Upozorenje: Neke zagađujuće materije mogu uzrokovati zdravstvene probleme osobama koje su veoma osjetljive na zagađenje zraka.
Takve osobe trebaju izbjegavati boravak vani i smanjiti naprezanje tokom boravka vani.
Sve što ste pročitali o ratovima u Siriji i Iraku moglo bi biti pogrešno
Sve što ste pročitali o ratovima u Siriji i Iraku moglo bi biti pogrešno
Foto: FaH
NOVINARIMA je preopasno zadržavati se u područjima Aleppa i Mosula koja su pod kontrolom pobunjenika, ali ljudi su željni vijesti s Bliskog istoka. Zbog toga je lako povjerovati informacijama iz druge ruke, upozorava Patrick Oliver Cockburn, irski novinar i dopisnik The Independenta za Bliski istok.
Iračka vojska pokušava zauzeti istočni Mosul u isto vrijeme kad i sirijska vojska pokušava prodrijeti u istočni dio Aleppa. Procjenjuje se da su bombardiranja Aleppa ubila oko 300 civila, a u Mosulu je navodno ubijeno oko 600 civila u mjesec dana.
Iračkoj vojsci gleda se kroz prste
Usprkos ovim sličnostima, mediji veoma različito prikazuju ove dvije opsade, piše Cockburn. Krivnja za civilne žrtve u Mosulu svaljuje se na ISIS, dok se iračkoj vojsci gleda kroz prste.
"Usporedite to s medijskim opisima neljudskog divljanja Assadovih snaga u Aleppu, gdje vojska navodno ubija civile bez obzira na to ostaju li ili bježe. Na tom području nema nezavisnih novinara. ISIS zatvara i ubija strance, a njihov sirijski ekvivalent, Jabhat al-Nusra, je samo malo manje užasan, te ih samo mijenja za otkupninu.
Strani novinari koji pokrivaju te sukobe djeluju iz Libanona ili Turske. Oni koji su pokušali izvještavati iz područja pod kontrolom pobunjenika ubrzo su se našli u prtljažnicima automobila, ili zarobljeni na neki drugi način. Iako novinari ne vjeruju čak ni najumjerenijim postrojbama u Siriji, vjeruju u istinitost njihovih informacija. Neizbježno je da će pobunjenički pokret samo objavljivati informacije koje su u biti vlastita propaganda. Za to nisu krivi oni, već mediji koji si dopuštaju da ih se hrani sumnjivim ili jednostranim pričama.
Ništa od ovog nije novo. Invazija Iraka 2003. opravdana je time što je Irak navodno posjedovao oružje za masovno uništenje (WMD). Zapadni su novinari prenosili priče iračkih boraca otpora koji su (predvidljivo) potvrđivali postojanje WMD-ova", dodaje.
Lažne informacije
"Neki novinari su čak poslije imali hrabrosti prozivati one koji su im dali lažne informacije, kao da su očekivali da će im oni koji su posvetili živote svrgavanju Saddama Husseina prosljeđivati objektivne informacije. Još jedna takva medijska slika bila je prisutna tokom ustanka protiv Muammara Gaddafija u Libiji 2011. Libijski pokreti otpora davali su u medije priče o zvjerstvima Gaddafijevih snaga.
Osobito je teško izvještavati o ratu u Siriji, zbog nemogućnosti pristupa područjima na kojima se vode borbe. Mediji su u velikom iskušenju da svaku informaciju koju dobiju iz druge ruke prenesu kao činjenicu, čak i ako dolazi od ljudi koji mogu djelovati samo ako su dio dominantnih skupina na tom području.
Reporteri rano u karijeri nauče da im ljudi prenose neke vijesti jer promoviraju neki svoj cilj. Iako, u obranu reportera na terenu, obično glavni ured odlučuje o vijesti dana. Oni koji su najbliži stvarnim događanjima ne mogu puno učiniti oko toga koja priča je prva na vijestima", ističe Cockburn.
