Kaos u Grčkoj: U igri je budućnost cijele Europe
Tekst: I.Kri., J.D., F.M.
Foto: AFP
PONOVNO su atenske ulice poprište teških sukoba protestanata protiv vladinih mjera štednje. Prosvjednici su na policajce bacali boce, a policija im je odgovorila suzavcem. U požaru u jednoj banci poginulo je troje ljudi.
Policija u punoj "ratnoj spremi" rastjerala je veliki broj protestanata koji su se okupili ispred grčkog parlamenta. Grčka policija je potvrdila kako je poginulo troje ljudi u banci koju su Molotovljevim koktelima zapalili mladi protestnici. Na atenske ulice je izašlo oko 100 hiljada radnika. Na atenskim ulicama se s policijom tuklo nekoliko stotina ljudi, ali protesti su se tokom dana malo primirili.
Središte drevnog grada u plamenu
Središte Atene bilo je ispunjeno je suzavcem, a stotine protestanata na policiju su bacali Molotovljeve koktele. Policija im je odgovarala suzavcem. Najmanje dvije zgrade zapalile su se zbog bacanja zapaljivih sredstava, ali ti požari su ugašeni. Zapaljeno je i najmanje tri auta i jedan vatrogasni kamion.
Troje poginulih pronađeno je u poslovnici banke Marfin, koja se nalazila na putu protestnicima. Radilo se o zaposlenicima banke.
Grčki premijer George Papandreou osudio je ono što je nazvao "ubojstvom" troje radnika banke. Odgovorni za ovaj "zločin" moraju biti pronađeni i izvedeni pred lice pravde, rekao je Papandreou parlamentu, dodavši kako su "protesti jedna stvar, a ubojstvo sasvim nešto drugo".
Glasnogovornik vatrogasne službe u Ateni rekao je da je iz zgrade izvučeno još petero ljudi. Vatrogascima je trebalo 15 minuta da ih izvuku s balkona zgrade jer je zbog požara bilo iznimno teško doći do njih. Predsjednik parlamenta rekao je da su poginule dvije žene i muškarac, a parlament je održao minutu šutnje njima u počast.
Nasilje je izbilo i u gradu Thessalonikiju, gdje je oko 20.000 ljudi prošlo kroz središte, usput razbijajući prozore trgovina i restorana brzom hranom.
Zbog novog generalnog štrajka grčkih radnika jutros je zaustavljen sav javni promet u toj zemlji. Vlakovi, zrakoplovi i trajekti ne voze zato što su se i radnici u transportu pridružili najnovijoj akciji grčkih sindikata. Štrajk je počeo još jučer. Škole, bolnice i mnogi drugi uredi ostali su zatvoreni, a uglavnom samo novinari prekidaju štrajk kako bi izvještavali o događajima.
Mjere štednje pogađaju samo siromašne Grke
Nekoliko hiljada učitelja i studenata jučer je marširalo kod zgrade parlamenta. Prosvjedi su uglavnom prošli u mirnom ozračju, uz samo jedan sukob kod zgrade parlamenta gdje su protestnici bacali kamenje na policiju koja je uzvratila suzavcem.
Sindikalni vođe tvrde kako će mjere štednje grčke vlade pogoditi samo siromašne Grke. "Ima i drugih stvari koje bi vlada mogla napraviti prije nego što uzme novac umirovljenicima koji mjesečno dobivaju 500 eura", kazao je vođa sindikata javnih radnika (ADEDY) Spyros Papaspyros. "Grke se poziva na žrtvovanje dok bogati neće platiti ništa", kazao je predsjednik sindikata GSEE Giannis Panagopoulos.
Dobili kredit od 110 milijardi eura
Grčkoj je proteklih dana odobren ogroman kredit od 110 milijardi eura koji će joj dati EU i MMF. Zauzvrat grčka vlada mora srezati proračunske troškove. Kredit je odobren iz straha da bi Grčka mogla bankrotirati pod svojim ogromnim dugom. Prvi novac od kredita stići će na grčke račune kada ga odobre parlamenti država Europske unije.
Dužnosnici Europske unije danas su pokušali smiriti nervozna svjetska tržišta, tvrdeći kako je grčka kriza "jedinstven slučaj", u kojemu ima i velikog duga i lažiranja financijskih računa. Rekli su kako Španjolska i Portugal, dvije države na rubu ozbiljne krize, nemaju "nikakve veze sa situacijom u Grčkoj".
"Grčka je jedinstven i poseban slučaj unutar EU-a zbog posebne dinamike svog duga i zato što je godinama lagala o statistici", rekao je europski povjerenik za financije Olli Rehn u Bruxellesu.
Tržište ne dijeli optimizam. Moody's, jedna od tri glavne bonitetne kuće, danas je stavila rejting portugalskih obveznica na reviziju, najavivši novo smanjivanje rejtinga. Cijeli svijet se boji da bi Portugal zajedno sa Španjolskom mogao Grčku pratiti u financijski bezdan, i da EU ne bi mogla učiniti ništa da to spriječi.
