AFERA PARADISE PAPERS Dokumenti otkrili kako bogataši i političari skrivaju novac u poreznim oazama
AFERA PARADISE PAPERS Dokumenti otkrili kako bogataši i političari skrivaju novac u poreznim oazama
Screenshot: ICJ
NOVO veliko curenje financijskih dokumenata otkrilo je kako svjetski moćnici i najbogatiji ljudi svijeta, uključujući i britansku kraljevsku obitelj, potajno ulažu velike količine novca u offshore tvrtke - takozvane porezne oaze.
Među ljudima koji su razotkriveni u dokumentima je i tajnica Donalda Trumpa koja ima udjele u ruskoj tvrtki koja se nalazi pod sankcijama SAD-a.
Curenje dokumenata, nazvano Paradise Papers, sadržava 13,4 milijuna dokumenata. BBC je objavio vijest o dokumentima koje je istraživalo preko 100 medijskih grupa.
Kao i u slučaju Panama Papersa, i ove dokumente prikupio je i objavio njemački Süddeutsche Zeitung te pozvao Međunarodni konzorcij istraživačkih novinara da nadgleda istragu. Među stotinom medijskih partnera koji istražuju dokumente je i britanski Guardian.
Kroz sljedećih tjedan dana biti će objavljena imena osoba i firmi koje su umiješane u novu aferu. Dokumenti koji će biti objavljeni većinom će se baviti načinom na koji političari, milijarderi, slavne osobe i zvijezde kroz offshore kompanije "štite" svoj novac u poreznim oazama.
Dokumenti su procurili iz odvjetničke tvrtke Appleby osnovane na Bermudima i tvrtke Asiaciti Trust iz Singapura. Imena više od 120 političara iz gotovo 50 zemalja pojavljuju se u dokumentima koji imaju 1,4 terabajta podataka.
Najveći broj transakcija, ipak, ne uključuje nikakve ilegalne akcije.
Guardian navodi neke od glavnih zaključaka:
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
- Milijuni funti iz privatnog posjeda britanske kraljice uloženi su u zakladu na Kajmanskim otocima - dio novca završio je kod trgovca optuženog za iskorištavanje siromašnih obitelji i ranjivih osoba
- Offshore trgovanje članova kabineta Donalda Trumpa, njegovih savjetnika i donatora
- Kako su Twitter i Facebook primili stotine milijuna dolara investicija koje se mogu povezati s ruskim državnih financijskim institucijama
- Otkrivena je zaklada na Kajmanskim otocima koju vodi glavni financijaš kanadskog premijera Justina Trudeaua
- Otkrivena je dosad nepoznata offshore zaklada koja je štitila bogatstvo Lorda Ashcrofta
- Otkriveno je kako su multinacionalne kompanije, uključujući Apple i Nike, neka od najvećih imena filmske i TV industrije izbjegavali plaćanje poreza
- Otkrivene su kompleksne offshore mreže koje su koristila dvojica ruskih milijardera kako bi kupili udjele u nogometnim klubovima Arsenal i Everton
*
Masovna pucnjava u crkvi u Teksasu, najmanje 27 mrtvih, deseci ozlijeđenih
Masovna pucnjava u crkvi u Teksasu, najmanje 27 mrtvih, deseci ozlijeđenih
Foto: Twitter/Max Massey, YouTube
U CRKVI u Teksasu došlo je do masovne pucnjave. Kako javlja BBC, ima najmanje 27 mrtvih. Ovu brojku potvrdio je policijski načelnik. Napadač je mrtav, ali zasad nije poznato je li ubijen ili si je sam oduzeo život.
"Svi detalji za sada nisu poznati, ali ono što zasad znam je da je 27 osoba ubijeno i preko 20 ozlijeđeno", kazao je načelnik za CBS News.
>> RAZVOJ DOGAĐAJA PRATITE NA INDEXU:
22:25 Sue Calberg, reporterka lokalne televizijske postaje KENS5 opisala je mjesto događaja:
"Vidjeli smo barem dva tijela na travnjaku ispred crkve. Rečeno nam je da unutra ima više mrtvih. Ovo je vrlo komplicirano mjesto zločina jer ima toliko puno žrtava. To je sve što nam zasad govore", kazala je.
