Rakete pale kraj ambasade SAD-a u Iraku, tri Amerikanca ubijena u Keniji
Rakete pale kraj ambasade SAD-a u Iraku, tri Amerikanca ubijena u Keniji
R.I., Hina
Foto: Index, EPA
KAKO javlja AFP, najmanje dvije rakete su pale u blizini američke ambasade u Bagdadu.
Lokalni mediji javljaju kako se unutar Zelene zone, u kojoj je ambasada SAD-a, čulo više eksplozija.
>Tijek događaja:
23:00 Islamistička skupina Al Šabab napala je bazu u kenijskome okrugu Lamu te objavila snimke maskiranih militanata koji stoje pored zrakoplova u plamenu. Napad je počeo prije zore i još je trajao četiri sata kasnije, rekli su svjedoci i vojni izvori za Reuters. Kenijska vojska objavila je da su ubijena četvorica napadača.
"Sedam zrakoplova i tri vojna vozila uništeni su u napadu", rekao je Al Šabab u priopćenju koje uključujuće snimke zrakoplova u plamenu s militantima koji stoje pored njega.
22:50 Američka vojska potvrdila je da su u napadu na bazu smještenu nedaleko od somalske granice ranjena još dva Amerikanca koja rade za ministarstvo obrane.
22:40 Šest je osoba ozlijeđeno, rekla je policija.
22:30 Dva projektila pogodila su dobro utvrđenu Zelenu zonu, u kojoj su smještene vladine zgrade i američko veleposlanstvo, rekla je iračka vojska. Preostali projektili pogodili su obližnju četvrt Jadrija, rekla je vojska.
22:00 Kako javlja BBC, u napadu u Keniji ima i ranjenih Amerikanaca. Pišu kako su zbrinuti u bolnici. Dodaju kako će biti evakuirani.
21:46 Kako javlja RT, na područje Zelene zone je palo šest raketa.
21:32 Trump prijeti odgovorom koji može biti i disproporcionalan ako Iran našteti ijednom Amerikancu.
These Media Posts will serve as notification to the United States Congress that should Iran strike any U.S. person or target, the United States will quickly & fully strike back, & perhaps in a disproportionate manner. Such legal notice is not required, but is given nevertheless!
21:28 NATO je za sutra najavio hitno zasjedanje vezano za situaciju u Iraku i Iranu.
21:23 Ranije danas je Teheran objavio kako više neće ograničavati proizvodnju obogaćenog uranija, čime je prekršio jednu od odredbi nuklearnog sporazuma iz 2015. sa šest svjetskih velesila, ali je istaknuo da će nastaviti surađivati s UN-ovim tijelom koje nadgleda nuklearni program. Opširnije...
21:20 Usto, stižu informacije o napadu na vojnu bazu SAD-a u Keniji. Prema prvim informacijama, poginuo je jedan američki vojnik te još dvojica Amerikanaca koji nisu vojnici, javlja NBC. Napad je izveo Al Šabab.
20:52 Istu informaciju prenose Reuters i AFP.
20:51 Lokalni mediji javljaju kako je došlo do napada na Zelenu zonu u Bagdadu.
Uskoro opširnije
0 ( + )
*
Strani mediji o izborima: Kolinda nije uspjela pridobiti krajnju desnicu
Strani mediji o izborima: Kolinda nije uspjela pridobiti krajnju desnicu
P.S.
Foto/Screenshot: Sanjin Strukic/PIXSELL
O HRVATSKIM predsjedničkim izborima, na kojima je pobijedio kandidat SDP-a Zoran Milanović, pišu i brojni svjetski mediji.
Podsjetimo, Zoran Milanović je, prema 99,85 posto prebrojanih glasova, osvojio 52,70 posto glasova birača, a Kolinda Grabar-Kitarović 47,30 posto.
Francuski AFP prenosi kako se bivši premijer Milanović založio za tolerantnu Hrvatsku koja će okrenuti stranicu s "prošlih ratova", dok Grabar-Kitarović nije uspjela osvojiti glasove radikalne desnice. Izbori su pokazali rast krajnje desnice u zemlji koja se suočava s "migrantskim pritiskom na granicama" te se bori s "endemskom korupcijom i masovnim egzodusom stanovništva", navodi AFP.
