Upozorenje: Neke zagađujuće materije mogu uzrokovati zdravstvene probleme osobama koje su veoma osjetljive na zagađenje zraka.
Takve osobe trebaju izbjegavati boravak vani i smanjiti naprezanje tokom boravka vani.
Ĺ ef NATO-a kritizirao zemlje koje Ĺľele stvoriti nove vojne saveze
Šef NATO-a kritizirao zemlje koje žele stvoriti nove vojne saveze
Hina
Foto: EPA
Tekst se nastavlja ispod oglasa
GLAVNI tajnik NATO-a Jens Stoltenberg kritizirao je u utorak u Washingtonu zemlje koje žele ojačati europsku obranu i naglasio da osnivanje "konkurentskih" struktura NATO-u može dovesti do slabljenja i podjele Sjevernoatlantskog saveza.
U vrijeme sastanka Europske unije u Sloveniji Stoltenbergu je na konferenciji na Sveučilištu Georgetown u Washingtonu postavljeno pitanje o posljedicama sporazuma AUKUS između Sjedinjenih Država, Australije i Velike Britanije na transatlantske odnose.
"Razumijem da je Francuska razočarana" budući da je Canberra nakon AUKUS-a raskinula mega ugovor o kupovini francuskih podmornica, rekao je. "Istovremeno, saveznici su složni u vezi našeg glavnog cilja da moramo ostati ujedinjeni."
Ali "ne vjerujem u napore stvaranja nečega izvan okvira NATO-a što bi konkuriralo ili zamijenilo NATO", dodao je.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Norvežanin Stoltenberg je u poruci za 27 šefova država i vlada okupljenih na Brdu kod Kranja naglasio da 80 posto potrošnje za obranu NATO-a osiguravaju zemlje koje nisu članice EU. "To su svakako Sjedinjene Države, ali i drugi saveznici", primijetio je.
"Ali i geografija je važna, Turska na jugu, Norveška i Island na sjeveru i Sjedinjene Države, Kanada i Velika Britanija na zapadu. Ako pogledate zemljovid, oni su važni za zaštitu cijele Europe."
"Svaki pokušaj slabljenja transatlantske veze stvaranjem alternativnih struktura, govoreći da se možemo sami snaći, ne samo da će oslabiti NATO, nego će i podijeliti Europu", upozorio je.
0 ( + )
*
Ĺ panjolska uvodi dodatnu dozu cjepiva za sve starije od 70 godina
Španjolska uvodi dodatnu dozu cjepiva za sve starije od 70 godina
Hina
Foto: EPA
Tekst se nastavlja ispod oglasa
ŠPANJOLSKA je u utorak odlučila davati dodatnu dozu cjepiva protiv covida-19 svima starijima od 70 godina kako bi se povećala njihova zaštita, objavilo je ministarstvo zdravstva.
Nacionalno povjerenstvo za javno zdravstvo je odlučilo "od kraja oktobara proširiti skupinu koja bi trebala primiti dodatnu dozu cjepiva protiv covida-19 na osobe starije od 70 godina pod uvjetom da su drugu dozu dobile najmanje prije šest mjeseci", navelo je ministarstvo u priopćenju.
Do sada je Španjolska primjenjivala treću, dodatnu dozu, samo za korisnike domova umirovljenika i osobe oslabljenog imuniteta.
"Primjenjivat će se dodatna mRNA doza... cilj je pojačati zaštitu najugroženijih", objasnilo je ministarstvo.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Europski regulator odobrio je u ponedjeljak primjenu treće doze cjepiva Pfizer/BioNTech za starije od 18 godina, strahujući da bi moglo doći do pada zaštite od covida-19 nakon prve i druge doze.
Dodatne doze cjepiva Moderne i Pfizera osobama jako oslabljenog imuniteta odobrila je i Europska agencija za lijekove (EMA).
Najmanje petnaest zemalja u svijetu je u očekivanju zimskog naleta epidemije počelo primjenjivati treću dozu za najugroženije. Neke zemlje EU, poput Francuske, Italije i Njemačke, nisu čekale zeleno svjetlo europskih vlasti.
0 ( + )
*
Aplikacija Telegram ima 70 milijuna novih korisnika zahvaljujući padu Facebooka
Aplikacija Telegram ima 70 milijuna novih korisnika zahvaljujući padu Facebooka
Hina
Foto: 123RF
APLIKACIJA Telegram danas je zahvaljujući šestosatnoj blokadi Facebooka i usluga razmjene poruka kao što su WhatsApp, Instagram i Messenger dobio preko 70 milijuna novih korisnika, rekao je u utorak njegov osnivač Pavel Durov.
