Upozorenje: Neke zagađujuće materije mogu uzrokovati zdravstvene probleme osobama koje su veoma osjetljive na zagađenje zraka.
Takve osobe trebaju izbjegavati boravak vani i smanjiti naprezanje tokom boravka vani.
AMERIČKI predsjednik Donald Trump objavio je da će od petka SAD povećati carine na kinesku robu vrijednu 200 milijardi dolara s 10 na 25 posto, ustvrdivši da se trgovinski pregovori odvijaju „presporo“.
Odluka je objavljena u trenutku dok se očekuje dolazak kineskih pregovarača u Washington idući tjedan na, kako je američki ministar financija Steven Mnuchin rekao, „posljednji krug“ pregovora.
Dvije strane pokušavaju dogovoriti trgovinski sporazum nakon što je Trump prošle godine uveo carine na kinesku robu, a Kina odgovorila jednakom mjerom izazvavši trgovinski rat koji prijeti destabilizacijom međunarodnih trišta.
For 10 months, China has been paying Tariffs to the USA of 25% on 50 Billion Dollars of High Tech, and 10% on 200 Billion Dollars of other goods. These payments are partially responsible for our great economic results. The 10% will go up to 25% on Friday. 325 Billions Dollars....
....of additional goods sent to us by China remain untaxed, but will be shortly, at a rate of 25%. The Tariffs paid to the USA have had little impact on product cost, mostly borne by China. The Trade Deal with China continues, but too slowly, as they attempt to renegotiate. No!
Povećanje carina u petak bit će prvo otkako su Trump i kineski predsjednik Xi Jinping u prosincu objavili prekid vatre u trgovinskom ratu.
"Deset mjeseci Kina plaća SAD-u carine od 25 posto na robu visoke tehnologije vrijednu 50 milijarda dolara, i 10 posto na drugu robu vrijednu 200 milijarda dolara“, objavio je Trump na Twitteru. "Deset posto će u petak porasti na 25 posto.“
Dodao je da je druga kineska roba vrijedna 325 milijardi dolara „i dalje bez carina, ali će uskoro i na nju biti nametnute carine, po stopi od 25 posto“.
"Trgovinski sporazum s Kinom ide dalje, ali presporo, dok oni pokušavaju dogovoriti nove uvjete. Ne!“
Trump je zbog visokog trgovinskog deficita između SAD-a i Kine prošle godine uveo carine na kinesku robu vrijednu 250 milijarda dolara. Kina je uzvratila carinama na američku robu vrijednu 110 milijarda dolara.
SAD i Kina dogovorili su prvo da bi pregovore trebali dovršiti do 1. oujka. SAD je tada trebao uvesti nove carine, ali je Trump odlučio da neće dok god pregovori traju i napreduju.
Glavna sporna pitanja su američka zabrinutost zbog kibernetičke sigurnosti, krađe intelektualnog vlasništva i pristupa trištu, kao i kupnja sirovina.
Trump je početkom mjeseca rekao da je spreman sastati se s kineskim predsjednikom ako se dogovori trgovinski sporazum.
Premda je Trump u nedjelju ustvrdio da američke carine na kinesku robu imaju „mali utjecaj na cijene“, istraivanje Centra za ekonomske studije s Princetona pokazalo je da trgovinski rat američke potrošače stoji 1,4 milijarde dolara na mjesec.
0 ( + )
*
Policija na Šri Lanki otkrila kamp za pripreme terorističkih napada na Uskrs
Policija na ri Lanki otkrila kamp za pripreme terorističkih napada na Uskrs
R.I.
Foto: EPA
POLICIJA u Šri Lanki otkrila je ove nedjelje u gradu Kattankudyju na istoku zemlje kamp gdje su se islamski militanti pripremali za napade koji su se dogodili na Uskrs, javlja Reuters.
Teroristički kamp veličine pet hektara i ograđen zidom nalazi se u siromašnom predgrađu rodnog grada Zahrana Hashima, za koji se vjeruje da je mozak terorističkih napada koji su se dogodili na Uskrs. U napadima na crkvu i hotel ubijeno je više od 250 ljudi, a Islamska drava preuzela je odgovornost.