AFP: Birači su izabrali "normalnu Hrvatsku"
Birači su izabrali "normalnu Hrvatsku" koju je obećao Milanović, ispred "autentične Hrvatske" Kolinde Grabar-Kitarović, prenio je AFP.
"Hrvatski izbori: Socijaldemokrat Zoran Milanović pobijedio aktualnu predsjednicu u drugom krugu glasanja", naslov je vijesti koju je objavio francuski Euronews. U njoj se navode prijevremeni rezultati s oko 50% izbrojanih glasova, prema kojima je Milanović dobio 54% glasova, a predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović 46%. U međuvremenu se razlika blago smanjila, na oko 53% za Milanovića i 47% za Kolindu.
Rezultat znači udarac za vladajuće konzervativce dok Hrvatska drži rotirajuće predsjedništvo Europske unije i prije parlamentarnih izbora kasnije ove godine. Predsjednik će biti ključna ličnost za vrijeme šestomjesečnog predsjedavanja. Navodi se i da je atmosfera u Milanovićevom stožeru bila ushićena, a Milanović je na Facebooku zahvalio pristašama i volonterima prije nego što je proglasio pobjedu.
Euronews: Rijetka pobjeda za ljevicu u srednjoj Europi
Francuski Euronews, koji djelomično prenosi vijest Associated Pressa, dodaje i da je Milanovićeva pobjeda rijetka pobjeda za ljevicu u središnjoj Europi, gdje populisti i konzervativci pobjeđuju na izborima posljednjih godina.
"Hrvatski oporbeni kandidat vodi na predsjedničkim izborima: preliminarni rezultati", naslov je vijesti agencije Reuters u kojoj se navodi da je nakon 54% prebrojanih glasova Milanović dobio jednako toliko glasova, dok je Kolinda dobila 46% glasova. Dodaje se da je riječ o uglavnom ceremonijalnoj funkciji, no da ima utjecaj na vanjsku politiku, obranu i sigurnosna pitanja.
Bloomberg: Kolinda njegovala imidž diplomatkinje koja putuje svijetom
Portal Bloomberg News piše kako je ljevičarski izazivač pobijedio desničarsku predsjednicu na vrlo napetim izborima, s 53% prema 47% glasova. U ranijem Bloombergovom članku, objavljenom prije nego što su birališta zatvorena, navodi se da bi frustracija zbog korupcije i ambicija za dubljom integracijom EU-a mogla rebalansirati politiku u najnovijoj članici EU-a.
Kolinda je u kampanji njegovala svoj imidž "diplomatkinje koja putuje svijetom", ali u kampanji su je opterećivale veze s "gradonačelnikom Zagreba kojeg okružuju skandali". Također, pokušavala je privući glasače koji žele da premijer Plenković skrene HDZ prema nacionalizmu koji je "pustio korijenje u istočnoeuropskim državama EU-a poput Poljske i Mađarske".
Deutsche Welle: Kolindi se u šest mjeseci istopila golema prednost
S druge strane, bivši premijer Milanović je računao na to da će mu platforma "lijevog centra koja odbacuje ekstremizam u korist uključivosti dati prednost". I u toj je računici očito bio u pravu.
Deutsche Welle piše kako je Milanović dobio drugi krug izbora s većom razlikom nego što se to očekivalo te da je Grabar-Kitarović izgubila golemu prednost u proteklih šest mjeseci, paralelno s padom rejtinga HDZ-a i rastom SDP-a u anketama.
Al Jazeera također piše kako su ankete predviđale Milanovićev trijumf, ali s manjom razlikom glasova, te naglašava kako se Kolinda "borila da ujedini razdijeljenu desnicu".
Zastupnik njemačkog SPD-a čestitao Milanoviću
Izbore su komentirali i neki europski političari i komentatori. Bivši švedski premijer i ministar vanjskih poslova te aktualni ravnatelj Europskog vijeća za vanjske odnose Carl Bildt je na Twitteru ranije večeras napisao da je, prema izlaznim anketama, Grabar-Kitarović izgubila u svojem natjecanju za drugi predsjednički mandat.
