s Meksikom izgradio bez odobrenja Kongresa.
Naime, sukob između Trumpa i demokrata u Kongresu oko financiranja tog projekta doveo je do dvotjedne blokade vlade, zbog čega 800.000 ljudi koji rade za federalnu vladu ne prima plaću od 22. prosinca prošle godine. Trump naglašava da neće podržati zakon kojim bi se u potpunosti financirala vlada dok ne dobije novac za izgradnju zida.
Proglašenje izvanrednog stanja
Upitan je li razmišljao o proglašenju izvanrednog stanja u državi kako bi izgradio zid, Trump je rekao: "Da, jesam. Mi to možemo. Ja nisam uspio. Možda uspijem. Ali možemo proglasiti izvanredno stanje i izgraditi ga vrlo brzo."
Ustav Sjedinjenih Država dodjeljuje Kongresu moć oko financiranja savezne vlade pa Trumpu prijete zakonski izazovi ako pokuša zaobići Kongres radi financiranja zida.
Trump: Ja to mogu učiniti
Opovrgnuo je takve navode na novinskom brifingu u Bijeloj kući.
"Možemo proglasiti izvanredno stanje zbog sigurnosti naše zemlje, naravno", rekao je Trump. Upitan je li uvođenje izvanrednog stanja prijetnja demokratima, rekao je: "Nikada nikome ne bih prijetio, ali da, ja to mogu učiniti."
Neuspjeh dogovora o deblokadi
Ranije u petak Trump se sastao s čelnicima demokrata te se nisu uspjeli dogovoriti oko deblokade vlade i nastavili su se svađati oko financiranja zida. Trump je tom prilikom naglasio da svi žele da vlada bude deblokirana, no bude li potrebno, držat će savezne agencije zatvorene mjesecima, možda i godinama.
Djelomična financijska blokada paralizira rad 25 posto savezne administracije, a neka od tih tijela ključna su ministarstva, pri čemu za oko 800 hiljada vladinih službenika nisu osigurane plaće.
Može li Trump zaista proglasiti izvanredno stanje u SAD-u?
Kako piše BBC-jev dopisnik iz Washingtona Anthony Zurcher, američki predsjednik Trump tvrdi da može proglasiti izvanredno stanje i u takvim uvjetima izgraditi obećani zid duž južne granice SAD-a bez odobrenja Kongresa. No ako je to tako, piše dopisnik BBC-ja, nameće se pitanje zašto to jednostavno ne napravi.
Zašto muči federalne radnike čekanjem na isplatu plaća, zašto inzistira na djelomičnoj blokadi vlade i njezinih agencija, što uključuje i ministarstvo domovinske sigurnosti, ako može jednim potezom zaobići pritužbe demokrata?
Odgovor glasi - to rješenje nije tako jednostavno. Naime, američki zakoni dozvoljavaju predsjedniku da naredi vojsci rad na konstrukcijskim projektima za vrijeme rata ili izvanrednog stanja, ali novac za to, koji je Kongres namijenio za druge svrhe, morao bi doći iz proračuna ministarstva obrane. Ako se to dogodi, moglo bi doći do otpora kongresnika, kako demokrata, tako i republikanaca, piše BBC.
Tu su i neizbježni pravni izazovi koji bi se sigurno pojavili kad bi se Trump odlučio na takav potez. Svaka direktna predsjednička naredba za izgradnju zida nesumnjivo bi naišla na niz zahtjeva sudovima da blokiraju konstrukciju zida.
Zbog toga Trumpove prijetnje treba gledati u svjetlu pritiska na demokrate. To nije prijetnja, nego blef, piše BBC.
0 ( + )
*
Snježna oluja radi velike probleme u prometu u Švicarskoj i na jugu Njemačke
Snježna oluja stvara velike probleme u prometu u Švicarskoj i na jugu Njemačke
R.I./Hina
Foto: EPA
SNJEŽNA oluja u južnoj Njemačkoj donijela je radost skijašima, ali frustracije putnicima zbog velikih količina snijega, u Alpama i do 50 centimetara.
Najmanje 120 letova je otkazano u subotu u najvećoj zračnoj luci u južnoj Njemačkoj u Muenchenu, rekla je glasnogovornica aerodroma, dodajući da će se ta brojka i povećati.
