Foto: Twitter/Maxim Erstavi
VELIKI prosvjedi koji su u Rumunjskoj trajali od srijede do subote natjerali su tamošnju vladu da povuče uredbu kojom je htjela dekriminalizirati "lakše" oblike korupcije.
>> CIJELA RUMUNJSKA NA NOGAMA Stotine hiljada protiv korupcije, prosvjedi se nastavljaju: "Dosta je!"
>> Rumunjska vlast se usrala zbog protesta, povlače zakon kojim su štitili korumpirane političare
>> Pobijedili su, ali nije gotovo: Pola milijuna Rumunja na ulicama tražilo ostavku vlade
Bili su to najveći prosvjedi u Rumunjskoj od čuvene Rumunjske revolucije 1989. u kojoj su srušili režim komunističkog diktatora Nicolaea Ceaucescua.
Stotine hiljada ljudi tri su večeri zaredom demonstrirale na trgovima Bukurešta i drugih rumunjskih gradova, sve dok premijer Sorin Grindeanu nije shvatio poruku i najavio da će povući kontroverznu uredbu.
Povlačenje nije smirilo prosvjednike kojih je u Bukureštu ispred sjedišta vlade u nedjelju navečer bilo oko 250.000 i isto toliko u pedesetak drugih rumunjskih gradova. Prosvjedi su se nastavili i večeras.
Osim Rumunja, i Amerikanci, odnosno Amerikanke su nedavno masovno prosvjedovale u tzv. maršu žena u gradovima diljem zemlje protiv novog predsjednika Donalda Trumpa i njegove isključive i nazadne politike, kao i njegovog osobnog seksizma i optužbi za seksualno napastovanje.
Procjene se kreću između 3 i 4 i pol milijuna ljudi, a zajedno s prosvjedima solidarnosti u čak 81 zemlji svijeta, sveukupno je i do 5 milijuna ljudi izrazilo svoj bunt protiv Trumpa.
A kad su i kako Hrvati prosvjedovali? U nastavku donosimo pregled najvećih prosvjeda u Hrvatskoj u zadnjih deset godina.
2008: "Stegnite vi svoj remen, bando lopovska!"
2008. se činilo da je i Hrvatima dosta i da su spremni najuriti lažljivu, korumpiranu i nezasitnu vladu predvođenu Ivom Sanaderom Prosvjed pod vrlo prikladnim motom: "Stegnite vi remen, bando lopovska!" organiziran je preko Facebooka, prvi takvi u Hrvatskoj. No na kraju se 5. prosinca okupilo svega nekoliko hiljada ljudi u Zagrebu i još par stotina u Splitu.
2009. Studentska blokada: "Znanje nije roba!"
Ako je ovaj prosvjed bio fijasko, isto se nikako ne može reći za velike studentske prosvjede, odnosno blokadu fakulteta iz 2009. U dva navrata, u travnju/svibnju i u studenom te godine aktivistički nastrojeni studenti uspješno su tjednima blokirali fakultete širom zemlje, tražeći pod motom "Znanje nije roba!" ukidanje fakultetskih školarina i besplatno obrazovanje za sve građane.
Od Filozofskog fakulteta u Zagrebu gdje je sve počelo, blokade i studentski plenumi kao za hrvatske prilike jedinstven vid direktno demokratskog odlučivanja proširili su se na Pulu, Rijeku, Zadar, Split, Varaždin Osijek i Slavonski Brod. Čak 20 fakulteta, uključujući dva čitava sveučilišta, blokirana su na vrhuncu prosvjeda.
Otpor komercijalizaciji školstva na kraju se isplatio. Blokadom fakulteta i prekidom nastave ostvaren je dovoljan pritisak na vladu da ukine školarine za redovne studente koji uredno ispunjavaju studentske obveze. Iako su plenumaši "Slobodnog filozofskog" tada tvrdili da to nije ispunjenje njihovih zahtjeva, hiljade studenata danas studiraju besplatno zahvaljujući ovoj akciji.
2010. Varšavska i "Pravo na grad"
2010. Zagreb je imao još jednu veliku blokadu kao izraz građanskog neposluha. Ovaj put je u pitanju bila Varšavska ulica, koju su prosvjednici predvođeni Zelenom akcijom i inicijativom "Pravom na grad" branili od urbanističkog nasrtaja kontroverznog poduzetnika Tomislava Horvatinčića i njegovog Hoto projekta, koji je narušio ovu pješačku zonu u centru grada.