22:20 Najmanje osmero ozlijeđenih liječi se u bolnici u San Antoniu, kazao je glasnogovorik bolnice za CNN. Dodao je da je situacija još uvijek "aktivna" te da očekuju još ozlijeđenih.
22:15 Baptistička crkva u Sutherland Springsu je malena crkvica. "Ovdje se okupljaju prijatlji i susjedi", izvještava novinarka CNN-a. Crkva snima svoje mise i uploada snimke na YouTube. Na prošloj snimci moglo se vidjeti da na mise dolaze roditelji s djecom.
22:00 Jedan od svjedoka lokalnim je medijima na mjestu događaja rekao da je među žrtvama bilo i djece. Tvrdi kako je vidio da je upucano dvogodišnje dijete.
21:50 Jedan svjedok kazao je da je ubijeno pola vjernika koji su se nalazili u crkvi za vrijeme mise.
Witness tells @KENS5 that about half the congregation was killed during the 11:00a service today at First Baptist Church in #SutherlandSprings - east of San Antonio.
21:30 Kako javljaju mediji, muškarac je ušao u crkvu oko 11.30 sati po lokalnom vremenu i počeo pucati. Napadač je ubijen nakon kratke potjere u smjeru sjevera prema okrugu Guadalupe, javlja CNN. Nije poznato je li napadača ubila policija ili je sam sebi oduzeo život.
Svjedokinja, blagajnica na benzinskoj crpki preko puta crkve, kaže kako je čula 20-ak pucnjeva. Drugi svjedok kazao je da je napadač ubio pola vjernika koji su se nalazili u crkvi.
21:15 O pucnjavi se na Twitteru odmah oglasio i predsjednik Donald Trump. "Neka bog bude s ljudima iz Sutherland Springsa u Teksasu. FBI i policija su na terenu. Pratim situaciju iz Japana", napisao je Trump koji se nalazi na turneji po Aziji.
Teksaški guverner Greg Abbott je rekao kako mole za sve ozlijeđene u ovom činu zla.
"Deset prinčeva i više desetaka bivših ministara uhapšeno je u Saudijskoj Arabiji", objavila je na Twitteru televizijska postaja Al Arabija, koja je pod kontrolom saudijske kraljevske kuće.
Hapšenja su rezultat istrage novog protukorupcijskog povjerenstva, kojim predsjeda 32-godišnji prijestolonasljednik Muhamed bin Salman.
Jačanje prijestolonasljednikove pozicije
Novo povjerenstvo je ovlašteno za izdavanje naloga za hapšenje i zabrane putovanja. Iako Al Arabija, TV kuća u posjedu Saudijske Arabije, tvrdi kako su istrage i hapšenja pokrenuti zbog poplava iz 2009. te zbog virusa koji se pojavio još 2012., analitičari smatraju kako su hapšenja i pritvori jasan prijestolonasljednikov potez kojim želi ojačati i učvrstiti svoju poziciju, javlja BBC.
Ova čistka je posljednji potez kojim prijestolonasljednik Muhamed, omiljeni sin i savjetnik kralja Salmana, konsolidira svoju ionako golemu moć u Saudijskoj Arabiji. Sa svoje 32 godine već je dominantna figura u saudijskoj vojsci te u vanjskim, ekonomskim i društvenim pitanjima. Sve više se šire glasine o nesrazmjeru prinčeve moći u odnosu na ostatak njegove kraljevske obitelji.
Uklanjanje posljednjih prepreka
Kako piše BBC-jev dopisnik Frank Gardner, saudijski princ je ovim potezom uklonio posljednje prepreke prema svom krajnjem cilju, a to je potpuna kontrola nad Saudijskom Arabijom, monarhiji koja je najveći svjetski proizvođač nafte, ali i dom najsvetijih mjesta u islamu.
Novonastale promjene u Saudijskoj Arabiji su seizmičke, kaže Gardner.
Iako je čistka prinčeva i ministara pred svijetom predstavljena kao suzbijanje korupcije, ovaj je prijestolonasljednikov potez šok za arapski svijet, smatra Gardner.
Prijestolonasljednik je vrlo popularan, posebno među mladim Saudijcima. Međutim, mnogi stariji, konzervativniji Saudijci smatraju da povlači prenagle poteze. Započeo je rat u Jemenu u kojemu ne može pobijediti, a u isto vrijeme se još bori protiv džihadista Islamske države. Međutim, njegovi pristaše svejedno hvale njegove pokušaje modernizacije Saudijske Arabije te, nakon što su zemljom desetljećima vladali stariji vladari, Saudijci naklonjeniji bin Salmanu pozdravljaju njegovu viziju, navodi BBC-jev dopisnik.