Facebook je blokadu pripisao "neispravnoj promjeni konfiguracije", što je 3,5 milijarde njihovih korisnika spriječilo u pristupu uslugama WhatsAppa, Instagrama i Messengera. Problem je uzrokovao pad globalnog sustava koji je trajao više od šest sati.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
"Dnevna stopa rasta Telegrama premašila je sva očekivanja. Izrazili smo dobrodošlicu izbjeglicama s drugih platformi, njih preko 70 milijuna u jednom danu", napisao je Durov na svom Telegram kanalu.
Dodao je da su neki korisnici u Sjevernoj i Južnoj Americi možda imali manjih poteškoća jer su milijuni ljudi u isto vrijeme pohrlili na Telegram, aplikaciju za slanje teksta i multimedijalnih poruka na Android, iOS i Windows uređajima, ali je usluga za većinu korisnika uobičajeno dobro radila.
Rusija je priopćila da je taj incident pokazao da je Moskva bila u pravu kada je razvila vlastite suverene internetske platforme i društvene mreže.
0 ( + )
*
Kina šalje rekordan broj ratnih aviona kod Tajvana. Analitičari: To je poruka svijetu
Kina šalje rekordan broj ratnih aviona kod Tajvana. Analitičari: To je poruka svijetu
Index Vijesti
Foto: EPA
Tekst se nastavlja ispod oglasa
REKORDAN broj upada kineskih ratnih zrakoplova u obrambenu zonu Tajvana u posljednja četiri dana pokazuje vojnu snagu Pekinga te šalje snažne poruke i domaćoj i međunarodnoj javnosti, smatraju zapadni analitičari. Gotovo 150 borbenih zrakoplova Zračnih snaga narodnooslobodilačke vojske (PLAAF), bombardera sposobnih nositi nuklearno oružje, protupodmorničkih zrakoplova i zrakoplova za rano upozoravanje i kontrolu ušlo je u tajvansku Identifikacijsku zonu protuzračne obrane (ADIZ), pokazuju podaci tajvanskog Ministarstva obrane, piše CNN.
Iako se kineski zrakoplovi nisu približili onome što Tajvan smatra svojim suverenim zračnim prostorom - 12 nautičkih milja od njegove obale - ušli su u područje ADIZ-a, u kojem Tajvan zadržava pravo odgovoriti na svaki upad. To se može učiniti putem radio upozorenja, praćenja protuzračnim projektilima ili presretanjem borbenim zrakoplovima.
U ponedjeljak, nakon što je PLAAF poslao najveći broj ratnih zrakoplova (56) u tajvanski ADIZ otkako je ova otočna država prošle godine počela javno izvještavati o takvim aktivnostima, tajvansko Ministarstvo obrane priopćilo je da su izdana radijska upozorenja i da su raspoređeni raketni sustavi protuzračne obrane za praćenje aktivnosti.
Ni u jednom trenutku tokom naleta kineskih aviona nije izgledalo da je stvarna borba bila neizbježna, ali zapadni analitičari kažu da je Kina u stanju ostvariti određene probitke i bez ispaljenog metka.
"Ovo je dobro osmišljen program iz Pekinga, zamišljen da se provodi mjesecima i godinama, s nekoliko međusobno povezanih ciljeva", rekao je Jacob Stokes, suradnik u indopacifičkom sigurnosnom programu u Centru za novu američku sigurnost, te nastavio:
"Prvi je političko-vojni signal kojim se pokušava zastrašiti vlada u Tajvanu i istaknuti pravo Kine na kontrolu nad otokom. Drugi je stjecanje iskustva kineskih pilota i ostalog vojnog osoblja u provođenju ovakvih vrsta operacija u različitim uvjetima, što će povećati njihovu sposobnost borbe ako do nje dođe. Treći je prisiliti tajvansku vojsku da mobilizira zrakoplove kao odgovor, što pomaže istrošiti manje zračne snage i pilote Tajvana."
Drugi analitičari kažu da kineska vojska pokazuje i prijateljima Tajvana - konkretno Sjedinjenim Američkim Državama, Japanu i Ujedinjenom Kraljevstvu - kako neće posustati pred njihovom podrškom Tajvanu. Također kažu da je opsežno izvještavanje o letovima u kineskim medijima osmišljeno kako bi se pojačala podrška kampanji Pekinga da Tajvan stavi pod svoju kontrolu.
Što je Tajvan učinio da naljuti Kinu?
Tajvan i kontinentalna Kina odvojeni su od završetka građanskog rata prije više od sedam desetljeća, nakon čega su poraženi nacionalisti pobjegli na otok. Međutim, Peking gleda na Tajvan kao na neodvojivi dio svog teritorija iako Komunistička partija Kine nikada nije upravljala ovim demokratskim otokom s oko 24 milijuna stanovnika. I kineski predsjednik Xi Jinping odbio je isključiti vojnu silu za zauzimanje Tajvana ako bude potrebno.