Teroristi su na farmi napravili kamp za obuku
Na ograđenom zemljištu punom stabala manga koje je sluilo kao kamp za pripremu terorista nalazi se četverokatna straarnica, kokošinjac i nadstrešnica za koze.
"eljeli su da to izgleda kao neko obično mjesto. Ako netko tu dođe, izgleda kao da je farma", rekao je viši policijski slubenik u Batticaloi.
Policija je pronašla rupe od metaka s unutrašnje strane zida kojim je zemljište ograđeno, a vlasnici zemljišta su uhapeni.
0 ( + )
*
VIDEO Objavljena snimka iz gorućeg aviona: Čuju se vriskovi, plamen suklja
VIDEO Objavljena snimka iz gorućeg aviona: Čuju se vriskovi, plamen suklja
R.A.
Screenshot: Breakign News MASH/Twitter
POJAVILA se "snimka iz pakla", piše Russia Today koji pojašnjava kako se čini da je na Twitteru objavljena snimka iz aviona koji je izgorio.
U opisu snimke piše kako je nastala u unutrašnjosti gorućeg aviona te da su ljudi bili u panici.
Podsjetimo, u 18 sati po lokalnom vremenu s aerodroma Šemeterjevo u Moskvi poletio je Suhoj Superjet 100 tvrtke Aeroflot. Što se tada dogodilo još se ne zna, a jedan od članove posade izjavio je kako je u avion udarila munja. Piloti su zatraili hitno slijetanje te je u 18:40 avion sletio na aerodrom s kojega je i poletio umjesto u Murmansk kamo se uputio. U plamenu. Ljudi su iskakali iz gorućeg aviona na prednji izlaz jer je zadnji dio aviona gorio.
Poginulo je 13 osoba, među njima i dvoje djece. U avionu je ukupno bilo 78 ljudi.
Istraga oko toga što je dovelo do poara je započela.
0 ( + )
*
VIDEO Avion prisilno sletio na moskovski aerodrom pa se zapalio, 13 mrtvih
VIDEO Avion prisilno sletio na moskovski aerodrom pa se zapalio, 13 mrtvih
R.A.
TRINAEST ljudi poginulo je u nesreći ruskog zrakoplova koji je prisilno sletio danas u moskovsku zračnu luku Šeremetjevo, objavila je agencija TASS navodeći liječničke izvore.
Ruski putnički zrakoplov Suhoj Superjet-100 sa 78 putnika poletio je sa Šeremetjeva za Murmansk, ali je ubrzo nakon polijetanja zatraio odobrenje procedure hitnog slijetanja, objavili su ruski dravni mediji.
Agencije navode različite brojke ozlijeđenih, od pet do više od deset.
Ruska televizija prikazala je snimke aviona koji slijeće s repom u plamenu. Nakon slijetanja iz njega se dizao crni dim.
Na Twitteru su se pojavile i snimke poara na kojima se vidi kako je u plamenu pola aviona!
"Pakao na Šeremetjevu. Avion je gorio poput baklje dok je trajala evakuacija", napisao je na svom Twitter profilu novinar ruske Komsomolskaje Pravde.
"Bili smo u avionu čekajući da krenemo za Helinski. Naš je avion bio vrlo blizu ovome koji je gorio. Bio je to ogroman poar. Spasilačke slube imale su velikih problema s prilaskom gorućem avionu", napisao je španjolski dopisnik RT-a.
Radi se o avionu u vlasništvu ruskog Aeroflota Suhoj Superjet 100. Iz Aeroflota su prvo kazali kako se avion zapalio nakon slijetanja na Šeremetjevo. Potvrdili su kako se avion vratio na aerodrom s kojega je poletio zbog tehničkih razloga. No nešto kasnije stigla je informacija kako su potvrdili da su se motori na avionu zapalili tokom slijetanja. Prema navodima jednog člana posade u avion je udarila munja nakon čega su otkazale komande. No ta informacija nije potvrđena.