Neuspjehu ove akcije zasigurno je pridonijela brutalna policijska reakcija. Čak 150 građana uhapšeno je 15. srpnja zbog blokade ulice i pružanja pasivnog otpora. Među njima su bile i javne osobe poput glumaca VIlija Matule i Urše Raukar, pisca Ede Popovića i političara i profesora Josipa Kregara. Prijave za remećenje javnog reda i mira sud je naknadno odbacio.
2011. godina velikih prosvjeda u svijetu i nešto manjih u nas
Priliku da se dignu sa svojih kauča i iziđu na ulice Hrvati su opet dobili 2011. U toj godini velikih prosvjeda koji su pošteno protresli svijet, od Arapskog proljeća preko Occupy Wall Streeta do Indignadosa u Španjolskoj, prosvjeda protiv mjera štednje u Grčkoj i ostalih, mladi su ljudi svugdje tražili dostojanstvo, slobodu i pravednije uređeno društvo u kojem politička i gospodarska elita neće korupcijom zgrtati novce na račun mjera štednje za osiromašenu većinu.
Čak ni poslovično apatični i apolitični mladi u Hrvatskoj nisu ovaj put ostali po strani svjetskih zbivanja. Iako su prvog dana, 26.veljače, počeli nasilno, demonstracije su se idućih dana nastavile mirnim marševima po Zagrebu. Prosvjedi su bili usmjereni protiv vlade Jadranke Kosor, ali i protiv ostalih vodećih političara u zemlji. Prosvjednici su tako obilazili stranačka sjedišta HDZ-a i SDP-a, kao i osobne domove političara.
Ipak, ni ovom prilikom prosvjednici nisu ostvarili kritičnu masu kojom bi natjerali vladu na ostavku. U Zagrebu se na nijednom maršu nije okupilo više od nekoliko hiljada ljudi, a u drugim gradovima više od par stotina. Kosor se tada služila moralnom ucjenom, tvrdeći da zemlji treba politička stabilnost i kontinuitet vlade zbog pregovora o ulasku u EU.
No zanimljivo je da je na tim prosvjedima javnost prvi put čula za danas opće poznatog saborskog zastupnika Živog zida, Ivana Pernara. On je, naime, bio jedan od inicijatora ovih "Facebook prosvjeda", a tada je već stekao antipatije dijela javnosti i samih protestanata svojom upornom samopromocijom, bizarnim govorima i teatralnim "jurišanjem na barikade".
2014. Prosvjed navijača protiv "nogometne mafije" u Splitu
Nakon toga je, ako ne računamo tradicionalno beskorisne sindikalne, uglavnom nesuvisle desničarske i marginalne ljevičarske demonstracije, uslijedilo višegodišnje zatišje. Ocrnjivanje protestanata kao stranačkih agitatora i retorika prema kojoj se "politika ne može mijenjati na ulici" čini se da je polučila rezultat.
Upadljiva iznimka bio je veliki prosvjed Torcide na splitskoj rivi u studenom 2014.na kojem se okupilo čak 30 hiljada ljudi. Iako je ovaj prosvjed imao partikularni cilj, smjenu vodstva Hrvatskog nogometnog saveza i izmjenu Zakona o navijačima, on se može povezati sa širom rak-ranom Hrvatske - sustavnim i sveprisutnim klijentelizmom i korupcijom.
"Ovo je početak pokreta Against modern football, ovo je pokret protiv nogometnog establishmenta koji u svom okviru ima elemente kriminala i mafije", rekao je tada poznati torcidaš i sociolog Benjamin Perasović predavanje pred hiljadama ljudi nastavivši: "Koliko je trebalo proći dok ne uhapse Nadan Vidoševića? Pomeli smo vlastito dvorište, Svaguše i Kerume. Sad idemo dalje, borimo se za domovinu i transparentnost u nogometu."
Ipak, borba za "isušivanje nogometne" močvare daleko je od završene.