Prema riječima Lionela Fattona, stručnjaka za indopacifičke odnose na Sveučilištu Webster u Švicarskoj, Kini su potrebne mjere kako bi odvratila Tajvan od nepoželjnih radnji, osobito inicijative temeljene na neovisnosti. Fatton primjećuje da je porast kineskih upada u tajvanski ADIZ uslijedio nakon što je Taipei (glavni grad Tajvana) službeno podnio zahtjev za pridruživanje Sveobuhvatnom i progresivnom sporazumu o transpacifičkom partnerstvu (CPTPP), odnosno paktu o slobodnoj trgovini. Takvo nešto Kina neće prihvatiti.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
"U svijetu postoji samo jedna Kina, a Tajvan je neotuđivi dio kineskog teritorija. Što se tiče CPTPP-a, odlučno se protivimo pristupanju Tajvana bilo kakvom sporazumu ili organizaciji službene prirode", rekao je glasnogovornik kineskog Ministarstva vanjskih poslova Lijian Zhao u tvitu 23. rujna.
Fatton je dodao da povećanjem broja vojnih letova Peking ukazuje Taipeiju kako posjeduje sredstva i vatrenu moć da podrži taj tvrdoglavi stav. To je klasičan čin odvraćanja: pokažite snagu prije nego što protivnik poduzme mjere koje će rezultirati neprihvatljivom cijenom, smatra Fatton.
Carl Schuster, bivši načelnik operacija u Zajedničkom obavještajnom centru američkog Pacifičkog zapovjedništva, rekao je da Peking signalizira Taipeiju da ga može napasti kad god poželi: "To je snažna poruka, ona prati i pojačava prijeteću retoriku Kine."
A Kina će u tome biti neumoljiva, dodao je Fatton: "Možemo očekivati da će Kina nastaviti svoju kampanju pritiska kako bi osigurala da njezino odvraćanje ostane čvrsto."
U utorak je tajvanska predsjednica Tsai Ing-Wen nagovijestila da njena zemlja neće popustiti pod pritiskom.
"Usred gotovo svakodnevnih upada Narodnooslobodilačke vojske, naš stav o odnosima između tjesnaca ostaje konstantan: Tajvan se neće podvrgnuti pritisku, ali neće postati ni avanturist, čak ni kad dobiva podršku međunarodne zajednice", napisala je Tsai za američki časopis Foreign Affairs.
Kako ovo pomaže Kini u stjecanju vojnog iskustva?
Ako se Peking odluči za otvorenu vojnu kampanju protiv Taipeija, kineska vojska će trebati detaljne podatke o tome kakav odgovor može očekivati od tajvanskih snaga. Slanje desetaka ratnih aviona u tajvanski ADIZ pomaže u stvaranju te slike.
"Kineska vojska testira i razvija procjenu sposobnosti Tajvana za otkrivanje i spremnost da odgovori na zračne prijetnje. Također bilježi vrijeme reakcije Tajvana, taktiku i postupke presretanja iz zraka", rekao je Schuster za CNN.
Sve veći broj zrakoplova uključenih u upade također razvija sposobnost kineske vojske da djeluje s velikim brojem postrojbi i opreme koja bi vjerojatno bila raspoređena u stvarnim borbama.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
"Koordinirane zračne operacije koje uključuju veliki broj zrakoplova na velikoj udaljenosti složenije su od operacija malih jedinica u blizini matične baze. Pogled zračnog kontrolora na borbeni prostor manje je točan na 100 nautičkih milja nego na 10.
Dodavanjem zrakoplova povećava se ta složenost", naglašava Schuster, dodavši kako prema njegovim saznanjima posljednji upadi predstavljaju najveću koncentraciju kineskih vojnih zrakoplova ikad tako daleko od njihovih matičnih baza. Stoga je moguće da bi se letovi velikih razmjera mogli nastaviti. U osnovi, kineskoj vojsci je potrebna praksa.
"Ratno zrakoplovstvo i mornarica SAD-a smatraju takve vježbe rutinskima, ali i dalje vježbaju barem jednom godišnje. Kineska vojska nema takvo iskustvo", smatra Schuster.
Što je s vojnom moći Tajvana?
Tajvan nema toliko vojnih zrakoplova kao Kina, a i njegova je flota starija. Ako Taipei pokuša mobilizirati iste zračne snage, naći će se u ozbiljnim problemima, kažu analitičari.
"Većina tajvanske lovačke avijacije stara je gotovo 30 godina. Svako mobiliziranje napreže zračne snage. Kako zrakoplovi stare, nastaju pukotine u njihovoj strukturi zbog zamora materijala. Kina se vjerojatno nada da bi njeni upadi mogli navesti Tajvan da bira između korištenja svojih lovaca do njihovih granica ili uklanjanja iz službe radi obnove", rekao je Schuster.