Osim toga ima i puno kašnjenja, najmanje 70 letova kasni oko sat vremena i više. Za subotu je bilo predviđeno 850 polijetanja.
Njemačka hidrometeorološka služba objavila je upozorenje za područje Alpa i susjedne regije. Snijega je toliko da čak tri grane mogu puknuti pod težinom svježeg snijega.
U Austriji otkazani letovi, u Alpama zatvorene ceste
U susjednoj Austriji također su se otkazivali letovi, a brojne ceste u Alpama zatvorene su zbog straha od lavina.
Loše vrijeme dolazi u periodu kada se najveći broj Nijemaca vraća sa zimskih praznika upravo sa alpskih skijališta.
Prometni kaos bio je očit u južnoj Njemačkoj. Deseci nezgoda zabilježeni su u saveznim državama Bavarskoj i Baden-Wuerttembergu.
No, za neke stanovnike ovo vrijeme donosi radost. "Zima je i snijeg pada. Ništa dramatičnije od toga se nije dogodilo", rekla je glasnogovornica prometno-operativnog centra u Muenchenu.
0 ( + )
*
Tisuće ljudi na ulicama Budimpešte marširalo protiv Orbana, pogledajte snimku
Tisuće ljudi na ulicama Budimpešte marširale protiv Orbana, pogledajte snimku
R.I./Hina
Foto: EPA
TISUĆE ljudi prošle su danas središtem Budimpešte prosvjedujući protiv novog zakona koji omogućuje poslodavcima da od svojih zaposlenika mogu tražiti 400 sati prekovremenog rada godišnje.
Oporbene skupine su proteklih tjedana održale više prosvjednih skupova u mađarskoj prijestolnici i drugim gradovima protiv, kako kažu, autoritarnog vladanja konzervativnog nacionalista Viktora Orbana.
Many thousands of anti-Orban demonstrators filling the square right now in front of Hungary’s parliament. Demand free courts, free media and repeal of the ‘slave law.’ pic.twitter.com/etyZwdKQR7
Subotnji prosvjed koji su organizirale oporbene stranke, sindikati i građanske udruge, uglavnom je bio usmjeren protiv novog zakona o radu koji kritičari nazivaju "robovlasničkim".
Prosvjednici su išli od povijesnog Trga heroja do zgrade parlamenta na obali Dunava noseći transparente s porukama poput "Počistimo režim".
Neki od protestanata su na društvenim mrežama pozivali i na "nacionalni štrajk".
Izmjene zakona o radu koje je prošlog mjeseca usvojio mađarski parlament naišle su na žestoke kritike i izazvale najveće ulične prosvjede u više od godinu dana.
Broj maksimalno dopuštenih prekovremenih radnih sati povećat će se po novom zakonu s 250 na 400 godišnje. Poslodavci bi tako mogli potencijalno dodati dva radna sata prosječnom radnom danu, odnosno dodatni radni dan u tjednu.
Protivnici zakona ističu da je to rezultat pritiska njemačkih proizvođača automobila, stupa mađarskog gospodarstva, zbog manjka radne snage u zemlji.
Orban: To je važan i dobar zakon
Orban je izrazio zadovoljstvo donošenjem zakona ocijenivši da je riječ o "važnom i dobrom zakonu" te istaknuo da će zakon koristiti radnicima, prenosi MTI.
Oporba traži i odustajanje od nedavne reforme pravosuđa koja prijeti ograničavanjem neovisnosti sudaca te više slobode za javne medije u zemlji koja je redovito na meti kritike zbog kršenja vladavine prava.
Helsinški odbor ocijenio je da je riječ o "novoj ozbiljnoj prijetnji vladavini prava u Mađarskoj".
Kritičari upozoravaju da će ministar pravosuđa po novom zakonu imati dominantnu ulogu u izboru i nominaciji sudaca budućeg Visokog upravnog suda.
Vladajuća mađarska stranka Fidesz u četvrtak je ponovila da su prosvjedi dio kampanje izbora za Europski parlament u svibnju i imaju cilj pomoći onima koji podržavaju masovnu imigraciju u Europsku uniju.