Prosvjed za kurikularnu reformu: "Hrvatska može bolje"
No Hrvati su se nakratko probudili iz hibernacije u lipnju prošle godine, kada je nekih trideset hiljada ljudi izišlo na Trg bana Jelačića, uz još desetak hiljada u drugim gradovima na poziv inicijative "Hrvatska može bolje" mirnim prosvjedom bez incidenata pružilo jasnu i glasnu poruku podrške Cjelovitoj kurikularnoj reformi kao nečemu od vitalnog značaja za budućnost zemlje.
Reformu u izradi ekspertne radne skupine pod vodstvom Borisa Jokića nailazila je na uporne opstrukcije, političko uplitanje i ideološki obojene prigovore i napade, zbog čega je sam Jokić podnio ostavku. No s obzirom da je budućnost i smjer kurikularne reforme s novim vodstvom pod velikim znakom upitnika, ne može se reći da je ovaj prosvjed bio uspješan i da su vlasti shvatile poruku.
U oktobaru je inicijativa "Obrani park, obrani grad" organizirala prosvjed protiv izgradnje crkve u parku na zagrebačkoj Savici, na koji je izišlo oko dvije hiljade građana. Ipak, plan o izgradnji crkve nije zaustavljen.
Sve u svemu, bilanca hrvatskih prosvjeda u zadnjih desetak godina prilično je porazna. Uz iznimku studentske blokade, prosvjedi su bili rijetki, malobrojni i/ili neuspješni. Kritična masa za promjene izgleda da još uvijek nije sazrela, a zašto je tome tako i može li Hrvatska bolje, pokušali su odgovoriti i naši poznati analitičari.
>>IMAMO ODGOVORE Je li rumunjski scenarij moguć kod nas i kada će Hrvati na ulicu zbog korupcije?
Mladi azilant u Njemačkoj sa sedam lažnih isprava prevario državu za 22.000 eura
Mladi azilant u Njemačkoj sa sedam lažnih isprava prevario državu za 22.000 eura
Foto: FAH
SUDANAC koji se služio lažnim identitetima kako bi prevario njemačku državu za skoro 22.000 eura osuđen je u ponedjeljak na uvjetnu kaznu zatvora od godinu i devet mjeseci.
Tom 25-godišnjaku dosuđeno je i 200 sati društveno korisnog rada na okružnom sudu u Hannoveru nakon što se koristio sa sedam lažnih identiteta kako bi došao do socijalne pomoći u različitim općinama.
On je došao do 21.700 eura jednostavno se registrirajući pod lažnim imenima. Sudu je preko odvjetnika rekao kako mu je novac trebao da bi pomogao bolesnim roditeljima u Sudanu.
Suđenje je prvo od oko 300 sličnih slučajeva u saveznoj državi Donjoj Saskoj u kojima su sudanski tražitelji azila optuženi za varanje države.
Njemačko ministarstvo unutarnjih poslova kaže da je još mnogo više takvih slučajeva prijavljeno diljem Njemačke.
Presuda od više od jedne godine obično bi bio razlog za deportaciju ovoga muškarca kojemu još nije odobren azil.
Ipak, budući da dolazi iz ratom razorenog Darfura vjerojatno će deportacija biti odgođena ukoliko njegov zahtjev za azilom bude odbijen.
Trump obećao: Amerika i njezini saveznici pobijedit će ISIS
Trump obećao: Amerika i njezini saveznici pobijedit će ISIS
Foto: FAH
AMERIČKI predsjednik Donald Trump izjavio je u ponedjeljak da će Sjedinjene Države i njihovi saveznici pobijediti "radikalni islamski terorizam".
Rekavši da "snažno" podupire NATO, Trump je još jednom istaknuo potrebu da svi njegovi članovi "u cijelosti" izvrše svoje financijske obveze, "što mnogi među njima nisu učinili".
U govoru u zračnoj bazi MacDill, u Tampi, na Floridi, koja je središte borbe protiv skupine Islamske države (IS), republikanski predsjednik je obećao da nikad neće dopustiti da ta organizacija "uhvati korijena" na američkom tlu.
"Danas šaljemo jedinstvenu poruku tim eskadronima smrti i razaranja: Amerika i njezini saveznici će vas pobijediti", istaknuo je u toj bazi gdje su sjedište američkog vojnog zapovjedništva za Bliski istok (CENTCOM) i glavni stožer američkih specijalnih snaga.
