Upozorenje: Neke zagađujuće materije mogu uzrokovati zdravstvene probleme osobama koje su veoma osjetljive na zagađenje zraka.
Takve osobe trebaju izbjegavati boravak vani i smanjiti naprezanje tokom boravka vani.
Orban i dalje u borbi protiv izbjeglica: Kod mađarske ambasade u Sarajevu postavljeni žica, škare i svijeće
Orban i dalje u borbi protiv izbjeglica: Kod mađarske ambasade u Sarajevu postavljeni žica, škare i svijeće
Foto: FAH
SKUPINA građana večeras se okupila kod mađarskih ambasada u Beogradu, Skopju i Sarajevu. U Sarajevu su željeli oko ambasade postaviti bodljikavu žicu, no policija im to nije dozvolila. Stoga su žicu postavili preko puta zgrade, javlja Klix, te zapalili svijeće za izbjeglice koje su na putu u bolju budućnost izgubili živote.
U Beogradu se okupilo 50-injak ljudi, pred zgradom ambasade koju je čuvala policija zapaljeno je oko 200 svijeća. "Svijeće i cvijeće se uvijek stavljaju na mjesto tragedije. Ovo je velika eurospka tragedija, nešto što izgleda kao početak umiranja europske ideje koja je zasnovana na vjeri u jednakost i solidarnost među ljudima", kazao je za Blic jedan od prisutnih.
Orban i dalje u borbi protiv izbjeglica: Na granici nova ograda uz policiju i vojsku
Mađarska duž južne granice nakon 15. rujna kani razmjestiti policijske snage kako bi spriječila priljev izbjeglica te će onamo poslati vojsku ukoliko taj vladin prijedlog odobri parlament, rekao je premijer Viktor Orban.
"Nakon 15. rujna uslijedit će velike promjene... nad granicom ćemo postupno imati potpunu kontrolu. Ako dobijemo odobrenje onamo ćemo najprije poslati policiju, a potom i vojsku", rekao je.
"Ovdje nije riječ o 150.000 izbjeglica (koji dolaze) i koje neki žele podijeliti u skladu s kvotama, ni o 500.000, brojka koju sam čuo u Bruxellesu, riječ je o milijunima, o desecima milijuna jer je broj imigranata beskonačan", kazao je Orban.
Zatvorit će južnu granicu
Mađarska, glavni ulaz u europsku schengensku zonu bez granica za izbjeglice, je zauzela čvrst stav obećavajući da će zatvoriti svoju južnu granicu novom visokom ogradom do 15. rujna.
Mađarski su dužnosnici predstavili migrantsku krizu kao obranu europskog blagostanja, identiteta i kršćanskih vrijednosti protiv navale uglavnom muslimanskih migranata.
Oko 350.000 izbjeglica i migranata uspjelo je doći do Europske unije ove godine dovodeći 28 zemalja EU-a u situaciju da dezorganizirano traga za rješenjima i svađa se oko raspodjele tereta.
Mađari su se prije deset se dana požalili kako bi trebali dobiti više novca iz fondova Europske unije kako bi se uspješnije nosila s najtežom izbjegličkom krizom od kraja Drugog svjetskog rata.
Nemaju za izbjeglice, no za ograde imaju novca
Predstojnik ureda Janos Lazar također je kazao da se sredstva EU-a dijele na "ponižavajući način". "Europska unija distribuira novac iz fondova za zaštitu granica na ponižavajući način. Stare članice uzimaju novac novim članicama."
Za izbjeglice im fali novca, no za dizanje ograda očito imaju. Naime, prva ograda koju je Mađarska postavila prostire se duž 175 kilometara granične linije sa Srbijom i visoka je četiri metra, a državu stoji čak 20 milijuna eura. Na njoj radi 900 ljudi.
Mogherini: Turska je primila 2 milijuna, a mi se ne možemo dogovoriti o 60.000 izbjeglica
Mogherini: Turska je primila 2 milijuna, a mi se ne možemo dogovoriti o 60.000 izbjeglica
Foto:
VISOKA predstavnica Europske unije za vanjsku i sigurnosnu politiku Federica Mogherini rekla je kako se ne smije zaboraviti da dok zemlje EU ne mogu naći rješenja za 60 000 izbjeglica, Turska je u isto to vrijeme prihvatila njih dva milijuna, javljaju agencije.
Istaknula je kako je prije nekoliko mjeseci kriza bila najveći problem zemalja poput Italije, Grčke i Mlate, dok je sada problem nerješiv za zemlje poput Mađarske, Austrije i Njemačke. Upozorila je da bi se taj problem mogao proširiti i na druge zemlje EU.
Ona je istaknula kako je rješenje migrantske krize bitno za budućnost EU i pozvala zemlje članice da ne "upiru prstom jedna u drugu" već da se ujedine i zajedno rade na rješavanju ovog problema.