Ali Tajvan možda neće zagristi mamac, smatra Peter Layton, suradnik na Azijskom institutu Griffith u Australiji. On napominje da tajvanska vojska ne koristi svježe fotografije kineskih aviona u svojim priopćenjima o upadima, nego slike iz datoteka o kineskim zrakoplovima.
"Tajvan, međutim, objavljuje detaljne podatke o tragovima koji uključuju vrste zrakoplova. To znači da tajvanska vojska može identificirati tip zrakoplova nevizualnim sredstvima, to jest elektroničkim sredstvima velikog dometa", rekao je Layton.
Kakva se poruka šalje prijateljima Tajvana?
Prošli slučajevi većih upada kineskih zrakoplova u tajvanski ADIZ uslijedili su nakon što su zemlje koje podržavaju Taipei učinile nešto što ljuti Peking. Na primjer, upad 25 zrakoplova u travnju dogodio se dan nakon što je američki državni tajnik upozorio Peking da se Washington obvezao na obranu Tajvana. Upad 28 ratnih zrakoplova u lipnju uslijedio je nakon što su čelnici G7 izdali zajedničko priopćenje u kojem su Kinu kritizirali zbog niza pitanja i naglasili važnost mira i stabilnosti preko Tajvanskog tjesnaca.
Prošlotjedni upadi dogodili su se dok su SAD, Japan, Velika Britanija, Novi Zeland i Nizozemska izvele multilateralne pomorske vježbe u blizini Okinawe, samo 730 kilometara od Tajvana. U vježbama su sudjelovala dva američka i jedan britanski nosač zrakoplova.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Kineski upadi velikih razmjera, koji uključuju desetke aviona, vjerojatno su isplanirani prije nekoliko mjeseci, smatra Layton: "Kineske zračne snage imaju reputaciju da preferiraju dobro planirane, jako koreografirane aktivnosti."
"Mjeseci planiranja omogućili bi da se upad dobro razvije i primijeni nekoliko puta prije ove serije velikih događaja. Takvi bi rokovi također osigurali da je potreban broj zrakoplova u upotrebi i na raspolaganju", rekao je Layton, dodavši kako se u kineskoj vojno-političkoj hijerarhiji pogreške ne toleriraju.
"Komunistička partija nije sklona riziku i članovi stranke koji se nalaze na zapovjednim pozicijama u zrakoplovstvu žele osigurati da sve prođe u najboljem redu i bez problema", rekao je Layton.
Porast upada vjerojatno je prvo bio zamišljen kao pokazivanje mišića uz godišnjicu kineskog osnutka 1. oktobara, smatra Timothy Heath iz think tanka RAND Corp. u Washingtonu.
"Međutim, za takav svečani događaj jednodnevna zračna parada bila bi dovoljna", rekao je Heath, dodajući da su pomorske vježbe, činjenica da je Velika Britanija nedavno poslala razarač kroz Tajvanski tjesnac i novo vodstvo u Japanu koje razmatra buduću politiku prema Tajvanu vjerojatno odigrali ulogu u proširenju broja kineskih upada.
"Raspoređivanje više valova borbenih zračnih formacija fleksibilan je alat za slanje političkog signala i upozorenja Tajvanu i zapadnim zemljama", rekao je Heath.
Kako su upadi popraćeni u kineskim medijima?
Heath je rekao kako su kineski državni mediji nedavno pisali o Danu državnosti 1. oktobara i naglašenim upozorenjima i prijetnjama Tajvanu te o upozorenjima SAD-u i Zapadu u tekstovima na kineskom i engleskom jeziku. Web stranica državnog nacionalističkog tabloida Global Times u utorak pokazuje koliko je to pitanje važno za Peking. Priča na naslovnici kaže da je Kina upala u ponedjeljak s 56 ratnih aviona u tajvanski ADIZ, dodajući da je do toga došlo dan nakon što je SAD izrazio zabrinutost zbog kineskih vojnih aktivnosti u blizini otoka, što smatraju provokativnim.
"Izjava SAD-a poslala je vrlo pogrešan i neodgovoran signal, a Kina će poduzeti sve potrebne mjere da slomi sve pokušaje neovisnosti Tajvana", izvijestio je Global Times pozivajući se na kinesko Ministarstvo vanjskih poslova.
U popratnom komentaru Global Timesa, također pri vrhu stranice, kaže se da su letovi "ozbiljno upozorenje" vladajućoj tajvanskoj Demokratskoj naprednoj stranci (DPP) zbog njezine "secesionističke" politike.
0 ( + )
*
Josef Goebbels i dalje je počasni građanin Potsdama
Josef Goebbels i dalje je počasni građanin Potsdama
Hina
Screenshot: YouTube
GRAD Potsdam priznao je da je nedavno došao do jako neugodnog otkrića - da nikada nije ukinuto počasno državljanstvo dodijeljeno nacističkom ministru propagande Josefu Goebbelsu iz 1938., piše u utorak agencija dpa.