Uz rad povjerenstva, Muhamed bin Salman nadzire glavna državna tijela, od obrane do gospodarstva. Takav angažman ide u prilog analizama koje tvrde kako prijestolonasljednik želi zaustaviti osporavanja potencijalnih rivala prije formalnog prijenosa vlasti s njegova oca, kralja Salmana.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Obrat u Saudijskoj Arabiji
Princ Muhamed je uveo nekoliko reformi koje predstavljaju najveći kulturni obrat u modernoj povijesti Saudijske Arabije.
Krajem oktobara, Muhamed bin Salman najavio je veliki zaokret svoje zemlje od ekstremnog prema ''umjerenom islamu koji je otvoren prema svijetu i prema svim religijama''.
''Vraćamo se na ono što smo bili prije - zemlja umjerenog islama koja je otvorena svim religijama, tradicijama i narodima diljem zemaljske kugle'', rekao je bin Salman u svom govoru na investicijskoj konferenciji u Rijadu, na kojoj je najavio kolosalnu investiciju od 500 milijardi dolara za gradnju nove ekonomske zone i ''megagrada'' Neoma na obali Crvenog mora.
"Umjereni islam"
Ali o kojem točno ''umjerenom islamu'' bin Salman govori? Društveno-politički sustav Saudijske Arabije je od njenog osnutka 1932. do danas bio utemeljen na ''strateškom partnerstvu'' između kraljevske dinastije Saud i fundamentalističkih vehabijskih klerika. A ta simbioza seže još u 18. stoljeće, kada su utemeljitelj vehabizma Muhamed ibn Abd al Vahab i začetnik dinastije Saud, Muhamed ibn Saud, zasnovali savez s povijesnim posljedicama za Bliski istok i takozvani islamski svijet.
Vehabizam, odnosno salafizam, otada se proširio i dobrim dijelom istisnuo umjerenije i tolerantnije struje islama, u Saudijskoj Arabiji i mnogo dalje, dobrim dijelom zahvaljujući saudijskom financiranju vehabijskih džamija po cijelom svijetu.
Ibn Saudov daleki potomak Muhamed bin Salman, kako se čini, pokušava revizijom prebrisati tu neugodnu povijesnu istinu. U intervjuu za Guardian, 32-godišnji saudijski princ za ''vehabizaciju'' Saudijske Arabije i drugih većinski muslimanskih zemalja okrivio je Iran: ''Ono što se dogodilo u posljednjih 30 godina nije Saudijska Arabija. Ono što se dogodilo u regiji u posljednjih 30 godina nije Bliski istok. Nakon Iranske revolucije 1979. ljudi su htjeli kopirati taj model u drugim zemljama - jedna od njih je Saudijska Arabija. Nismo znali kako se nositi s time. I problem se proširio cijelim svijetom. Sada je vrijeme da se riješimo toga.''
No kako je za Washington Post primijetila Madavi al-Rašid, bliskoistočni ekspert s London School of Economics, Saudijska Arabija je ''jedinstveni slučaj gdje je radikalna religija postala službena državna religija i njen legitimacijski narativ'', dodavši da je saudijski režim često zatvarao klerike koji su ''nudili tumačenja islamskih tekstova, na primjer prema kojima su islam i demokracija kompatibilni''. Za nju je bin Salmanova izjava ''definitivno motivirana privlačenjem investitora i stvaranjem ‘osjećam se dobro’ faktora za kraljevstvo koje ima vrlo lošu reputaciju''.
Zaokret prema modernizaciji
Saudijski zaokret prema modernizaciji i borbi protiv islamskog ekstremizma traje već neko vrijeme. Bin Salman je još u travnju prošle godine objavio ambiciozni i dugoročni plan reformi nazvan Vizija 2030, prema kojoj bi Saudijska Arabija do 2030. diverzificirala svoje gospodarstvo i smanjila njegovu ovisnost o nafti i njenim nestabilnim cijenama na svjetskom tržištu, potakla investicije i razvoj obrazovanja, infrastrukture, rekreacije i turizma te se uhvatila ukoštac s diskriminacijom žena, prvenstveno njihovim većim uključivanjem na tržište rada. A prošlog mjeseca im je, napokon, dopustila i da voze.