Visoko povjerenstvo Ujedinjenih naroda za izbjeglice (UNHCR) saopštio je kako je Njemačka zemlja Europe koja je u posljednjih nekoliko mjeseci primila najviše izbjeglica.
"Ne trebamo zaboraviti da dok se mi, počevši od Europske komisije, ne možemo dogovoriti o pitanju 60.000 izbjeglica, Turska je primila dva milijuna izbjeglica", kazala je.
Protunacistička pjesma popularna tokom ratova u bivšoj Jugoslaviji ponovo na vrhu njemačkih ljestvica
Protunacistička pjesma popularna tokom ratova u bivšoj Jugoslaviji ponovo na vrhu njemačkih ljestvica
Foto: FAH
PRIJE više od 20 godina dio Nijemaca se usprotivio priljevu izbjeglica koje su bježale od ratova u bivšoj Jugoslaviji, a brojna je prihvatilišta, kao što je to slučaj danas, progutao plamen, piše Washington Post i ističe još jednu iznenađujuću sličnost s minulim razdobljem.
Na vrh njemačkih glazbenih ljestvica ponovno se popela pjesma benda "Die Ärzte" (Liječnici) koja je tamo bila u 1990-ima. Riječ je o "Cry for love" (Vapaj za ljubav) koju krase stihovi poput: "Tvoje je nasilje samo tihi vapaj za ljubavlju" ili: "Tvoje vojničke čizme žude za naklonošću, ti se nikad nisi naučio artikulirati i tvoji roditelji nemaju vremena za tebe...".
Pjesma je opet na vrhu zahvaljujući inicijativi njemačkog učitelja glazbe Gerharda Torgesa koji kaže da je bio šokiran mržnjom svojih sunarodnjaka prema izbjeglicama s Bliskog istoka i drugih kriznih područja.
Koristeći različite društvene platforme Torges je ljude zamolio da preuzmu pjesmu, podijele je i pozovu radio postoje da je učestalo puštaju. Skladba je u roku od nekoliko dana postala najtraženija na Amazonu, Google Playu i iTunesu.
Javili su se i članovi Die Ärzte pa uslijed kritika da im pomama za pjesmom donosi financijsku dobit rekli da će sve prihode od prodaje dati udruzi za zbrinjavanje izbjeglica.
"Mi od ovog zacijelo ne želimo napraviti novac, i mi ćemo svu zaradu (od pjesme) donirati Pro Asylu," napisao je bend na službenim stranicama. "Mi želimo svim nacistima i njihovim simpatizerima lošu zabavu."
Kerry nazvao Lavrova: Ruska prisutnost u Siriji vodi eskalaciji sukoba
Kerry nazvao Lavrova: Ruska prisutnost u Siriji vodi eskalaciji sukoba
Foto: FAH
AMERIČKI državni tajnik John Kerry izrazio je u subotu zabrinutost u telefonskom razgovoru s ruskim kolegom po dužnosti Sergejem Lavrovom zbog izvješća o pojačanom gomilanju ruskih vojnih snaga u Siriji, saopštio je State Department.
"Tajnik je jasno rekao ako su ta izvješća točna te bi akcije mogle voditi daljoj eskalaciji sukoba, većim gubicima života, većem broju izbjeglica, a prijete i sukobom s koalicijom koja u Siriji djeluje protiv takozvane Islamske države", navodi se u priopćenju.
Kerry i Lavrov dogovorili su se da će nastaviti razgovore o sirijskom sukobu kasnije ovoga mjeseca u New Yorku.
Više je medijskih izvješća objavljeno u petak, pozivajući se na američke dužnosnike, o povećanju ruskih snaga u Siriji i jačanju vojne potpore Moskve njezinu savezniku, sirijskom predsjedniku Bašaru al-Asadu.
Rusija poslala vojni izvidnički tim
Citirajući neimenovani izvor iz administracije američkog predsjednika Baracka Obame, dnevnik The New York Times objavio je da je Rusija poslala vojni izvidnički tim u Siriju te montažne kuće za stotine ljudi i opremu za poljski aerodrom u Siriji.
Prema njujorškom listu montažne kućice govore da bi Rusija mogla rasporediti do 1000 vojnih savjetnika i drugog vojnog osoblja na aerodromu kod Latakije, glavne morske luke u Siriji.
Pobuna protiv četiri desetljeća vladavine obitelji Asad izbila je 2001. i prerasla u krvav građanski rat s vrlo heterogenim frakcijama među kojima su islamistički militantni postali najsnažniji element u borbi protiv Asadova režima.
Sjedinjene Države i Rusija razilaze se u pogledu na građanski rat u Siriji jer Rusija je snažan saveznik Asada, a SAD želi kraj njegove ere i političku tranziciju.
U petak je, kako javlja AFP, ruski predsjednik Vladimir Putin potvrdio da je prerano govoriti o ruskom vojnom angažmanu u Siriji u borbi protiv radikalne takozvane Islamske države. Podsjetio je, međutim, da Moskva odavna prodaje oružje Asadovu režimu.