Tu je počast visokom nacističkom dužnosniku dao grad Babelsberg 1. travnja 1938., godinu dana prije nego što je inkorporiran u Potsdam, glavni grad države Brandenburg.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Goebbels i dalje na popisu
Iako takva vrsta počasti obično završava kada umre onaj komu je dodijeljena - u Goebbelsovom slučaju to bi bilo 1. svibnja 1945. - on je i dalje na popisu.
Na web stranici počasnih građana Potsdama od XIX. stoljeća navodi se da titula počasnog građanina dodijeljena Goebbelsu "nije posthumno ukinuta, vjerojatno zbog nepoznavanja činjenice da mu je bila dodijeljena".
Do otkrića je došlo osoblje koje je tokom ljeta proučavalo popis počasnih građana.
0 ( + )
*
Facebook trese najveći skandal dosad. A to nije zbog jučerašnjeg pada
Facebook trese najveći skandal dosad. A to nije zbog jučerašnjeg pada
Petar Stošić
Screenshot/Foto: 60 Minutes/EPA
Tekst se nastavlja ispod oglasa
"FACEBOOK razdire naša društva", upozorila je Frances Haugen u intervjuu za čuvenu emisiju američkog CBS-a 60 minutes, u kojem je konačno otkrila svoj identitet.
Samo dan nakon što je emitiran intervju s bivšom zaposlenicom Facebooka, koja je razotkrila mračne tajne najveće društvene mreže na svijetu, ta društvena mreža pala je na gotovo šest sati. Posljednji put kad je Facebook pao na tako dugo vremena bilo je 2008. godine, no tada je bio star tek tri godine i imao je tek 80 milijuna korisnika. Danas ima više od 2.8 milijardi aktivnih korisnika, iako znatan broj zasigurno otpada na lažne profile - samo u 2019. izbrisao ih je više od 5 milijardi.
Facebook nije bio jedini nedostupan stotinama milijuna svojih korisnika u ponedjeljak - uz njega su pali i Instagram i WhatsApp, još dvije ultrapopularne društvene mreže, odnosno aplikacije, koje imaju istog vlasnika.
Facebook pokupovao konkurenciju pa se usred pada morao javljati s Twittera
Facebook je, naime, baš kao i Microsoft i drugi IT giganti prije njega, odlučio provoditi strategiju kupovanja konkurencije (Instagram 2012., WhatsApp 2014.) prije nego što dođe do točke u kojoj ga može ugroziti. To je dovelo do paradoksalne situacije da se Facebook za vrijeme jučerašnjeg pada morao obratiti javnosti preko glavnog preostalog konkurenta, Twittera, i u komično eufemističkoj objavi priznati da "neki ljudi imaju problema s pristupom našim appovima i proizvodima".
We’re aware that some people are having trouble accessing our apps and products. We’re working to get things back to normal as quickly as possible, and we apologize for any inconvenience.
Kad se Facebook sinoć konačno oporavio, njegov suosnivač, glavni direktor i suvlasnik Mark Zuckerberg javio se i poručio korisnicima: "Oprostite na smetnji danas - znam koliko se oslanjate na naše usluge da biste ostali povezani s ljudima do kojih vam je stalo."
Zuckerberg, trenutno šesti najbogatiji čovjek na svijetu, izgubio je gotovo 7 milijardi dolara za vrijeme jučerašnjeg pada, budući da su dionice Facebooka pale za 5%. Iz Facebooka su naknadno objasnili da je došlo do "neispravne promjene konfiguracije na pozadinskim ruterima koji koordiniraju mrežni promet" zbog kojeg su pale i platforme za korisnike i interni komunikacijski alati tvrtke.
Frances Haugen, Zuckerbergova vršnjakinja koja bi ga mogla srušiti
No vratimo se na onaj drugi skandal s Facebookom, koji je možda manje odjeknuo, ali će dugoročno imati mnogo ozbiljnije posljedice za budućnost ove mega-korporacije čiji je moto "zbližiti svijet" (eng. bring the world closer together). Taj moto, naime, ne može biti u većoj suprotnosti s alarmantnim upozorenjem koje je iznijela zviždačica i bivša zaposlenica tvrtke.
"Kada živimo u informacijskom okruženju koje je puno ljutitog, mrzilačkog, polarizirajućeg sadržaja, to nagriza naše građansko povjerenje, nagriza našu vjeru jednih u druge, nagriza našu sposobnost da želimo brinuti jedni za druge. Verzija Facebooka koja danas postoji razdire naša društva i izaziva etničko nasilje u cijelom svijetu", rekla je Haugen za 60 Minutes.