Saudijska kraljevska obitelj ima vrlo konkretni interes za provođenje ovih reformi - bez njih i uz nastavak pada cijena nafte i globalne tranzicije s fosilnih na obnovljive izvore energije, Rijad bi mogao ostati prazne državne riznice i s nezadovoljnom mladom generacijom bez posla, perspektive i, u mnogim slučajevima, osnovnih ljudskih prava.
Hapšenja kao nastavak promjena
Uz navedene reforme, hapšenja i smjene vodećih saudijskih dužnosnika su dio niza promjena koje uvodi prijestolonasljednik Muhamed bin Salman.
Uz milijarderskog princa Alwaleed bin Talala, uhapšen je bivši ministar Ibrahim al-Assaf, inače član odbora naftne kompanije Aramco, te ministar Adel Fakieh. Uz njih, uhapšeni su guverner Turki bin Abdullah, bivši predsjednik kraljevskog suda Khalid al-Tuwaijiri te predsjednik odbora Saudijske grupe građevinara Bakr bin Laden. Sa svojih pozicija je smijenjen ministar Miteb bin Abdullah te admiral Abdullah bin Sultan, bez ikakvih službenih objašnjenja.
*
MRAČNE PROGNOZE Dokument njemačke vojske predviđa sukobe diljem Europe i raspad EU
MRAČNE PROGNOZE Dokument njemačke vojske predviđa sukobe diljem Europe i raspad EU
Foto: Getty images
NJEMAČKE oružane snage polaze od mogućnosti raspada Europske unije u sljedećih dvadesetak godina, proizlazi iz internog strateškog dokumenta u koji je uvid imao tjednik Der Spiegel.
Kako Der Spiegel prenosi u najnovijem broju, Bundeswehr u svojoj studiji "Strateška prognoza 2040." donosi nekoliko mogućih scenarija razvoja situacije na europskom kontinentu.
Jedan od scenarija nosi naslov "EU u raspadu i reakcija Njemačke" koji polazi od "višestrukih konfrontacija" i raspada postojećeg sustava vrijednosti.
"Proširenje EU-a je zaustavljeno, mnoge članice su napustile zajednicu, a Europa je izgubila na globalnoj konkurentnosti", stoji u ovom scenariju.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Sukob na relaciji istok-zapad
Pritom autori studije, koja je jedan od priloga razmišljanjima o budućnosti Bundeswehra, ne polaze isključivo od sukoba unutar EU-a kao glavnom razlogu raspada sustava vrijednosti.
"Kaotična, stihijska i sve konfliktnija globalna situacija dramatično je promijenila sigurnosno-političko okružje za Njemačku i Europu", stoji u dokumentu.
Kao daljnje moguće scenarije budućnosti europskog kontinenta autori predviđaju povratak sukoba na liniji istok-zapad pri čemu se predviđa samoizolacija nekih istočnih članica EU-a te čak priključenje nekih članica "istočnom bloku".
"Kod nekih EU partnera je moguće približavanje državno-kapitalističkom modelu po uzoru na Rusiju", stoji u studiji.
Iza ovih "simulacija" stoje znanstvenici akademije Bundeswehra.
*
UPOZORENJE STRUČNJAKA "Zbog klimatskih promjena u Europu bi moglo krenuti 20 milijuna izbjeglica"
UPOZORENJE STRUČNJAKA "Zbog klimatskih promjena u Europu bi moglo krenuti 20 milijuna izbjeglica"
Foto: Getty images
OD 6. do 17. studenog u njemačkom Bonnu bit će održana 23. Konferencija o klimatskim promjenama Ujedinjenih naroda na kojoj će se raspravljati o sve češćim meteorološkim ekstremima i klimatskim promjenama, kao i njihovim posljedicama na planet i čovječanstvo.
Novi Zeland objavio je uoči konferencije da će klimatske promjene ubuduće prihvaćati kao razlog za dodjelu azila. Ovakva odluka, koju mnogi stručnjaci smatraju iznimno hrabrom, odnosila bi se prvenstveno na davanje azila ljudima iz susjednih zemalja - sićušnih otočnih država Pacifika kojima prijeti povišenje razine mora, a samim time nekima od njih i potpuno nestajanje. Bude li ova odluka dosljedno provedena, stručnjaci upozoravaju da će tu zemlju pogoditi dosad neviđeni priljev tražitelja azila.