Exit poll points at sitting Croatia president Grabar-Kitarovic of HDZ party being defeated in her bid for a 2nd term. Ex-PM Milanovic of SDP is indicated by polls as winner. More firm results in some hours. pic.twitter.com/cPj2fBAbYQ
"Dva predsjednika Hrvatske koji su izgubili izbore za drugi mandat: Josipović - imao je principe, ali je odlučio da ga više ne zanimaju. Grabar-Kitarović - imala je lutkara, ali on je izgubio posao", komentirao je sociolog na Sveučilišnom koledžu u Londonu Eric Gordy.
Two presidents of Croatia who lost reelection:
Josipović — had principles but decided he was no longer interested in them
Grabar-Kitarović — had a puppetmaster but he lost his job
A zastupnik njemačkog SPD-a Simon Vaut čestitao je Milanoviću na pobjedi na Twitteru.
Congratulations! Social democrat Zoran Milanović is the new President-elect of Croatia. In today's Presidential election, he defeated incumbent centre-right President Kolinda Grabar-Kitarović with 52.6% vs. 47.4%. https://t.co/sNGC0MbNONpic.twitter.com/Ieor0hceZF
Iran više neće ograničavati proizvodnju obogaćenog uranija
Iran više neće ograničavati proizvodnju obogaćenog uranija
Hina
Foto: EPA
TEHERAN je objavio kako više neće ograničavati proizvodnju obogaćenog uranija, čime je prekršio jednu od odredbi nuklearnog sporazuma iz 2015. sa šest svjetskih velesila, ali je istaknuo da će nastaviti surađivati s UN-ovim tijelom koje nadgleda nuklearni program.
Iranska državna televizija objavila je kako Iran neće poštovati ograničenja postavljena Bečkim sporazumom iz 2015., koji je Iran potpisao s SAD-om, Rusijom, Kinom, Francuskom, Njemačkom, Velikom Britanijom i EU-om, a iz kojeg se SAD povukao 2018.
"Iran će nastaviti obogaćivanje uranija bez ograničenja"
Iran neće poštovati ograničenja na broj centrifuga za obogaćivanje uranija, količinu proizvodnje obogaćenog uranija i razinu do koje uranij smije biti obogaćen, kao i ograničenja razvojnim i istraživačkim aktivnostima, navela je državna televizija.
"Iran će nastaviti obogaćivanje uranija bez ograničenja i sukladno svojim tehničkim potrebama", stoji u priopćenju koje je citirala iranska televizija.
Iran je već ranije prekršio neka od ograničenja postavljenih sporazumom u odgovoru na ekonomske sankcije SAD-a, koje su nametnute nakon američkog povlačenja iz sporazuma.
Teheran je rekao kako se brzo može vratiti unutar ograničenja postavljenih sporazumom, ako se povuku sankcije. Europske potpisnice sporazuma pokušavaju isti održati, ali Iran je više puta rekao kako nisu učinile dovoljno po tom pitanju.
Iran nije do sada otišao puno iznad postavljenih ograničenja. Sporazumom je propisana granica od 3,67 posto obogaćenog uranija, a u posljednjih nekoliko mjeseci Iran je ostao na 4,5 posto, značajno ispod 20 posto, što je Teheran postigao prije potpisivanja sporazuma.
0 ( + )
*
Irak američke vojnike trajno izbacuje iz zemlje
Irak američke vojnike trajno izbacuje iz zemlje
R.I.
Foto: EPA
IRAČKI parlament donio je rezoluciju po kojoj se traži da se američki vojnici trajno izbace iz te zemlje, javlja BBC.
Do odluke je došlo nakon što su američke snage ubile iranskog generala Kasema Sulejmanija u bagdadskoj zračnoj luci.
Irački je parlament također zatražio zabranu stranim snagama da koriste iračku zemlju, zračni prostor ili vode za bilo koju svrhu.
U Iraku je oko 5 hiljada vojnog osoblja, a uglavnom su savjetnici.
Tisuće Iračana jučer su bile na pogrebu generala Sulejmanija, a nešto kasnije u Iraku se dogodio napad na tri lokacije, među kojima je okolica američkog veleposlanstva u Bagdadu te zračna baza u Iraku u kojoj su smješteni i američki vojnici.