Ova 37-godišnja Amerikanka radila je u Facebooku na pitanjima društvenog integriteta, nakon što je prethodno radila za druge tehnološke gigante poput Googlea i Pinteresta.
Haugen je dala otkaz u Facebooku u svibnju ove godine, ogorčena gašenjem njenog odjela za društveni integritet nakon kaotičnih američkih izbora u studenom prošle godine, ali i općim odnosom uprave prema sve očitijim štetnim posljedicama platforme i poslovnog modela na kojem počiva, a koji se može sažeti kao privlačenje, zadržavanje i poticanje na angažman korisnika na mreži pod svaku cijenu.
Nedugo nakon toga dogodio se povijesni napad na Kapitol uslijed prosvjeda 6. siječnja koji su fanatični pristaše Donalda Trumpa, uvjereni u njegovu laž o izbornoj prevari, organizirali i na Facebooku.
Iznijela hrpu internih dokumenata tvrtke i predala ih medijima i vladi
"Kad su se riješili (odjela za) društveni integritet, to je bio trenutak u kojem sam zaključila da ne vjerujem da su spremni uložiti ono što treba uložiti kako Facebook ne bi bio opasan", rekla je Haugen za 60 Minutes i dodala da su nakon izbora "isključili sigurnosne sustave ili vratili postavke na ranije stanje, prioritizirajući rast nad sigurnošću".
No prije nego što je otišla iz tvrtke potajno je skinula i iznijela na hiljade stranica interne dokumentacije kako bi imala dokaze za optužbe koje je namjeravala iznijeti. Ono što je saznala podijelila je ne samo s medijima - Wall Street Journal je uz njenu suradnju objavio čitav serijal eksplozivnih članaka pod nazivom Facebook Files - nego i s Komisijom za vrijednosne papire, kojoj je podnijela čak osam prijava.
Ti dokumenti, tvrdi ona, dokazuju i da Facebook uporno obmanjuje i javnost i vlastite dioničare - što je ilegalno - o značajnom napretku u borbi protiv mržnje, poticanja na nasilje i dezinformacija. U jednom istraživanju koje je procurilo, od ove godine, iz tvrtke priznaju da prema njihovoj procjeni "mogu djelovati na samo 3-5% mržnje i oko 0.6% nasilja i poticanja na nasilje na Facebooku, iako su najbolji u svijetu po tom pitanju".
Haugen pred Kongresom: Facebooku stavlja svoj astronomski profit ispred ljudi
"Facebook je u svom trenutnom obliku opasan. Postalo je nužno uključiti javnost (u to)", obrazložila je svoj motiv u intervjuu. A danas je ponovila svoje argumente u saslušanju pred Kongresom kojem je uputila poziv da primijeni propise koji "mijenjaju pravila po kojima Facebook igra i zaustavljaju mnoge vrste štete koje nanosi".
"Vodstvo tvrtke zna kako učiniti Facebook i Instagram sigurnijim, ali neće napraviti potrebne promjene jer su stavili svoj astronomski profit ispred ljudi. Potrebno je djelovanje Kongresa. Oni neće riješiti ovu krizu bez vaše pomoći", upozorila je i dodala da mu treba dati priliku da "proglasi moralni bankrot" i počne ispočetka, uz pomoć regulatora.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Ključni problem je, prema ovoj zviždačici, taj što se algoritam po kojem Facebook određuje što će se prikazivati korisniku prvenstveno vodi time da se korisnik angažira što više, sa što više lajkova, šerova i komentara i, naravno, da provede što veći dio svog dana na mreži. Sve to, zahvaljujući oglasima koje mreža nudi korisniku, donosi tvrtki veći profit.
“Ono što sam na Facebooku uvijek iznova vidjela bio je sukob interesa između onoga što je dobro za javnost i onoga što je dobro za Facebook. I Facebook je uvijek iznova birao optimizaciju za vlastite interese, poput zarade više novca", rezimirala je Haugen.
Ključna promjena algoritma iz 2018. koja potiče "ljutiti" sadržaj
Presudni zaokret ustvari se dogodio 2018. kad je Facebook promijenio algoritam za svoj News Feed tako da preferira "smislene društvene interakcije" i sadržaj koji objavljuju virtualni prijatelji korisnika nad onim koji objavljuju mediji i druge Facebook stranice. Zuckerberg je to prezentirao kao zaokret prema komunikaciji sa stvarnim ljudima, pa čak i određenu depolitizaciju mreže, nakon optužbi za rusko miješanje u američke izbore, skandala s konzultantskom tvrtkom Cambridge Analytica koja je krala podatke korisnika, i druge slučajeve političke zlouporabe mreže.
Ali interni izvještaji tvrtke pokazali su da je pravi motiv bio smanjiti višegodišnji pad u angažmanu korisnika i da su na ovaj način htjeli promicati sadržaj koji potiče što više komentara i reakcija. A to je u biti sadržaj koji čini ljude ljutitima, jer ljutnja je snažnija motivacija od pozitivnih emocija.