20:53 Slubeno je potvrđeno da je 13 osoba poginulo te da je među njima dvoje djece.
20:04 Nakon što je satima cijeli aerodrom bio zatvoren, sada je otvorena jedna pista.
20:00 Jedan od članova posade kazao je kako je avion udario grom nakon čega je došlo do otkazivanja nekih komandi. Zbog toga su se vratili i traili hitno slijetanje.
19:36 Itar Tass javlja, pozivajući se na izjave liječnika, da je 13 osoba poginulo.
19:07 Russia Today sad javlja kako je najmanje jedna osoba poginula te da je najmanje četvero ozlijeđenih.
18:50 Prema neslubenim informacijama najmanje je 10 osoba ozlijeđeno, a svih 78 putnika je evakuirano.
18:29 Navodno se nešto zapalilo u avionu pa su se zato vratili i prisilno sletjeli.
18:25 "Prema prvim informacijama, ima rtava. Na mjesto događaja poslano je najmanje 10 kola hitne pomoći", rekao je izvor iz hitnih slubi za Itar-Tass.
18:21 Prema informacijama Flight Radara, avion Aeroflote SU1492 iz Moskve za Murmansk je nedugo nakon polijetanja oglasio izvanredno stanje te se vratio na moskovski aerodrom. Agencija Itar-Tass javlja kako je avion poletio u 18 sati s aerodroma, a u 18:40 je prisilno sletio. Prije toga je napravio nekoliko krugova oko Moskve.
18:15 Trenutno nema polijetanja ni slijetanja na aerodrom.
Na danske izbore izlazi desničarska stranka koja želi deportirati sve muslimane
Na danske izbore izlazi desničarska stranka koja eli deportirati sve muslimane
R.I.
Screenshot: TRT World
EKSTREMNO desna stranka iz Danske koja se zalae za protjerivanje svih muslimana iz ove zemlje naći će se na kandidacijskim listama za izbore koji će se uskoro odrati u ovoj zemlji, piše The Guardian.
Stranka Čvrsti smjer (Stram Kurs) koju vodi odvjetnik Rasmus Paludan, nepravomoćno osuđen za rasizam, prikupila je potpise za izlazak na nacionalne izbore.
Prema danskom zakonu izbori se moraju odrati prije 17. lipnja, a očekuje se da će sadašnji premijer Lars Løkke Rasmussen ovog tjedna objaviti datum njihovog odravanja.
Čvrsti smjer prikupio potpise za izlazak na izbore
Pauladan je pridobio simpatije i sklonost među tinejderima zahvaljujući objavama na YouTubeu, ekscentričnom modnom stilu, a od nedavno je i na naslovnicama danskih novina zbog prikupljenih potpisa.
Naime, njegova stranka prikupila je potrebnih 200 000 potpisa potpore glasača potrebnih za prijavu na izbore. I to nakon što je Paludan imao središnju ulogu u poticanju nereda ovog Uskrsa u etnički raznolikom dijelu Kopenhagena koji se zove Nørrebro. Tijekom nereda Paludan je bacio u zrak knjigu za koju je tvrdio da je Kuran, jedan primjerak ove knjige je i zapalio pred kamerama te je poticao nemire u ovom dijelu danske prijestolnice u kojoj ivi veliki broj muslimana.
Vođa stranke nepravomoćno osuđen za rasizam
Odnedavno mu je zabranjeno i komentiranje na Facebooku zbog rasističkih objava. Osim toga, protiv Paludana se trenutno vodi sudski postupak, podignuo je albu protiv presude zbog rasizma koju je zaradio jer je iznosio rasistička stajališta o Afrikancima u videoporuci.
Vođa socijalnih liberala pozvao ostale stranke da ne koaliraju s Čvrstim smjerom
Stoga je Morten Østergaard, lider Socijalne liberalne stranke, pozvao ostale vodeće stranke da izglasaju kako neće koalirati s Čvrstim smjerom u budućnosti.