No, još veći problem prijeti Europi.
Deseci milijuna ljudi bit će prisiljeni napustiti svoje domove zbog klimatskih promjena u idućih deset godina, stvarajući tako najveću migrantsku krizu u povijesti čovječanstva, pokazao je novi veliki izvještaj britanske Zaklade za zaštitu okoliša (EJF). Brojni američki stručnjaci, među kojima i Stephen A. Cheney, bivši general američkih marinaca koji se danas aktivno bavi problemima okoliša, analizirali su u studiji moguće posljedice klimatskih promjena te zaključili da pred Europom stoji ogroman izazov.
"Ako ste mislili da je sada loše, pričekajte još 10-ak godina"
Stephen Chaney upozorava da će broj izbjeglica iz Afrike, koji će spas potražiti preko Mediterana, porasti i do 20 milijuna u idućem desetljeću.
"Ako Europa misli da danas ima problem s izbjeglicama, pričekajte desetak godina", upozorio je. "Vidjet ćemo što će se dogoditi kada klimatske promjene otjeraju ljude iz Afrike - posebno iz subsaharskog područja - i ne govorimo ovdje o jednom ili dva milijuna, već o 10 ili 20 milijuna ljudi. Oni neće bježati na jug Afrike, već će bježati preko Mediterana", dodao je.
Studija EJF-a poziva na svjetske čelnike da postignu novi dogovor o zaštiti izbjeglica koje bježe pred klimatskim promjenama te da što žurnije u svoja zakonodavstva implementiraju ciljeve iz Pariškog sporazuma.
Prijetnja cijeloj civilizaciji
Sir David King, bivši znanstveni savjetnik britanske vlade, u studiji objašnjava: "Ono o čemu sada govorimo dugoročno predstavlja egzistencijalnu prijetnju našoj civilizaciji. Kratkoročno, sa sobom nosi brojne rizike i potrebna je hitna reakcija ljudi diljem svijeta, onakva kakva dosad nikad nije viđena", kazao je.
Prema izvještaju, klimatske promjene igrale su važnu ulogu u procesima koji su doveli do izbijanja rata u Siriji, kada su suše dovele do migracija više od milijun i pol ljudi u velike gradove do 2011. godine. Ti ljudi ni tada nisu imali dovoljno izvora hrane, vode, kao ni poslove.
"Klimatske promjene su nepredvidljiv sastojak koji, u kombinaciji s postojećim socijalnim, ekonomskim i političkim tenzijama, ima potencijal stvoriti nasilje i konflikte s katastrofalnim posljedicama", upozorava pak glavni direktor britanske Zaklade za zaštitu okoliša Steve Trent.
"U svjetlu brzih klimatskih promjena, i njihovog potencijala da dovedu do nasilnih i masovnih migracija - svjetski čelnici moraju odmah reagirati", dodao je.
Nisu ugroženi samo Afrika i Bliski Istok
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Iako izvještaj ponajprije naglašava ogroman utjecaj klimatskih promjena na stanovnike Afrike i Bliskog Istoka, naglašava i kako drastične promjene vremena i ekstremne vremenske pojave (poput uragana koji su opustošili dijelove SAD-a ove godine) dokazuju da i bogate nacije nisu imune na posljedice klimatskih promjena.
"Iako klimatske promjene predstavljaju egzistencijalnu prijetnju cijelom čovječanstvu, još uvijek nije prekasno za reakciju", naglašava Trent.
"Ako odmah poduzmemo ambiciozne korake u sprečavanju emisije stakleničkih plinova i prema izgradnji međunarodnog zakonodavnog okvira za zaštitu "klimatskih izbjeglica" moći ćemo zaštititi najsiromašnije i najugroženije stanovnike na svijetu i izgraditi sigurnu budućnost za naš planet. Klimatske promjene neće čekati. Ne možemo ni mi. Za klimatske izbjeglice, sutra je prekasno", zaključuje.
U 8 godina svoje domove napustilo 14 milijuna ljudi
Ranije ovog tjedna objavljeno je i izvješće Oxfama u kojem stoji kako je u siromašnim zemljama pet puta veći rizik da će ljudi morati napustiti svoje domove. Ta migracija već je počela - u zadnjih 8 godina svoje je domove napustilo oko 14 milijuna ljudi. Nisu imali od čega živjeti.