"Na telefonu se moĹĽe vidjeti samo 100 sadržaja. Ali Facebook ima hiljade opcija koje bi vam mogao pokazati. Jedan od načina kako Facebook danas bira te sadržaje je optimiziranje za sadržaje u kojima korisnici žele sudjelovati. Oni se onda duĹĽe njime bave. Njeno vlastito istraživanje pokazuje da je puno jednostavnije izazvati bijes kod ljudi nego ih inspirirati za neku drugu emociju", navela je Haugen.
On 60 Minutes Overtime,Haugen said that FB took new accounts and followed Trump, Melania, Fox News, and a local news source, clicked on the first 10 things FB showed them, and joined suggested groups."Within a week you see QAnon. In two weeks you see things about white genocide." pic.twitter.com/0pQO3kFxqi
Takav algoritam i model čine ono na što stručnjaci upozoravaju već godinama, i ne samo za Facebook - navode posebno podložne korisnike na radikalizaciju i silazak niz svojevrsnu spiralu teorija zavjera i ekstremizma, što je odlično ilustrirano i u Netflixovom dokumentarcu The Social Dilemma iz prošle godine.
Algoritam sam vodi korisnika prema sve ekstremnijem sadržaju
Haugen je ispričala da su u jednom internom istraživanju uzeli novi profil bez prijatelja, dali mu da slijedi bivšeg predsjednika Donalda Trumpa i Fox News i onda počeli klikati na i pratiti sadržaj koji im platforma automatski sugerira: "I za tjedan dana vidjeli biste QAnon, a za dva tjedna stvari o bjelačkom genocidu (ekstremno desnoj teoriji zavjere)."
Tekst se nastavlja ispod oglasa
"Misija Facebooka je povezati ljude diljem svijeta. Kad imate sustav za koji znate da se može hakirati bijesom, lakše je izazvati bijes kod ljudi. A izdavači onda kažu: 'Oh, ako pravim više ljutitog, polarizirajućeg sadržaja koji dijeli (ljude), dobivam više novca.' Facebook je postavio sustav poticaja koji razdvaja ljude", dodala je u intervjuu, ističući da unatoč svemu osjeća "empatiju" prema Zuckerbergu i ne vjeruje da mu je bio cilj stvoriti "platformu za mržnju".
Najšokantnije je, naglasila je, što su se neke političke stranke, i to one iz Europe, požalile Facebooku da se osjećaju prisiljene dijeliti polarizirajući, ljutiti, čak i mrzilački sadržaj jer tako dobivaju više reakcija i pratitelja i bolje kotiraju na političkom tržištu.
Tajne iznimke za kršenje pravila za "VIP" profile
I dok se Facebook s jedne strane političkog spektra optužuje za toleriranje govora mržnje i opasnih desnih teorija zavjera, s druge ga prozivaju za cenzuru desničarskih korisnika i medija koji kritiziraju "establišment". Za njih će vjerojatno biti zanimljivo otkriće da tvrtka, iako službeno inzistira da su pravila ponašanja na mreži jednaka za sve, ustvari ima tajni mehanizam iznimki, odnosno toleriranja kršenja pravila poput maltretiranja ili poticanja na nasilje za milijune "VIP", odnosno visoko eksponiranih profila s velikim brojem pratitelja, koji zovu "XCheck" ili "cross check".
Problem nije ograničen na Facebook. Interno istraživanje Instagrama pokazalo je da on ima negativan utjecaj na samopouzdanje i mentalno zdravlje nezanemarivog dijela tinejdžerki koje ga koriste. Njih 32% kaže da, "kad se osjećaju loše oko svog tijela, Instagram čini da se osjećaju još gore", njih 13.5% da im provođenje vremena na mreži potiče suicidalne misli, a njih 17% da pogoršava poremećaj prehrane koji imaju, poput anoreksije ili bulimije.
Instagram je zbog ovog, u najmanju ruku neugodnog, otkrića objavio da će "pauzirati" svoj projekt Instagram Kids koji je trebao biti otvoren za djecu (minimalna dob za registraciju na regularnom Instagramu je 13 godina).
Facebook: Krivo predstavljate naša istraživanja
U isto vrijeme, potpredsjednik Facebooka Pratiti Raychoudhury odgovorio je da "jednostavno nije točno" da je njihovo istraživanje pokazalo da je Instagram toksičan za tinejdžerke te da je Wall Street Journal "krivo predstavio", odnosno izvukao iz konteksta rezultate. Objavio je i punu verziju procurenog istraživanja s komentarom u kojem naglašava zaključak da "tinejdžeri imaju i pozitivna i negativna iskustva s društvenim medijima" te da je Wall Street Journal "krivo predstavio" rezultate istraživanja.