"Moramo istaknuti da postoji razlika između nas i onih koji ele 'izabrane očišćene zajednice' temeljene na vjeri ili rasi. Mora se kazati što je dobro, a što krivo u danskom društvu", rekao je Østergaard.
Da su sad izbori, Čvrsti smjer bi ušao u danski parlament
Da bi ušli u parlament, stranka mora prijeći prag od 2 posto na nacionalnim izborima ili osvojiti zastupničko mjesto distrikta. U anketama Čvrsti smjer sada uiva potporu 2,2 posto birača.
Inače, od 2015. godine na vlasti u Danskoj je manjinska vlada koju predvodi liberalna stranka Ljevica u koaliciji s desničarskom strankom Danski narod te Liberalnim savezom i Konzervativnom narodnom strankom.
Antiimigrantska stranka Danski narod drugačija je od Čvrstog smjera
No Østergaard smatra da postoji dubinska razlika između antiimigrantske stranke Danski narod i Čvrsti smjer, koji se zalae za takozvanu "etničku Dansku" i deportaciju muslimana.
"Ne radi se o njima, već o meni i tome što ja elim kao političar. Ne elim davati legitimitet ljudima koji pokazuju na danske građane te tvrde da oni ne smiju biti dijelom našeg društva zbog njihovog vjerskog opredjeljenja. Ne elim im davati legitimitet surađujući s njima", kae Østergaard.
Unatoč kontroverzama, neke političke stranke ipak nisu sklone slijediti primjer Švedske gdje je ekstremno desničarska stranka Švedski demokrati isključena iz koalicijskih razgovora što je dovelo do pregovora koji su trajali 133 dana i rezultirali nestabilnom manjinskom vladom ranije ove godine.
Sadašnji premijer ne isključuje mogućnost koaliranja s Čvrstim smjerom
Na pitanje koje je stajalište premijera o mogućoj koaliciji sa strankom Čvrsti smjer, glasnogovornica danskog premijera Britt Bager nije rekla da će ih isključiti iz razmatranja.
“Lars Løkke će zauzeti stajalište kada se budu znali rezultati izbora", rekla je Bager za danske novine Politiken.
I stranka Konzervativni narod još nije odredila stav prema Čvrstom smjeru
Ministar pravosuđa Søren Pape Poulsen, koji je ujedno i lider stranke Konzervativne narodne stranke, rekao je da bi bila pogreška ignorirati novu stranku na političkoj sceni iako je rekao kako ne vidi moguća područja suradnje.
Glasnogovornik ove stranke Naser Khader rekao je pak novinarima sljedeće: "Moramo čuti što ele i o čemu se moe pregovarati."
Profesor političkih znanosti sa sveučilišta Aarhus rekao je kako će Čvrsti smjer morati postići rezultate u svih deset izbornih jedinica kako bi ušli u parlament.
Jedan kandidat Čvrstog smjera je umjetnik koji mokri na svoju publiku
"Jedan kandidat iz te stranke je pro bono umjetnik koji mokri na publiku. Zbog toga je i osuđen jer sud nije smatrao da je to umjetničko djelo. Ima još takvih kandidata u ovoj stranci", rekao je Stubager i dodao da je Paludan ipak "drugačija vrsta cirkuskog stvorenja" u danskoj politici.
"On će se natjecati za antiimigrantske glasove protiv Danskog naroda i Nove desnice koje su već etablirane stranke", rekao je.
Strubager je dodao i kako će se ove stranke morati suočiti i s Paludanovim zahtjevom za protjerivanje svih muslimana.
"Bit će vrlo zanimljivo vidjeti kako će one odgovoriti na to. Morat će kazati da nisu svi muslimani kriminalci, a to će biti nešto novo za njih", smatra Strubager.