Stručnjak za klimu organizacije Oxfam, Jan Kowalzig, upozorava da u siromašnim područjima kojima često haraju olujna nevremena ljudi nemaju novac za osnovne životne potrebe, kamoli za izgradnju solidnih kuća. "Ljudi u tim zemljama zbog svog siromaštva često nisu u stanju reagirati na katastrofe niti učiniti nešto da se zaštite", kazao je.
Najugroženiji su pritom, kaže Kowalzig, stariji, žene, djeca i bolesni, koji će migracije najteže podnijeti. Mnogi ih neće preživjeti. Organizacija World Vision izračunala je da će u idućim desetljećima teškim posljedicama klimatskih promjena biti izloženo 175 milijuna djece. Uz poplave i suše, nedostatak hrane i lijekova, prijete i nove opasnosti epidemija.
Kako reagirati?
I dok stručnjaci već godinama upozoravaju na moguće katastrofalne posljedice klimatskih promjena, malo toga je učinjeno da bi se ona zaista usporile. Zaustaviti ih je sada, tvrde stručnjaci, nemoguće.
Prije dvije godine skupina G7 pokrenula je inicijativu pod nazivom InsuResilience, koja bi kroz iduće tri godine trebala osigurati živote pola milijarde ljudi u najugroženijim područjima. O čemu se zapravo radi? O svojevrsnoj polici osiguranja koja se sklapa protiv prirodnih nepogoda, a dosad je kroz donacije iz Europske unije i SAD-a takvom policom osigurano oko 100 milijuna ljudi. Novac koji je prikupljen trebao bi odmah, u slučaju velike katastrofe, biti isplaćen onima koji su katastrofom pogođeni.
Upravo će ova inicijativa, između ostalog, biti i tema velike konferencije koja sutra počinje u Bonnu.
2017. - najtoplija u povijesti mjerenja?
Godina 2016. je najtoplija godina zabilježena od kada se mjere temperature. NASA i Američki državni ured za oceane i atmosferu (NOAA) proglasili su 2016. najtoplijom zabilježenom godinom na globalnoj razini.
Podaci pokazuju da su temperature u 2016. u prosjeku bile više za 0,07 stupnjeva Celzijusa u odnosu na izmjerene u 2015. godini.
Prosječne temperature na kopnu i temperature oceana 2016. bile su 0,94 stupnjeva Celzijevih veće od prosjeka za 20. stoljeće od 13,9 stupnjeva Celzijevih. Prema NASA-inoj statistici 2016. je najtoplija godina od kada se vodi evidencija o temperaturama od 1880. godine.
A prema novim službenim podacima, 2017. godina mogla bi oboriti i taj rekord.
*
Saudijska Arabija uhapsila 11 svojih prinčeva, među njima i jedan od najbogatijih ljudi na svijetu
Saudijska Arabija uhapsila 11 svojih prinčeva, među njima i jedan od najbogatijih ljudi na svijetu
Foto: Gulliver Getty
U SAUDIJSKOJ Arabiji uhapšen je milijarder i princ Alwaleed bin Talal, uz još najmanje deset drugih prinčeva i četiri ministra. Kao i deset bivših ministara.
Vijest o hapšenjima objavila je Al Arabiya, TV kuća u posjedu Saudijske Arabije, čija emitiranja moraju biti službeno odobrena. Hapšenje princa Alwaleeda će sigurno šokirati ne samo Arabiju nego i svjetske financijske centre, piše New York Times.
Naime, Alwaleed kontrolira investitorsku tvrtku Kingdom Holding i jedan je od najbogatijih ljudi na svijetu. Investirao je ili investira u News Corpu, Citigroupu, Twitteru te u mnogim drugim poznatim tvrtkama. Također kontrolira satelitske mreže koje su gledane diljem arapskog svijeta.
Ljetovao je na Jadranu te iskazao svoj interes za ulaganje u Hrvatsku.
Nova serija uhapšenja posljednji je potez kojim prijestolonasljednik princ Mohammed bin Salman, omiljeni sin i savjetnik kralja Salmana, konsolidira svoju ionako golemu moć u Saudijskoj Arabiji.