Saddamovo oružje masovnog uništenja
Tako su 2002. i 2003. godine novinari New York Timesa pisali kako je lako moguće da Saddam nema oružje masovnog uništenja, da bi otkrili da su novine njihove priče smjestili usred izdanja koje je počinjalo člancima kojima se dokazivalo da Saddam ima oružje masovnog uništenja.
Novinari i javnost trebali bi sve informacije iz Sirije i Iraka primati s dozom skepticizma. Vladini su stručnjaci obavili bolji posao od novinara koji su vjerovali u jednostavna objašnjenja situacije te su bili uvjereni da je Assad uvijek na rubu pada.
Na vrhuncu narodnog ustanaka u srpnju 2011. godine, kad su mediji bili uvjereni da je Assad gotov, tadašnji britanski veleposlanik u Damasku, Simon Collis napisao je da Assad može računati na potporu 30-40% populacije.
Francuski je veleposlanik dijelio njegovo mišljenje, ali glavešine u Parizu su mu javile: ''Vaše informacije nas ne zanimaju. Bashar al-Assad mora pasti i past će'', zaključuje Cockburn, apelirajući na čitatelje da zadrže zdravu dozu skepticima prilikom čitanja informacija o Bliskom istoku.
ISIS u Libiji doživio strahovit udarac, izgubili glavno uporište i rodno mjesto Gadafija
ISIS u Libiji doživio strahovit udarac, izgubili glavno uporište i rodno mjesto Gadafija
Foto: Hina
SNAGE odane libijskoj vladi preuzele su punu kontrolu nad obalnim gradom Sirtom koji je bio u rukama džihadističke skupine, takozvane Islamske države (IS), rekao je njihov glasnogovornik.
"Naše snage imaju punu kontrolu nad Sirtom", nakon više od šest mjeseci borbe, rekao je glasnogovornik Reda Isa.
"Snage Daesha u potpunu su rasulu", rekao je rabeći arapskim naziv za džihadističku skupinu IS.
Sirt na sredozemnoj obali bio je posljednje važno uporište IS-a na području sjeverne Afrike.
Snage ujedinjene s vladom nacionalnog jedinstva počele su ofenzivu kako bi zauzele taj grad 12. svibnja, no džihadisti su pružali silovit otpor izvodeći samoubilačke napade automobilima bombama, snajperima te improviziranim eksplozivnim napravama.
Sjedinjene Države počele su kampanju bombardiranja IS-ovih položaja u augustu na zahtjev Vlade nacionalnog sporazuma, koju podupiru Ujedinjeni narodi.
"Daesh je potpuno u rasulu i deseci njihovih boraca predali su se našim snagama", piše na stranici provladinih snaga.
Pad Sirta, rodnoga grada bivšeg diktatora Moamera Gadafija, svrgnutog pobunom i ubijenog 2011., udarac je džihadistima koji su u Libiji stvorili svoja uporišta. Nakon pada Gadafijeva režima u zemlji je zavladao kaos i plemenska podjela te je izostao zajednički otpor džihadistima koji sada osim poraza u Libiji, trpe gubitke i u Iraku i Siriji gdje su 2014. osvojili velika područja.
Ruski lovac pao u Sredozemno more nakon što je promašio slijetanje na nosač
Ruski lovac pao u Sredozemno more nakon što je promašio slijetanje na nosač
Foto: Russian Navy/Wikipedia
RUSKI borbeni zrakoplov Suhoj 33 srušio se u more nakon što je promašio slijetanje na nosač aviona Admiral Kuznjecov raspoređen u Sredozemnom moru za vojne operacije u Siriji, objavila je u ponedjeljak ruska vojska koju citiraju novinske agencije.
"Nakon izvođenja borbene misije u Siriji, borbeni zrakoplov Suhoj-33 promašio je pistu za slijetanje u pokušaju da se spusti na nosač zrakoplova Admiral Kuznjecov", priopćilo je ministarstvo obrane.
Nesreću je uzrokovalo "puknuće sajli" koje moraju zaustaviti avione pri slijetanju, dodaje se ističući da se pilot na vrijeme izbacio iz letjelice i nije ozlijeđen.