0 ( + )
*
Španjolski Vrhovni sud: Puigdemont ima pravo biti kandidat na EU izborima
panjolski Vrhovni sud: Puigdemont ima pravo biti kandidat na EU izborima
HINA
Foto: EPA
ŠPANJOLSKI Vrhovni sud je ocijenio da bivši separatistički predsjednik Katalonije Carles Puigdemont, kojem u Španjolskoj prijeti hapenje zbog pobune, ima pravo kandidirati se na izborima za Europski parlament potkraj mjeseca, suprotno mišljenju Izbornog povjerenstva koje ga je diskvalificiralo jer je u bijegu.
Puigdemont, koji je pobjegao u Belgiju nakon neuspjelog pokušaja secesije Katalonije 2017., obratio se sudu nakon što je Izborno povjerenstvo 29. travnja odbacilo njegovo imenovanje za nositelja liste „Lliures per Europa“ („Slobodni za Europu“, na katalonskom) za izbore za Europski parlament 26. svibnja.
To je, po njegovu mišljenju, bio „skandal“ i nov dokaz da Španjolska nije demokratska.
U odluci donesenoj jednoglasno na izvanrednom sastanku, Vrhovni sud je ocijenio da ne postoje nikakve osnove po kojima bi ga se moglo diskvalificirati, kao ni drugo dvoje separatističkih kandidata koji su pobjegli u egzil, Tonija Comina i Claru Ponsati.
Morat će ipak pričekati konačnu odluku nadlenog upravnog suda u Madridu, kojem je Vrhovni sud vratio slučaj i naloio da ga „odmah“ riješi, objasnivši da nije nadlean za donošenje konačne odluke u tom slučaju.
Po mišljenju Vrhovnog suda, pravo kandidiranja na izborima je „temeljno pravo“ priznato Ustavom svim španjolskim građanima i ne moe biti oduzeto osim u slučaju kada kandidat za to nije kvalificiran.
To što su oni u bijegu pred pravosuđem nije razlog za diskvalifikaciju, smatra sud. Tuitelj upravnog suda u Madridu u petak je jednako zaključio, no suci su u subotu ujutro zatraili mišljenje Vrhovnog suda.
albu protiv Puigdemonta i drugo dvoje kandidata Izbornom su povjerenstvu podnijeli Narodna stranka (konzervativci) i liberali Ciudadanosa, koji vode kampanju protiv katalonskih separatista.
0 ( + )
*
Lavrov pozvao SAD da "odustane od neodgovornih planova" oko Venezuele
Lavrov pozvao SAD da "odustane od neodgovornih planova" oko Venezuele
HINA
Foto: EPA
ŠEF RUSKE diplomacije Sergej Lavrov pozvao je Sjedinjene Drave da "odustanu od svojih neodgovornih planova" vezano uz Venezuelu, u trenutku kad Washington više ne isključuje vojnu intervenciju.
"Pozivamo Amerikance, i sve one koji ih podupiru, da odustanu od svojih neodgovornih planova i djeluju isključivo u okviru međunarodnog prava", rekao je Lavrov na početku sastanka u Moskvi sa svojim kolegom iz Venezuele, Jorgeom Arreazom.
"Svjedočimo američkoj kampanji bez presedana čiji je cilj srušiti legitimnu vlast u Venezeli", odnosno predsjednika Nicolasa Madura, optuio je ruski ministar vanjskih poslova.
Arreaza je zahvalio Moskvi za potporu. "Odnosi između Moskve i Caracasa su postali vaniji, ne samo za naše dvije zemlje već za čitav svijet", rekao je svom ruskom kolegi.
Američki dravni tajnik Mike Pompeo rekao je da je predsjednik Donald Trump spreman na sve opcije u Venezueli, uključivo, ako bude potrebno, i na vojnu intervenciju.
Maduro je u subotu pozvao oruane snage da budu spremne za slučaj da SAD odluči pokrenuti vojnu ofenzivu na venezuelskom teritoriju.
Arreaza je također rekao da bi Lavrov trebao Pompeu reći na njihovom sastanku u ponedjeljak da se treba otvoriti dijalog o Venezueli.
Oporbeni vođa Juan Guaido, kojeg je pedesetak zemalja priznalo za privremenog predsjednika, u utorak i srijedu potaknuo je velike prosvjede protiv vlade.