U napadu nitko nije poginuo, a još se ne zna je li riječ o iranskoj odmazdi koju su najavili.
Uskoro opširnije
0 ( + )
*
Rusija počela slati plin Turskim tokom Europi
Rusija počela slati plin Turskim tokom Europi
HINA
Ilustracija: EPA
RUSIJA je počela slati plin Bugarskoj, Grčkoj i Sjevernoj Makedoniji putem novog plinovoda Turski tok, objavio je u nedjelju bugarski Bulgartransgaz.
Rusija gradi Turski tok i radi na udvostručenju kapaciteta plinovoda Sjeverni tok kojim plin šalje preko Baltičkog mora u Njemačku u sklopu planova da zaobiđe Ukrajinu.
"Isporuke ruskog plina ne samo za nas, nego i za Grčku i Sjevernu Makedoniju provode se putem nove ulazne točke (na našoj granici s Turskom)", rekao je direktor Bulgartransgaza, Vladimir Malinov, za bugarski nacionalni radio BNR.
Ruski Gazprom počeo je slati oko 3 milijarde metara prostornih plina Bugarskoj putem Turskog toka 1. siječnja, zamijenivši rutu koja je do tada prolazila preko Ukrajine i Rumunjske.
Gazprom je tom rutom prošle godine isporučio oko 3 milijarde prostornih metara plina Grčkoj i oko 500.000 milijuna Sjevernoj Makedoniji.
Malinov je rekao da ti cjevovodi, Transbalkanski plinovod, sada ne rade, ali i dodao da su reverzibilni pa bi ih se moglo koristiti za slanje plina Rumunjskoj, Moldaviji i Ukrajini pojavi li se potražnja.
Rusija gradi Turski tok s dva cjevovoda, svaki kapaciteta 15,75 milijarda prostornih metara plina na godinu.
Prvi je namijenjen opskrbi Turske, a drugi će ići dalje, od Bugarske do Srbije i Mađarske. Bugarska se nada da će moći početi isporučivati plin Srbiji do svibnja i planira izgraditi cijelu dionicu do kraja godine.
0 ( + )
*
Švicarci protiv referenduma desničarske stranke o slobodi kretanja građana EU-a
Švicarci protiv referenduma desničarske stranke o slobodi kretanja građana EU-a
HINA
Ilustracija: EPA
VEĆINA Švicaraca protivi se referendumskoj kampanji koju je pokrenula krajnja desnica, a kojom se traži ukidanje slobode kretanja za građane Europske unije, pokazalo je ispitivanje javnog mnijenja čiji su rezultati danas objavljeni.
Stranci u Švicarskoj čine četvrtinu stanovnika i mnogi time nisu zadovoljni, no nametanje ograničenja za građane EU-a bilo bi kršenje bilateralnih sporazuma s Unijom koji Švicarskoj olakšavaju pristup europskom tržištu.
U svibnju referendum o tome treba li Švicarska vratiti kontrolu nad imigracijom
U svibnju se očekuje obvezujući referendum o tome treba li Švicarska povratiti kontrolu nad imigracijom, bude li potrebno, po cijenu ukidanja sporazuma o slobodi kretanja koji je u cijelosti stupio na snagu 2007. godinu.
Glasanje traži krajnje desna Narodna stranka, koja je najveća u parlamentu i ima dva od sedam mjesta u saveznom kabinetu.
Referendum se smatra svojevrsnim švicarskim Brexitom.
Borba protiv referendumske kampanje prioritet je švicarske vlade
Ispitivanje javnog mnijenja Tamedije, provedeno putem interneta na oko 11.000 građana širom zemlje, pokazalo je da se prijedlogu protivi 58 posto ispitanika. Podržava ga njih 35 posto, a 7 posto nije imalo mišljenje o tome. Margina pogreške je 2 postotna boda.
Borba protiv referendumske kampanje prioritet je švicarske vlade, koja nastoji odnose s EU-om postaviti na nove temelje.
Bruxelles želi da Švicarska usvoji novi sporazum
Bruxelles želi da Švicarska usvoji novi sporazum po kojem bi rutinski usvajala pravila zajedničkog europskog tržišta i koji bi uspostavio učinkovitiju platformu za rješavanje sporova.