Republikanski predsjednik je krajem siječnja potpisao uredbu kojom vojnim zapovjednicima daje vremena do kraja veljače kako bi pripremili plan "sveobuhvatne strategije za pobjedu nad IS-om".
CENTCOM je izveo gotovo 18.000 zračnih udara u Siriji i u Iraku od početka operacija međunarodne koalicije protiv IS-a pod američkim vodstvom u augustu 2014.
Džihadistička skupina vodi "genocidnu kampanju, čineći zločine diljem svijeta", dodao je Trump, najavivši "povijesna" ulaganja u američke oružane snage, ne navodeći druge potankosti.
"Radikalni islamski teroristi su odlučni u nakani da udare na našu zemlju kao što su učinili tokom napada 11. rujna i kao što su činili od Bostona preko San Bernardina do Orlanda i diljem Europe".
Odluka koja je izazvala ovacije: Trump neće biti dobrodošao u britanski parlament
Odluka koja je izazvala ovacije: Trump neće biti dobrodošao u britanski parlament
Foto:123rf
DONALD TRUMP neće biti dobrodošao u britanski parlament za vrijeme svoje posjete Velikoj Britaniji, rekao je danas predsjednik Zastupničkog doma britanskog parlamenta, John Bercow, u govoru koji je izazvao ovacije u parlamentu.
Bercow, koji u parlamentu ima nepolitičku ulogu, rekao je kako ne može zaustaviti državničku posjetu Donalda Trumpa Velikoj Britaniji, ali kako može iskoristiti svoju ulogu u parlamentu kako bi spriječio Trumpa da se obrati parlamentu.
Siguran u svoju odluku
Rekao je kako je bio siguran u svoju odluku kada je Trump potpisao ukaz kojim zabranjuje ulazak u SAD za muslimane iz sedam zemalja. Rekao je i kako bi ured premijerke trebao razmisliti o pozivu u posjet za Donalda Trumpa.
Član parlamenta, Stephen Doughty, je rano jutros organizirao prijedlog, koji su potpisala 163 člana parlamenta, u kojemu se poziva predsjednika Zastupničkog doma parlamenta, da povuče dozvolu od vlade za obraćanje parlamentu u Westminster Hallu.
Doughty je članovima parlamenta rekao:
"Cijenimo svoju vezu sa SAD-om. Ako dođe do državničkog posjeta, to će biti daleko izvan platnog razreda predsjednika Zastupničkog doma parlamenta. Što se tiče ovog mjesta (Westminster Hall) čvrsto vjerujem kako su naše protivljenje rasizmu i seksizmu te naša potpora jednakosti pred zakonom i nezavisno sudstvo važna pitanja u Zastupničkom domu parlamenta."
Pravo koje se treba zaslužiti
Bercow je rekao kako pravo na obraćanje parlamentu za strane državnike nije pravo koje se dobije automatski, nego pravo koje državnici trebaju zaslužiti. Dodao je kako postoji presedan po kojem se može održati državnički posjet bez obraćanja parlamentu:
"U pogledu na Westminster Hall, tri su ključne osobe...predsjednik Doma lordova, predsjednik Zastupničkog doma i great lord chamberlain. Kada radimo u konsenzusu dvorana bi se koristila za svrhu poput obraćanja državnika ili dogovora među nama. Čak i prije nametanja zabrane za migrante, ja bih se snažno protivio obraćanju predsjednika Trumpa i Westminster Hallu. Nakon zabrane, još jače se protivim obraćanju predsjednika Trumpa u Westminster Hallu."
Dodao je i kako je običaj da jedan od dva predsjednika domova poziva državnika koji je u posjeti da se obrati parlamentu i rekao:
"Ja ne želim izdati poziv za predsjednika Trumpa."
Izvori tvrde kako se Trump želi sastati s kraljevskom obitelji
Izvori iz vlade su za Guardian prokomentirali kako je ovakva intervencija politička i neprimjerena. Dodali su i kako bi se Bercow najprije trebao informirati o planovima predsjednika Trumpa prije takvih izjava.
Savjetnik iz Downing Streeta je naglasio kako se nastavlja s planom za posjet Donalda Trumpa.