Budućnost Europe
U Berlinu je njemačka kancelarka Angela Merkel, prilikom obraćanja parlamentu, rekla da je spašavanje Grčke kritično za cijelu Europu. Njemačka treba podnijeti veći dio financijskog tereta od 22 milijarde eura.
"Odlučuje se ni o čemu manjem nego o budućnosti Europe, o budućnosti Njemačke u Europi", rekla je Merkel obraćajući se parlamentu, koji bi vrlo skoro trebao odobriti zakon o preusmjeravanju njemačkog novca Grčkoj. "Nalazimo se na raskrižju", rekla je Merkel.
Ekološka katastrofa u SAD-u: Sezona uragana bi mogla pogoršati sve
Tekst: J.D.
Foto: AFP
AMERIČKA Obalna straža javila je kako je British Petroleum uspio zatvoriti jedan od tri podvodna izvora iz kojih nafta curi u Meksički zaljev nakon što je 20. travnja izgorjela i potonula naftna platforma Deepwater Horizon. Novi problem pak predstavlja sezona uragana, koja bi mogla dodatno usporiti napore za rješavanjem problema.
Sezona uragana počinje 1. lipnja, a kako je rekao Doug Helton, koordinator poslova spašavanja za američku agenciju za ocean i atmosferu, nafta bi iz Deepwater Horizona mogla curiti još od 60 do 90 dana. U tom vremenu može se dogoditi jako puno toga što bi otežalo poslove.
Utjecaj sezone uragana na čišćenje naftne mrlje nemoguće je predvidjeti, ali sasvim je jasno da bi sve akcije čišćenja morale stati ako udari velika oluja, rekao je glasnogovornik Nacionalnog centra za uragane Dennis Feltgen.
"Tijekom uragana ne možete čistiti. To je sasvim jasno. Možete samo probati sve ovo očistiti što je moguće brže", rekao je Feltgen za LiveScience.
Nemoguće predvidjeti
Možete smisliti svakakve opasne scenarije i napraviti film tjedna, ali to bi bilo puko nagađanje. Ima toliko toga što ulazi u izračun, kao što je veličina mrlje, dubina, veličina oluje, kut prilaska oluje...", rekao je.
S druge strane, dovoljno velika mrlja, promjera većeg od pet kilometara, mogla bi usporiti ili zaustaviti stvaranje uragana ili tropske oluje u zaljevu, jer bi gornji sloj nafte mogao spriječiti isparavanje morske vode. Naravno, ako već formirani uragan dođe u zaljev, bilo kakva mrlja ne bi mu se mogla oduprijeti, jer bi vjetar razbio nakupine nafte u manje dijelove i omogućio daljnje isparavanje vode.
Obalna straža sasvim dobro zna što se sprema i stoga pokušava cijelu situaciju razriješiti što je moguće prije.
Taj uspjeh ipak ne bi trebao smanjiti opću količinu nafte koja curi u more. Obalna straža kaže da će ovo olakšati posao ekipama koje rade na rješavanju ukupnog problema te da treba zatvoriti što je moguće više točki iz kojih curi nafta kako bi se za tjedan dana na mjesto nesreće mogla staviti velika kupola koja će pumpati naftu na brodove.
Prijetnja katastrofe
Podvodni izvori dnevno u Meksički zaljev šalju najmanje 5.000 barela nafte, što bi potencijalno moglo uzrokovati ekološku katastrofu na obali. Ispred obale Louisiane, koja je prva na liniji udara, postavljeni su nebrojeni kilometri pregrada, ali oni neće jako dugo moći zadržati naftu.
BP je zadnjih dana snažno kritiziran jer se smatra da nisu dovoljno napravili kako bi spriječili curenje nafte, a neki čak tvrde da je kompanija kriva za samu nesreću. Najmanje jedan od radnika koji je bio na platformi kad je ona eksplodirala 20. travnja rekao je da se bušilo gotovo kilometar dublje nego što je dopušteno.
Drugi radnik rekao je da je tvrtka instalirala jedan mehanizam za hitno zatvaranje izvora u slučaju nesreće, ali da nije stavila tzv. ventil za duboku vodu koji je mogao služiti kao zadnja mjera opreza. BP je negirao te tvrdnje.
Spasonosna kupola
Kupola koju BP izrađuje bit će postavljena iznad mjesta gdje najviše curi kako bi zahvatila naftu i onda je preko pumpi poslala na brod koji će čekati na površini. To se ranije radilo u plitkoj vodi, ali nikad u dubokoj.
BP je objavio da preuzima potpunu odgovornost za čišćenje ogromne naftne mrlje koja je nastala nakon eksplozije jedne od njihovih platformi.