Švicarska vlada već mjesecima odugovlači nastojeći postići unutarnjopolitički konsenzus o tom pitanju, što ljuti Bruxelles, a izazvalo je i spor zbog prekograničnog trgovanja dionicama.
Sporazum je izazvao veliko protivljenje na cijeloj političkoj sceni, od inače proeuropskog lijevog centra do protueuropske krajnje desnice. Kritičari tvrde da zadire u švicarski suverenitet u tolikoj mjeri da nikada neće proći parlament ili referendum.
Švicarci su 2014. godine podržali uvođenje kvota za useljavanje iz EU-a
Tamedijino ispitivanje javnog mnijenja pokazalo je da 39 posto ispitanika želi da se o sporazumu ponovno pregovara, da ih 24 posto želi da ga se brzo potpiše, a 24 posto da ga se u cijelosti odbaci.
Švicarci su 2014. godine podržali uvođenje kvota za useljavanje iz EU-a, ali je parlament zaobišao krizu s Bruxellesom usvojivši odredbe koje prednost pri zapošljavanju daju radnicima koji su u Švicarskoj registrirani kao nezaposleni. To je razljutilo Narodnu stranku i dovelo do zahtjeva za novi referendum.
0 ( + )
*
Novi prosvjedi u Hong Kongu, policija uhitila desetke ljudi
Novi prosvjedi u Hong Kongu, policija uhapsila desetke ljudi
HINA
Foto: EPA
DESECI protestanata uhićeni su danas u Hong Kongu nakon prosvjedne povorke blizu granice u kojoj je sudjelovalo više hiljada ljudi uzvikujući slogane za demokraciju i izražavajući ljutnju zbog nakupaca iz Kine.
Prosvjednici su se bunili protiv takozvanih "paralelnih trgovaca" iz Kine koji kupuju velike količine bescarinske robe u Hong Kongu i preprodaju je u matičnoj Kini.
Lokalno stanovništvo kaže da zbog nakupaca rastu cijene, stvaraju se gužve u četvrtima i dodatne napetosti između stanovnika Hong Konga i Kineza iz Kine.
"Kinezi iz matice dolaze ovamo, blokiraju ulice svojim vrećama... Najmovi su porasli i poskupjela je roba za stanovnike Hong Konga", rekla je Jasmnie, 19-godišnja studentica koja bila obučena u crno, uobičajenu boju protestanata.
"Želim da vlada zna da ih previše dolazi ovamo", rekla je.
Sudionici povorke izvikivali su slogane poput "oslobodite Hong Kong"
Sudionici povorke, među kojima su bile obitelji s djecom, uzvikivali su slogane poput "oslobodite Hong Kong, revolucija našeg doba" i "domoljubi koriste proizvode iz Kine, a ne paralelnu trgovinu".
Organizatori procjenjuju da je u prosvjedu sudjelovalo 10.000 ljudi, dok policija kaže da ih je bilo najviše 2500.
Nekoliko desetaka ljudi uhapšeno u sukobu policije i protestanata
Nakon završetka prosvjeda prosvjednici s maskama obučeni u crno ostali su na tom području unatoč pozivima organizatora da se raziđu. U jednom trenutku je na njih navalila interventna policija koristeći palice i suzavac, a nekoliko desetaka ljudi je uhapšeno. Nije poznato što je izazvalo intervenciju.
Ranije danas u odvojenom izgredu policija je uporabila suzavac kako bi rastjerala skupinu protestanata koji su prije povorke bacali molotovljeve koktele preko ograde policijske postaje u Sheung Shiuiju i oštetili jedno policijsko vozilo.
Prosvjedi u Hong Kongu su počeli prije skoro sedam mjeseci
Prosvjedi u Hong Kongu počeli su prije gotovo sedam mjeseci zbog sada već povučenog prijedloga zakona koji je trebao omogućiti izručenja matičnoj Kini, gdje sudove kontrolira Komunistička partija.
U međuvremenu su prerasli u širi prodemokratski pokret, a tokom blagdana zabilježeno je više sukoba s policijom. Od početka prosvjeda u lipnju ozlijeđeno je više od 2000 demonstranata.