Izvori iz vlade su rekli i kako Trump ne planira obratiti se parlamentu jer bi to predstavljalo krajnji znak establišmenta kojemu se on protivi:
"Indikacije su takve da želi posjet sa ključnim članovima kraljevske obitelji."
Brojni članovi parlamenta su podržali predsjednika Zastupničkom doma.
Džihadisti ISIS-a stjerani u kut i u posljednjem uporištu u Alepu
Džihadisti ISIS-a stjerani u kut i u posljednjem uporištu u Alepu
Foto: FAH
DŽIHADISTI skupine Islamske države (IS) sada su u "potpunom okruženju" u gradu Al Babu, njihovu posljednjem uporištu u pokrajini Alepu na sjeveru Sirije, gdje se protiv njih vode dvije ofenzive.
Al Bab je na meti sirijskih pobunjenika i turskih snaga već gotovo dva mjeseca, ali je vojska Bashara al-Assada, kojoj pomaže Rusija, nedavno pokrenula ofenzivu radi osvajanja tog simbolično važnog grada.
Premda turske snage i njihovi saveznici od početka siječnja tapkaju na mjestu sjeverno od grada, sirijska vojska i njezina pojačanja brzo napreduju u zadnjih tjedan dana, napose južno od grada.
Nije jasno je li to utrka dviju strana radi zauzimanja Al Baba ili postoji prešutni dogovor između pokrovitelja tih protivničkih snaga.
Nakon velikih podjela u vezi sa sirijskim pitanjem, Turska je nakon neuspjelog državnog udara na Recepa Tayyipa Erdogana u srpnju počela neobično približavanje Rusiji Vladimira Putina.
"Al Bab je najvažniji Turcima kojima je grad glavni cilj njihove operacije Štit Eufrata", ističe Thomas Pierret, stručnjak za Siriju.
Režimu je važno da kontrolira jug grada kako bi "onemogućio napredak" turskih snaga i "zaštitio istočni dio Alepa", dodao je.
VELIKA ANKETA Većina Hrvata želi vraćanje vojnog roka, ali ne zbog straha od rata na Balkanu
VELIKA ANKETA Većina Hrvata želi vraćanje vojnog roka, ali ne zbog straha od rata na Balkanu
Foto: RTL, MORH
IAKO još nema službenog prijedloga za ponovno uvođenja obveznog vojnog roka, posve je jasno da Vlada, a posebno ministar obrane Damir Krstičević, o tome ozbiljno razmišljaju.
Prema istraživanju agencije Promocijaplus, koja je ekskluzivno za RTL provela anketu među građanima o povratku vojnog roka, većina građana podržava ideju vraćanja vojnog roka.
Zeleno svjetlo takvoj inicijativi daje više od polovine ispitanika - 54,2 posto. Da nakon devet godina od ukidanja Hrvati obvezno, a Hrvatice dobrovoljno ponovno služe vojsku uglavnom ili nikako ne podržava 44 posto ispitanika.
Posebno su zanimljivi razlozi zbog kojih većina želi povratak obveznog vojnog roka. Naime, sigurnosna ugroza na Balkanu i u svijetu nije ni približno glavni razlog - nego: vojni rok vide kao odličnu priliku za učenje discipline, vještina koje ne posjeduju, ali i generalno - kao pripremu za život. Destak posto ispitanika smatra da vojska gradi snažan duh kod mladih ljudi. U prijevodu - iz ankete proizlazi da su nove generacije mlake, bez radnih navika i discipline.
Među onima koji su protv vraćanja vojnog roka najviše ih smatra da je riječ o preskupom projektu, ali u odnosu na druge probleme - to nije prioritet.
Za četvrtinu je vojni rok gubljenje vremena koje se može utrošiti za obrazovanje ili zapošljavanje. Od ostalih razloga dio smatra da je profesionalna vojska bolje rješenje za ugrozu, ali i da je Hrvatska članica NATO-a i da nas je on dužan štititi.