To je drugi izgubljeni avion ruskih snaga otkad je polovicom studenoga nosač aviona doplovio do voda ispred sirijske obale.
Radikalni talijanski populisti slave pad referenduma: "Viva Trump, viva Putin, viva la Le Pen!"
Radikalni talijanski populisti slave pad referenduma: "Viva Trump, viva Putin, viva la Le Pen!"
Foto: FAH
TWEET talijanskog desničarskog političara Mattea Salvinija, nakon poraza talijanskog premijera Mattea Renzija na referendumu, izazvao je reakcije talijanske, ali i šire međunarodne javnosti.
"Viva Trump, viva Putin, viva la Le Pen i viva Lega!", napisao je Salvini, a nedugo nakon njega oglasila se i Marine Le Pen, koja je napisala kako su talijanski birači "odbacili Europsku uniju i Renzija".
Iz velikog odaziva birača od 68 posto jasno je da su Talijani imali svaku namjeru uputiti poruku talijanskom političkom establišmentu.
No, usprkos likovanju europske radikalne desnice, Guardian piše kako ta poruka nije jednoznačna.
Italija se trenutačno suočava s nizom velikih problema koji nisu bili na referendumu - migracijska kriza, bankarska kriza, visoka nezaposlenost i visok dug nadvijaju se nad zemlju.
Renzijev poraz bio je lako predvidljiv s obzirom na količinu protivljenja i oporbu s kojom se suočio, a među kojima su najglasniji bili Salvini i Beppe Grillo, bivši komičar i šef populističke stranke "Movimento cinque stelle". Uz njih, Renzi se morao boriti i s unutarstranačkim disidentima, ali i drugim ljevičarima koji su javno bili protiv reforme.
Grillo je na svojem blogu referendum nazvao pobjedom demokracije.
Grillo: Režimska propaganda je skršena
"Režimska propaganda i režimske laži su poražene na ovom referendumu", kazao je, aludirajući na napise La Stampe, Buzzfeeda i New York Timesa, a u kojima se navodilo da je njegova stranka lansirala intenzivnu dezinformacijsku kampanju o tome da su službenici Renzijeve vlade zabrinuti kako se u talijanskoj politici pojavio ruski utjecaj. Grillo je odbacio navode o tome da on stoji iza tih lažnih vijesti i dezinformacija.
Kao i Salvini, Grillo je zatražio prijevremene parlamentarne izbore, navodeći kako velika pobjeda opcije "ne" na referendumu može značiti i veliku pobjedu na izborima.
No, Guardian piše kako to nužno ne mora biti slučaj.
Iako Salvini i Grillo slave pobjedu opcije "ne" na referendumu kao značajnu buduću izbornu pobjedu, Guardian piše kako je jasno da dio birača koji je glasao "ne" na referendumu neće podržati njihove stranke na izborima (obje stranke su izrazito anti-EU stajališta). Među pristašama opcije "ne" nalazio se i dio onih koji nisu odobravali Renzijeve reforme jer su smatrali kako bi one zbog uspona populizma mogle biti i opasne.
Usto, sve veća popularnost Pokreta pet zvijezdi i Sjeverne lige mogla bi opet potaknuti formiranje talijanskih tradicionalnih stranaka, Renzijeve Demokratske stranke i Berlusconijeve stranke Forza Italia, a sve to kako bi se zaustavio uspon anti-establišment stranaka.
Ustavna reforma
Podsjetimo, Talijani su se u nedjelju izjašnjavali o ustavnoj reformi koja je predviđala drastično smanjenje ovlasti Senata, a bio bi to najdalekosežniji institucionalni preustroj otkako je prije 70 godina Italija postala republika.
Reforma bi vladi olakšala donošenje zakona, posebno u kombinaciji s novim izbornim zakonom, usvojenim prošle godine, koji pobjedniku idućih izbora, koji se očekuju 2018., osigurava sigurnu parlamentarnu većinu.