Direktor BP-a Tony Hayward je izjavio kako tvrtka nije kriva za incident koji je doveo do potapanja platforme Deepwater Horizon, što je dovelo do pojavljivanja naftne mrlje. Ističu kako je oprema zbog koje je došlo do eksplozije u vlasništvu tvrtke koja se bavi bušenjem, Transoceana..
Mladić iz Ljubuškog otkinuo si penis i bacio ga u WC školjku
Tekst: I.Kri.
Foto: Ilustracija
NEOBIČAN slučaj samoranjavanja dogodio se jučer u obiteljskoj kući u Ljubuškom.
23-godišnjak je otkinuo svoj spolni organ i bacio ga u WC školjku. Nakon samoranjavanja je nesretni mladić prebačen u mostarsku bolnicu gdje je i zadržan na liječenju, pišu BiH mediji.
Liječnici mu spasili život
"Mladića smo operirali i spasili mu život", kazao je glasnogovornica bolnice u Mostaru Ana Marija Dedić te dodala kako je mladić trenutno stabilnog zdravstvenog stanja. Danas će najvjerojatnije biti prebačen na psihijatriju.
Nije otkriven razlog zbog kojeg se mladić ozlijedio na tako brutalan način.
Svjedokinja u suđenju Karadžiću: Djeca su bila višestruko traumatizirana
Tekst: I.Ka.
Foto: AFP
SVJEDOKINJA u suđenju Radovanu Karadžiću, glavna medicinska sestra Fatima Zaimović kazala je kako je za vrijeme rata vodila dnevnik sve djece koja su bila na liječenju u klinici gdje je radila. "Sva djeca koja su dolazila bila su ozlijeđena gelerima granate ili snajperskim hicima, a jedan mali dio i fosfornim granatama koje su stvarale opekotine", kazala je.
U svom svjedočenju Zaimović je kazala da je Odjel dječje kirurgije u vremenu između 1992. i 1995. godine liječio više stotina djece, a samo tokom 1992. godine je hospitalizirano 163 djece, piše Sarajevo-x.
Bivša glavna medicinska sestra, opisujući reakcije djece na snajpersko djelovanje i granatiranje u Sarajevu, kazala je da su djeca trpjela od "višestrukog traumatiziranja".
"Neka djeca bi mokrila u krevetu, neka su jako plakala i stalno su tražili zaštitu od sestara i teško je bilo s njima raditi. Ratna trauma se u tim periodima vrlo jasno vidjela. Pogotovo je teško kada smo morali izvesti djecu u hodnike i podrume. Djeca su bila uvijek uplakana i na svaki zvuk su skakala", ispričala je Zaimović.
Radovan Karadžić je svjedokinju pitao da li je bolnica Koševo tokom rata služila kao "mučilište za Srbe“ te da li su na zgradama bolnice bili "topovi i minobacači", što je svjedokinja negirala i dodala da nema saznanja o "bilo kakvim vojnim planovima".
Radovanu Karadžiću, vrhovnom vođi bosanskih Srba sudi se na Međunarodnom sudu u Hagu za genocid, zločine protiv čovječnosti i kršenja zakona i običaja ratovanja počinjene tokom rata u BiH.
Francusku pogodilo nevrijeme: Na obali valovi visoki 10 metara, u planinama 30 centimetara snijega
Tekst: I.Ka.
Foto: AFP
Video: YouTube
U SRIJEDU jako nevrijeme pogodilo je jug Francuske. Uz vjetar koji obalom puše brzinom od 120 kilometara na sat, u planinskim krajevima Francuske pao je snijeg visine i do 30 centimetara. Temperatura je pala i do 20 stupnjeva u samo nekoliko dana u Caracssonneu. Letovi s Montpelliera otkazani su zbog jakog vjetra.
Dijelovi francuske rivijere pogođeni velikim nevremenom suočavaju se s brojnim problemima. Obalu zapljuskuju valovi visoki desetak metara. Proglašen je narančasti stupanj opasnosti zbog neveremena.
Dok se u Cannesu obavljaju pripreme za 63. tradicionalni filmski festival, grad je pretrpio velike materijalne štete. Mnogobrojni lokali i restorani oštećeni su. U Nici su zatvorene sve plaže zbog poplava koje je uzrokovao jak vjetar na moru. Nevrijeme duž Azurne obale slijedilo je dan uoči formalnog otvaranja turističke sezone, čiji početak je sada doveden u pitanje.
Gradonačelnik Nice Christian Estrosi kazao je da su Azurnu obalu pogodili takvi valovi kakve nije vidio od 1985. godine, i to pogotovo u ovo doba godine. Zamolio je tamošnje vlasti da proglase stanje prirodne katastrofe.
"Ovo je strašno. Strahujemo za svoje živote jer su se valovi pretvorili u sedam, osam metara visoke monstruozne bombe. Nema šanse da im se oduprete", kazao je vlasnik jednog od restorana u Nici.