Dominantni prijestolonasljednik
Sa svoje 32 godine, princ bin Salman već je dominantna figura u saudijskoj vojsci te u vanjskim, ekonomskim i društvenim pitanjima. Pojavile su se u glasine kako postaje premoćan u odnosu na ostatak svoje kraljevske obitelji. Kralj je u međuvremenu uveo novi odbor za borbu protiv korupcije, koji vodi mladi princ, i to samo nekoliko sati prije nego što su naređena hapšenja.
S Al Arabiye javljaju kako odbor protiv korupcije ima pravo na istraživanje, hapšenja, zabrane putovanja i zamrzavanje imovine.
Evakuiran je hotel Ritz Carlton u Riyadu. To je potaklo glasine da će se hotel koristiti kako bi u njemu zadržali pritvorene članove kraljevske obitelji. Zatvoren je aerodrom za privatne avione, što je pokrenulo špekulacije da kraljevski princ namjerava blokirati bogate poslovne ljude kako ne bi mogli pobjeći prije novih hapšenja.
Uhapšeni princ Alwaleed dao je nekoliko intervjua zapadnjačkim medijima. U njima je, među ostalim, govorio o temama kao što su kriptovalute te saudijskim planovima za javnu ponudu dionica u Aramcu, državnoj naftnoj tvrtki.
Svađa s Trumpom
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Također, nedavno se javno sukobio s Donaldom Trumpom. Princ je bio dio grupe ulagača koja je kupila udio Hotela Plaza u New Yorku od Trumpa. Također, od njega je kupio i luksuznu jahtu. Međutim, u objavi na Twitteru 2015. Trumpa je nazvao sramotom za cijelu Ameriku.
.@realDonaldTrump
You are a disgrace not only to the GOP but to all America.
Withdraw from the U.S presidential race as you will never win.
Kao predsjednik, Trump je uspostavio prisan odnos s prijestolonasljednikom bin Salmanom, koji je od nedavne relativne anonimnosti postao jedan od najvažnijih i najutjecajnijih ljudi u zemlji. Međutim, njegov brzi uspon je podijelio Arape. Mnogi se dive njegovoj viziji, zahvaljujući mu što se uhvatio ukoštac sa saudijskim ekonomskim problemima. Podupiru i njegov plan o rješavanju od ovisnosti o nafti i kretanju naprijed.
Drugi ga vide kako naglog, neiskusnog i gladnog moći. Zamjeraju mu prestizanje starijih članova obitelji i koncentriranje tolike količine moći u samo jednom segmentu obitelji.
Nadzirući glavne elemente vlade, od obrane do gospodarstva, Muhamed ben Salman, kako se čini, želi ugušiti unutarnja osporavanja prije formalnog prijenosa vlasti s njegova oca, 81-godišnjeg kralja Salmana.
Krajem oktobara, princ bin Salman obećao je "umjerenu" Arabiju, prekidajući imidž zemlje dugo smatrane izvoznicom vehabizma, inačice islama koja je iznjedrila brojne džihadiste po svijetu.
Pokrenuo je nekoliko reformi (pravo upravljanja vozilom za žene, otvaranje kina) koje obilježavaju najveći kulturni i gospodarski prevrat u modernoj povijesti kraljevine, koje marginaliziraju klerikalnu konzervativnu kastu.
Istodobno radio je na jačanju vlastitog političkog utjecaja na vlasti, provodeći uhapšenja disidenata, među kojima je bilo i utjecajnih vjerskih figura i intelektualaca.
Autsajder u kraljevskoj obitelji
Prije nego što se Trump sukobio s princom Alwaleedom, i njujorški gradonačelnik ga je javno odbio. Naime, Alwaleed je donirao 10 milijuna dolara žrtvama terorističkog napada 11. rujna, ali ga je gradonačelnik Giuliani odbio jer je princ kritizirao američku vanjsku politiku.
Koliko god bio moćan kao milijarder, Alwaleed je ipak autsajder u kraljevskoj obitelji. Nije disident, ali je često izostavljen i kontradiktoran u mnogim pitanjima. Primjerice, otvoreno je podupirao pravo žena na vožnju, i to mnogo prije nego što je kraljevstvo to odobrilo. Također, zapošljava mnogo žena. U 2015. zakleo se da će svoje bogatstvo od 32 milijarde dolara donirati u dobrotvorne svrhe nakon smrti. Još se ne zna hoće li antikorupcijski odbor zaplijeniti njegov novac, posjede i ostalu imovinu.