Ključni element reforme je bilo ukidanje obveze da sve zakone moraju odobriti oba doma parlamenta i smanjenje Senata s 315 na 100 mjesta.
Jedan čovjek stoji između Zemlje i asteroidnog armagedona. Ovo je njegova priča
Jedan čovjek stoji između Zemlje i asteroidnog armagedona. Ovo je njegova priča
Foto: 123rf, screenshot: YouTube
LINDLEY JOHNSON proveo je 23 godine u ratnom zrakoplovstvu SAD-a, pozorno prateći nebo. Pomogao je u prepoznavanju i rješavanju sve većeg problema s kojima se suočavamo prilikom istraživanja svemira – čistom količinom materijala koji je u orbiti našeg planeta. U ranim 1990-ima počeo se baviti prirodnim prijetnjama planetu od strane asteroida bliskih Zemlji. Svake godine otkrijemo oko 1500 novih objekata. Nakon umirovljenja s mjesta potpukovnika, postao je šef NASA-inog Ureda za koordinaciju planetarne Obrane. Naziv njegovog radnog mjesta? Časnik za obranu planeta.
U nastavku prenosimo intervju koji je Johnson dao za Bloomberg.
Možemo li asteroid samo raznijeti nuklearkom, ako dođe do toga?
''To je holivudska maštarija. Prije svega, bilo bi prekasno da pošaljete projektil s nuklearnom glavom, jer se asteroid prebrzo kreće. Drugo, čak i da ga raznesete, samo će pokriti veće područje. Moramo ih pronaći nekoliko godina unaprijed, možemo ih presresti te im samo malo promijeniti brzinu i onda nas neće udariti''.
Je li postojao događaj koji vas je navukao? Je li vam itko upao u ured i pitao vas idu li prema nama asteroidi?
''Opasnost je postojala oduvijek. Nedavno smo tek počeli razumijevati pravu opasnost i počeli primjećivati asteroide koji prolaze blizu Zemljine orbite. Bilo je to negdje kad smo shvatili da je dinosaure pobio asteroid.
A navukao sam se tako da sam na jednoj edukaciji odabrao temu obrane Zemlje od asteroida''.
Čini se kao da niste baš previše morali razmišljati o tome.
''Nisu mislili da bi to trebalo zanimati zrakoplovstvo. Ali negdje tada su otkrili da će komet Shoemaker-Levy 9 udariti u Jupiter. To je privuklo pažnju ljudi i odjednom su se počeli brinuti oko toga.
Taj sam rad nazvao ''Priprema za obranu planeta'', tako da sam ja u stvari autor tog naziva''.
To je bilo u ranim devedesetima. Zašto je trebalo toliko dugo da NASA osnuje ured? Osnovan je tek ove godine.
''Kongres je bio zainteresiran 90-ih. NASA-in program je zapravo počeo 1998. godine, nakon što su se objavile studije o tome što je prijetnja i koliko bi nas prijetnje trebale brinuti. NASA otkriva i prati sve objekte veće od 140 metara''.
Ne bismo htjeli ni da nas nešto upola manje pogodi u glavu.
''Naš početni cilj bio je pronaći sve veće od kilometra. Nakon više proučavanja zaključili smo da bi trebalo biti manje te smo se odlučili na sve one veće od 140 metara. Nakon 2013. godine, ljudi su se počeli brinuti oko objekata veličine 20-30 metara''.
Tad je meteor pogodio Čeljabinsk u Rusiji?
''Zapravo sam baš tad bio u Beču, na samitu UN-a o mirnom korištenju svemira. Kao da je majka priroda dodatno naglasila naše preporuke''.
Nedavno ste proveli treću vježbu s ostalim agencijama oko nadolazećeg asteroida.
''U ovom smo scenariju imali asteroid s potencijalom da pogodi Zemlju za četiri godine. U jednom dijelu vježbe raspolažemo s vjerojatnošću udara od 100%. Tek u zadnjih par dana ili tjedana prije udara možemo suziti područje udara na kojih 10 kilometara''.