Orbanov Fidesz i njegovi saveznici osvojili su na izborima u travnju 48 posto glasova i dvije trećine mjesta u parlamentu zahvaljujući povoljnom izbornom sustavu. Ta kvalificirana većina omogućuje premijeru da provede ustavnu reformu.
0 ( + )
*
Novi detalji užasa u Poljskoj: Tinejdžerice izgorjele, nije bilo izlaza za nuždu
Novi detalji užasa u Poljskoj: Tinejdžerice izgorjele, nije bilo izlaza za nuždu
R.I./Hina
Foto: EPA
PET tinejdžerica koje su poginule u petak kada je požar zahvatio popularnu atrakciju "escape room" u Poljskoj, moglo je preživjeti da je postojao odgovarajući evakuacijski plan, rekao je u subotu viši vatrogasni dužnosnik.
U "escape roomu" korisnici su zaključani u sobu te se utrkuju s vremenom kako bi riješili zagonetke i zadatke te pronašli izlaz.
Djevojke poginule u Koszalinu, u sjevernoj Poljskoj, bile su na rođendanskoj zabavi. Još je jedna osoba ozlijeđena i liječnici joj saniraju teške opekline.
Imale su oko 15 godina
Ministar unutarnjih poslova Joachim Brudzinski objavio je kako su žrtve imale oko 15 godina.
"Tragedija se dogodila prvenstveno zbog nepostojanja evakuacijskog plana i izlaza za nuždu", rekao je čelnik lokalnih vatrogasaca Leszek Suski za agenciju PAP.
Lokalni tužitelj izjavio je novinarima da je požar vjerojatno uzrokovalo curenje plina iz bojlera.
PAP napominje kako će se stotine "escape roomova" u Poljskoj pregledati radi sigurnosti.
Escape roomovi prvo su postali popularni u Aziji, a potom su se proširili na Sjevernu Ameriku i Europu.
0 ( + )
*
U Muenchenu zbog snijega otkazano 120 letova, a moglo bi ih biti i više
U Muenchenu zbog snijega otkazano 120 letova, a moglo bi ih biti i više
R.I./Hina
Foto: EPA
VELIKE količine snijega u južnoj Njemačkoj natjerale su u subotu aviokompanije u najvećoj bavarskoj zračnoj luci da otkažu sve više letova.
Zasad je otkazano najmanje 120 letova, rekla je glasnogovornica minhenske zračne luke.
Dodala je da bi se broj mogao još povećati.
Osim toga, ima i puno kašnjenja, najmanje 70 letova kasni oko sat vremena i više.
Za subotu je bilo predviđeno 850 polijetanja.
0 ( + )
*
Sve je manje žutih prsluka na ulicama Francuske, policija ih tjerala suzavcem
Sve je manje Žutih prsluka na ulicama Francuske, policija ih tjerala suzavcem
R.I./Hina
Foto: EPA
FRANCUSKA policija je u kratkom sukobu sa Žutim prslucima u Parizu uporabila suzavac, izvijestili su mediji navodeći i kako je odaziv na prvi prosvjed Žutih prsluka u novoj godini izgledao mnogo slabiji nego u studenome i prosincu.
Prosvjednici su u središtu Pariza raznim predmetima gađali policiju koja je odgovorila uporabivši suzavac, izvijestili su mediji.
Pristaše pokreta Žutih prsluka u subotu su u Francuskoj ponovno izašli prosvjedovati na ulicama, no, kako navode mediji, čini se da ih je bilo mnogo manje nego prethodnih mjeseci.
U Parizu su se prosvjednici okupili na Elizejskim poljanama i krenuli prema staroj gradskoj burzi. Iza podneva se ondje okupilo više stotina ljudi.
Slab odaziv nakon Božića
FranceInfo je izvijestio da je na prosvjede u drugim gradovima u zemlji izašlo od nekoliko desetaka do oko 1200 protestanata.
Razmjerno slab odaziv sugerira da prosvjedni pokret nakon Božića ne uspijeva vratiti zamah.
Na prvi prosvjed Žutih prsluka sredinom studenoga u Francuskoj je izašlo više od 280.000 ljudi, a na prosvjedima idućih vikenda stotine osoba su privedene, deset ljudi je izgubilo život, a mnogi su ozlijeđeni u sukobima s policijom.