Monarhija bez ustava
Saudijska Arabija je monarhija bez pisanog ustava ili neovisnih tijela. Zato je optužbe za korupciju mnogo teže dokazati. Granice između javnih sredstava i bogatstva kraljevske obitelji su, u najboljem slučaju, mutne. Vjeruje se kako je korupcija vrlo raširena, piše New York Times.
Sinoćnja hapšenja su se dogodila nekoliko sati nakon što je kralj smijenio ministra zaduženog za nacionalnu gardu, princa Mutaiba bin Abdullaha. On je kontrolirao posljednje tri saudijske vojne jedinice koje nisu bile pod kontrolom prijestolonasljednika. Kralj je imenovao pinca Mohammeda ministrom obrane u 2015. godini. Ranije ove godine, kralj je smijenio princa Mohammeda bin Nayefa s pozicije ministra unutarnjih poslova i strpao ga u kućni pritvor. Tim potezom je proširio prijestolonasljednikov utjecaj na vojsku.
Od tada su kolale glasine kako kralj Salman zajedno sa svojim omiljenim sinom namjerava povući potez protiv princa Mutaiba, inače bivšeg pretendenta na krunu.
*
Katalonski predsjednik se predao policiji, prijeti mu 30 godina zavora
Katalonski predsjednik se predao policiji, prijeti mu 30 godina zavora
Foto: Gulliver Getty
CARLES Puigdemont se, zajedno s još nekoliko suradnika, predao belgijskoj policiji, javlja BBC.
Jučer je katalonski čelnik Carles Puigdemont rekao da je spreman "u potpunosti surađivati" s belgijskim vlastima nakon što je Španjolska izdala europski nalog za hapšenje za njega i četvero bivših katalonskih ministara koji se trenutačno nalaze u Belgiji.
"Spremni smo u potpunosti surađivati s belgijskim pravosuđem nakon što je Španjolska izdala europski nalog za hapšenje", napisao je Puigdemont na svom Twitter profilu.
Pozivao je na formiranje ujedinjene političke fronte za izbore 21. prosinca kako bi se nastavila borba za neovisnost te autonomne pokrajine od Španjolske te se suprotstavilo pritvaranju bivših članova regionalne vlade.
Belgijski sudac može prihvatiti ili odbaciti zahtjev za izručenjem
Belgijski savezni ured tužitelja u subotu je priopćenjem potvrdio da je primio taj nalog koji je poslan u petak navečer. Ured nije otkrio kada će vlasti pritvoriti petero čelnika, istaknuvši pritom da će jednom kad to bude učinjeno istražni sudac imati 24 sata da donese odluku o daljnjem postupanju.
"Istražni sudac ima različite opcije: može odlučiti ne izdati naredbu za hapšenje ili to može učiniti, ali osloboditi te osobe pod određenim uvjetima", stoji u priopćenju.
Pobuna i neposluh
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Puigdemontu i njegovim suradnicima na teret se stavlja pobuna, neposluh i korištenje javnog novca za provedbu nezakonitog referenduma.
Sudac je odbio raniji zahtjev bivšeg katalonskog čelnika da svjedoči putem videoveze iz Belgije.
Europski nalog za hapšenje poslan je belgijskom saveznom tužiteljstvu jer se odbjegli "vjerojatno tamo nalaze", pojasnio je sud.
Ali sudac je istovremeno objavio i nacionalnu i međunarodnu tjeralicu koje su poslane španjolskoj civilnoj gardi i Interpolu.
Europska komisija ranije je u petak objavila da ne želi komentirati izdavanje uhidbenog naloga za smijenjenim katalonskim čelnikom, ističući da je to pravosudno pitanje u koje se ona ne može miješati.
Uhapšeni ministri
Devet članova Puigdemontovog kabineta u četvrtak je pritvoreno nakon odluke španjolskog visokog suda, a čeka ih istraga i vjerojatno suđenje.
Španjolska je u petak izdala tjeralicu i za Puigdemontom i četvero suradnika kako bi odgovarali na optužbe o pobuni, zloupotrebi javnih sredstava, neposluhu i povredi povjerenja zbog njihove kampanje za secesiju. Prijeti im 30 godina zatvora.