Ipak, kritičari podsjećaju da je Zuckerberg još u ožujku ove godine u saslušanju pred Kongresom ustvrdio da su iz svojih istraživanja utvrdili da "korištenje društvenih aplikacija za povezivanje s drugim ljudima može imati pozitivne koristi za mentalno zdravlje i dobrobit jer pomaže ljudima da se osjećaju povezanijima i manje usamljenima". To je možda i točno, ali negativne efekte nije ni spomenuo. A morao je znati za njih.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
U odgovoru na oštre kritike koje je Haugen iznijela, direktorica Facebookovih komunikacija o politici Lena Pietsch rekla je u izjavi: “Reći da zatvaramo oči na povratne informacije zanemaruje naše napore, uključujući 40.000 ljudi koji rade na sigurnosti na Facebooku i naše ulaganje od 13 milijardi dolara od 2016. do danas.”
Ipak, ovo je daleko od prvog pravnog problema za Zuckerbergovog digitalnog titana. Facebook je već godinama pod povećanom pažnjom Washingtona, bilo zbog stranih dezinformacija i miješanja u američke izbore preko platforme, kršenja privatnosti korisnika ili mogućih kršenja pravila tržišnog natjecanja.
Istraga zbog monopola
Zbog ovog potonjeg je još od 2019. pod istragom Federalne komisije za trgovinu (FTC) zbog sumnje da Facebook funkcionira kao monopol. A iste godine je morao platiti rekordnih 5 milijardi dolara kazne u nagodbi s FTC-om zbog kršenja privatnosti.
"Bez značajne konkurencije, Facebook je mogao pružati niže razine kvalitete usluga u pogledu privatnosti i zaštite podataka nego što bi to trebao omogućiti na konkurentnom tržištu", navodi se u pritužbi FTC-a.
Za razliku od ranije strategije skrušenih isprika za greške koje priznaju i obećavaju da neće ponoviti, čini se da je odgovor Zuckerberga i Facebooka ovog puta mnogo prkosniji i defenzivniji.
Najbolja potvrda je izjava glasnogovornika tvrtke Tuckera Boundsa. "Kad se naš rad pogrešno karakterizira, nećemo se ispričati, branit ćemo svoj rad."
No kako piše Kevin Roose u kolumni za New York Times, objavljeni tajni dokumenti i skandal koji su izazvali pokazuju da je Facebook ustvari mnogo slabiji nego što se u javnosti obično misli. I u mnogo većim problemima.
0 ( + )
*
Objavljena lista najmoćnijih putovnica na svijetu, evo gdje je hrvatska
Objavljena lista najmoćnijih putovnica na svijetu, evo gdje je hrvatska
Index Vijesti
Foto: Dusko Jaramaz/PIXSELL
NAJNOVIJE izvještavanje londonske tvrtke za savjetovanje o državljanstvu i boravištu Henley & Partners pokazuje kako globalni jaz u slobodi putovanja nikada nije bio veći, piše CNN.
Henley Passport Index temeljen je na podacima koje je dostavila Međunarodna udruga zračnog prometa (IATA), koja od 2006. redovito prati najbolje svjetske putovnice. Njihovo istraživanje jačinu putovnice mjeri prema tome u koliko zemalja svijeta njeni vlasnici mogu putovati bez vize.
Hrvatska putovnica nalazi se na 18. mjestu prema ovom Indexu - iz Hrvatske se bez vize može putovati u 172 zemlje. Prošle godine hrvatska je putovnica bila na 19. mjestu i s njom se moglo bez vize putovati u 170 zemalja.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Najmoćnije putovnice 2021. godine su:
1. Japan, Singapur (192 odredišta)
2. Njemačka, Južna Koreja (190)
3. Finska, Italija, Luksemburg, Španjolska (189)
4. Austrija, Danska (188)
5. Francuska, Irska, Nizozemska, Portugal, Švedska (187)
6. Belgija, Novi Zeland, Švicarska (186)
7. Češka, Grčka, Malta, Norveška, Ujedinjeno Kraljevstvo, Sjedinjene Američke Države (185)
8. Australija, Kanada (184)
9. Mađarska (183)
10. Litva, Poljska, Slovačka (182)
Najgore putovnice:
109. Sjeverna Koreja (39 odredišta)
110. Nepal i palestinska područja (37)
111. Somalija (34)
112. Jemen (33)
113. Pakistan (31)
114. Sirija (29)
115. Irak (28)
116. Afganistan (26)
Henley Passport Index jedan je od nekoliko indeksa koje su stvorile financijske tvrtke za rangiranje globalnih putovnica prema pristupu koji pružaju svojim građanima. Pokriva 227 destinacija za putovanja. Ažurira se u stvarnom vremenu tokom godine, kako i kada promjene vizne politike stupe na snagu.