Abas traži da Izrael otvori granice za palestinske izbjeglice koje riskiraju put u Europu
Abas traži da Izrael otvori granice za palestinske izbjeglice koje riskiraju put u Europu
Foto: FAH
IZRAEL bi trebao dopustiti palestinskim izbjeglicama koji bježe pred ratom u Siriji da dođu na Zapadnu obalu i u Gazu umjesto da poduzimaju riskantna putovanja u Europu, izjavio je u subotu palestinski predsjednik Mahmud Abas.
Ujedinjeni narodi trebali bi učiniti pritisak na Izrael da odobri kretanje izbjeglicama, piše u priopćenju iz Abasovog ureda. U tekstu se dodaje da je Abas zatražio od svog predstavnika u UN-u Riada Mansoura da to pitanje postavi s glavnim tajnikom UN-a Ban Ki-moonom.
"To nije samo humanitarno pitanje nego pravo svakog Palestinca koji živi u egzilu i u izbjegličkim logorima", navodi se u priopćenju koje je prenijela palestinska novinska agencija WAFA.
Deseci hiljada palestinskih izbjeglica, koji žive u Siriji otkako su protjerani iz svojim domova kada je utemeljen Izrael 1948., napustili su Siriju nakon izbijanja građanskog rata prije pet godina.
Istodobno je predsjednik izraelskog Knesseta Isaac Herzog rekao u subotu da bi Izrael trebao primiti sirijske izbjeglice, unatoč tome što Izrael Siriju službeno smatra neprijateljskom državom i od 1948. je sa njom više puta ratovao.
"Pozivam izraelsku vladu da se angažira na prihvatu izbjeglica iz ratom zahvaćene Sirije. Humanitarne akcije već su poduzete", kazao je Herzog, čelnik Laburističke stranke, najvećeg oporbenog bloka u parlamentu. "Židovi ne mogu biti indiferentni dok stotine hiljada izbjeglica traže sigurnost", kazao je Herzog, a prenosi list Haaretz.
BBC planira "širenje slobode i demokracije" kroz TV i radio postaje za Rusiju i Sjevernu Koreju
BBC planira "širenje slobode i demokracije" kroz TV i radio postaje za Rusiju i Sjevernu Koreju
Screenshot: BBC/YouTube
BBC PRIPREMA prijedlog za značajno širenje svog Svjetskog servisa, uključujući televizijsko satelitsko pokrivanje Rusije na ruskom jeziku i dnevni radio program za Sjevernu Koreju, doznaje Guardian.
Prijedloge koji uključuju i snažniju prisutnost na arapskim jezičnim područjima, sjeveru Afrike i Bliskom istoku u ponedjeljak će službeno predstaviti generalni direktor Tony Hall.
BBC navodi da je širenje neophodno zbog "demokracije i slobode tiska" u trenutku kad su zapadni mediji suočeni s usponom velikih rivala s državnim sponzorstvom poput Al-Jazeere, RT-a ili Kineske središnje televizije.
"Ovo je o mjestu Britanije u svijetu," rekao je izvor iz BBC-ja. "To je iznad politike i rasprava o budućnosti BBC-ja. To mora biti nacionalni prioritet. Drugi izvještajni izvori rastu globalno i mnogi ne dijele naše vrijednosti i tradicije. Mi imamo snažnu predanost da održimo globalnu demokraciju kroz točne, nepristrane i neovisne vijesti. Više ne bi trebalo biti nedoumica oko (širenja) Svjetskog servisa."
Njemačka će odbiti 75 000 zahtjeva za azilom
Njemačka će odbiti 75 000 zahtjeva za azilom
Foto: FAH
OČEKUJE se da će Njemačka ove godine odbiti do 75.000 zahtjeva za azilom migranata iz jugoistočne Europe dok ubrzava postupak dobijanja azila, ali i deportacije za ljude koji stižu iz zemalja koje se smatraju sigurnima, kako bi se mogla usredotočiti na izbjeglice iz ratom razrušenih Sirije i Iraka.
Magazin Der Spiegel objavio je da je Njemačka deportirala više od 10.000 stranaca ove godine, a većina njih bila je iz zemalja zapadnog Balkana kao što su Srbija i Makedonija, što je broj jednak onome za cijelu 2014.
Njemačka očekuje rekordni priljev do 800.000 izbjeglica i migranata ove godine, što je četiri puta više u usporedbi s 2014.
S relativno liberalnim zakonima o azilu i velikodušnim beneficijama, Njemačka je među zemljama EU-a najveći primatelj ljudi koji bježe pred ratom na Bliskom istoku te ekonomskih migranata koji dolaze iz jugoistočne Europe.
Čelnik Savezne agencije za migracije i izbjeglice Manfred Schmidt rekao je za Der Spiegel da će vlasti odlučiti o više od 75.000 zahtjeva za azilom, koje su podnijeli migranti iz zemalja zapadnog Balkana, do kraja 2015. te da će gotovo svi biti odbijeni.