Što možemo učiniti ako zaista pronađete koji?
''Radimo na nekoliko različitih projekata. Imamo projekt promjene putanje asteroida, zatim projekt s Europskom svemirskom agencijom koji se zove Procjena otklona udara asteroida''.
Kako je osnovan službeni ured NASA-e?
''Financiranje su nam povećali 2010. godine. Prije toga budžet je bio 4-5 milijuna dolara godišnje. U proračunu za 2012. godinu povećan je na 20 milijuna. 2014. povećan je na 40 milijuna. Zbog povećanja financiranja postalo je potrebno da to bude stalan posao za više ljudi''.
Spominju li se ikad asteroidi u dnevnim izvještajima američkom predsjedniku?
''Ne znam točno. Znam da smo 2008. godine otkrili da će objekt od par metara udariti u pustinju u Sudanu. Znam da smo obavijestili Bijelu kuću. Znam da su obavijest primili jer je svom u dnevniku bivša tajnica za tisak Georgea W. Busha spominje taj dan kao jedan od najčudnijih koji je doživjela na poslu''.
Obavlja li SAD veći dio posla u svemu tome?
''Mi ovdje daleko vodimo u mogućnostima i nadziranjima. Naši projekti nalaze oko 95% od objekata koji se ukupno otkriju godišnje. Mi imamo najusredotočeniji i najbolje financirani sustav''.
Imate li neki film o asteroidima koji vam nije uopće drag?
''Armageddon mi je najmanje drag, jer je totalna izmišljotina. Moj omiljeni film se zove Meteor. Čak su u tom filmu dosta pogodili sa scenarijem, a omiljen mi je jer mene glumi Sean Connery''.
VIDEO Na Havajima palo preko 90 centimetara snijega
VIDEO Na Havajima palo preko 90 centimetara snijega
Screenshot: YouTube
NA AMERIČKOM otoku Havaji palo je oko 90 centimetara snijega, javlja BBC.
Meteorolozi kažu kako nije neobično da snijeg pada na Havajima, ali je rijetko da ga ovoliko padne na tako niskim visinama. Snijeg je najveći na dva najviša vrha otoka, Mauna keau i Mauna Loau. Drugi dijelovi Havaja pogođeni su poplavama, a još snijega najavljeno je za danas.
Meteorolog Matt Foster za Los Angeles Times je rekao kako vrhove Mauna Kea i Mauna Loa snijeg pogodi oko pet ili šest puta godišnje, no ovaj put ga je najviše napadalo. Također je rekao kako nekad padne vrlo malo ili nimalo snijega, poput 2015. godine.
Ostatak Havaja pogodila je jaka kiša, a u zraku je oko 20 stupnjeva, što znači da su temperaturne razlike na otoku jako velike.
Američka nacionalna meteorološka služba kaže da će se nestabilno vrijeme nastaviti u idućih nekoliko dana zbog niskog tlaka i duboke tropske vlage.
Velika izlaznost na referendumu u Italiji
Velika izlaznost na referendumu u Italiji
Foto: FAH
TALIJANSKI premijer Matteo Renzi obratit će se naciji oko ponoći, sat vremena nakon zatvaranja birališta na kojima su se Talijani u nedjelju referendumom izjašnjavali o ustavnoj reformi, izvijestili su vladini izvori.
Renzi je ranije kazao da će, ako izgubi, podnijeti ostavku.
Izlazne ankete bit će objavljene čim se birališta zatvore, a potpuni rezultati najranije oko 2 sata u noći.
Talijani su se u velikom broju odazvali referendumu koji će odlučiti o sudbini premijera Renzija, a ostatak Europe napeto iščekuje konačan rezultat.
Do 19 sati na birališta je, po podacima ministarstva unutarnjih poslova, izašlo 57,24 posto birača.
Gotovo dvije trećine birača glasalo je u bogatim dijelovima sjeverne Italije, a izlaznost je bila puno niža u južnim dijelovima zemlje, što promatrači vide kao potencijalno dobru vijest za premijerov ostanak na vlasti.