Pokret koji funkcionira bez jedinstvenog vođe, isprva se protivio povišenjima poreza na gorivo. Potonja su povišenja otkazana, no pokret je otada uputio šire zahtjeve, uključujući veće plaće, smanjivanje poreza i ustavni amandman kojim bi glasači imali pravo pokrenuti referendum o određenim politikama.
0 ( + )
*
Broj ilegalnih ulazaka u EU drastično se smanjio prošle godine
Broj ilegalnih ulazaka u EU drastično se smanjio prošle godine
B.Ma.
Foto: EPA
BROJ ilegalnih ulazaka u Europu smanjio se u prošloj godini i najniži je u proteklih pet godina, no bilježi se porast ulazaka u Španjolsku, piše CNN koji navodi podatke Frontexa, agencije za europsku graničnu i obalnu stražu.
Prema procjeni Frontexa, tokom 2018. godine na tlo Europske unije ilegalnim putevima došlo je oko 150.000 ljudi. To je najmanja brojka od 2013. godine i predstavlja smanjenje od 92 posto u odnosu na vrhunac migrantske krize u 2015. godini.
Na putu preko središnjeg Mediterana smanjen broj dolazaka za 80 posto
Do smanjenja broja ilegalnih ulazaka došlo je zbog, tvrde iz Frontexa, manjeg broj dolazaka do Italije preko središnjeg Mediterana iz Libije, Alžira i Tunisa. Na ovom putu tokom 2018. godine zabilježeno je tek 23.000 ilegalnih ulazaka, odnosno za 80 posto manje nego u 2017. godini. Rezultat je to čvrste i stroge politike koju provodi talijanski ministar unutrašnjih poslova Matteo Salvini koji je u lipnju prošle godine zatvorio luke za migrantske brodove, a njegova vlada je donijela nove antiimigrantske zakone.
Broj dolazaka od Maroka do Španjolske se udvostručio
Stoga se broj dolazaka povećao u Španjolskoj jer migranti sad koriste rutu od Maroka preko zapadnog dijela Mediterana. Tako je prošle godine broj dolazaka u Španjolsku iznosio 57.000, odnosno povećao se za duplo.
Većina migranata koji koriste ovaj put dolazi iz zemalja subsaharske Afrike, iako je posljednjih mjeseci smanjen dolazak Marokanaca. No kako kažu u Frontexu, mnogi migranti dolaze iz Gvineje, Malija i Alžira. Uz to, španjolska je vlada tokom prošle godine odobrila dolazak nekoliko brodova s migrantima nakon što su im Italija i Malta uskratile pristajanje na njihov teritorij.
Rutom istočnog Mediterana najviše dolaze Sirijci, Afganistanci i Iračani
Rutom istočnog Mediterana u prošloj godini najviše su dolazili migranti iz Afganistana, Sirije i Iraka. Tim putem prošle godine stiglo je oko 56 hiljada migranata.
Ilegalni ulasci u Europsku uniju postali su goruće pitanje u gotovo svim zemljama Europske unije, gdje političke stranke sad obećavaju kako će učiniti sve da zaustave daljnje dolaske, uključujući i izbjeglice i tražitelje azila, piše CNN. Međunarodne nevladine organizacije koje na Mediteranu provode operacije spašavanja su pod velikim pritiskom, a međunarodne organizacije za zaštitu ljudskih prava nastavljaju upozoravati na opasnosti s kojima se susreću migranti deportirani iz EU-a.
Među ilegalnim migrantima jedna petina žena i jedna petina maloljetnika
Prema podacima Frontexa, jedna petina osoba koje su prošle godine pokušale prijeći granicu bile su žene. Isto toliko je bilo i maloljetnika te oko 4000 djece koja su išla bez pratnje odraslih osoba.
Oko 2200 osoba nestalo ili umrlo tokom putovanja
Međunarodna organizacija za migracije IMO procjenjuje kako je prošle godine u Europu stiglo oko 142.000 migranata i izbjeglica pri čemu je za većinu put bio opasna ruta preko Mediterana. Prema podacima UN-a, više od 2200 migranata je nestalo ili poginulo prošle godine na Mediteranu.