Preuzeto sa portala INDEX.HR
19.04.2024
Trump: Opstanak Ukrajine je važan za SAD
New York Times: Stranka krajnje desnice bi mogla odlučiti hrvatske izbore
Scholz traži od saveznika u NATO-u da Kijevu isporuče šest sustava Patriot
EU misli da Kina isporučuje Rusiji komponente za izradu oružja
SAD: Blokirat ćemo puno članstvo Palestine u UN-u, trebaju pregovarati s Izraelom
Zapovjednik kenijske vojske poginuo u padu vojnog helikoptera
Argentina traži partnerski status u NATO-u
18.04.2024
Netanyahu britanskom šefu diplomacije: Sami ćemo odlučiti kako ćemo odgovoriti Iranu
Njemački i britanski šefovi diplomacije pozvali Izrael na suzdržanost od eskalacije
U izraelskim napadima uništeno više od 4000 embrija u Gazi
Rusi nadograđuju svoje tenkove-kornjače. Sad imaju radijske ometače
U BiH pronađena djevojčica iz Njemačke, žrtva trgovine ljudima
Rusi raketirali Černihiv, poginulo najmanje 13 ljudi
Birači izvan Hrvatske: Putovala sam dva sata, ali htjela sam glasati, volim Hrvatsku
17.04.2024
Kanađanin se obogatio prevarivši više od milijun Amerikanaca
Ukrajinski gradonačelnik otišao u rat pa ubijen tijekom misije
Godina kada je cijela Europa gorjela
SAD britanskom sudu dao jamstva potrebna za izručenje Juliana Assangea
Koliko je jaka iranska vojska?
SAD: Ovo su informacije koje imamo o osveti Izraela. Neke mogućnosti su zastrašujuće
Katastrofalne poplave u Dubaiju. U jednom danu palo kiše koliko inače u godinu dana
16.04.2024
Ovaj čovjek ispraznio je gradove, uveo potpuno ludilo i pobio milijune
Deseci porotnika odbili biti na suđenju Trumpu. Jedan rekao: Jednostavno nisam mogao
Izraelski doseljenici ubili 2 Palestinca na Zapadnoj obali, naoružani upali u selo
Izraelski vojnici ušli u Libanon pa upali u Hezbollahovu zamku i stradali
Čeka se odgovor Izraela. Ako uzvrati istom mjerom, Iran neće imati šanse
Rusi brutalno raketiraju milijunski grad. To je najava kopnene ofenzive?
15.04.2024
Zelenski: Izraelu su pomogli saveznici, a mi mjesecima čekamo pomoć
Palestinci oduševljeni zbog napada na Izrael. "Klali su nas više od šest mjeseci"
Izrael: Oborili smo neprijateljski dron lansiran iz Jemena
Izraelska vojska: Odobreni su operativni planovi i za ofenzivu i za defenzivu
Iran: Mogli bismo gađati Amerikance ako budu branili Izraelce
Policajka ubila napadača iz Sydneyja. Njegovi roditelji: Samo je radila svoj posao
Izrael: Curica koja je ozlijeđena u iranskom napadu je kritično
14.04.2024
Širi se lažna slika eksplozije u Teheranu
Iran: Lansirali smo i projektile i dronove na Izrael
Izrael: Spremni smo za mogući iranski napad
Žena u SAD-u ubila dečka i svoju bebu. Upozoravala na apokalipsu zbog pomrčine
Iran zaprijetio Izraelu. Biden se ranije vraća u Washington
Scholz otputovao u Kinu. Nalazi se sa Xijem
Banda iz Bugarske u Britaniji ukrala 54 milijuna funti pomoći. Ovo je njihova taktika
13.04.2024
Biden očekuje iranski napad na Izrael, poručio im: Nemojte
UN: Potonuo brod s migrantima kod talijanske obale, nestalo 45 migranata
Iran i Izrael desetljećima su neprijatelji. Prijeti li zaista eskalacija sukoba?
SAD: Iranski napad na Izrael je stvarna prijetnja, branit ćemo ga
Cijene nafte blizu 92 dolara zbog straha od eskalacije na Bliskom istoku
Skočio s kruzera u more prije tjedan dana. Otac: Dobar je ronilac, vjerujem da je živ
Agencija: Švedska neće ispuniti klimatske ciljeve bez promjena politike
12.04.2024
Macron: Moramo se trajno pripremiti za geopolitičku i geostratešku promjenu
Iran: Naš odgovor Izraelu bit će kontroliran i neće izazvati eskalaciju
Turska priprema novi mirovni plan za Ukrajinu
Američki general: Rusi su nadoknadili gubitke puno brže od očekivanog
Nizozemska daje još 400 milijuna eura Ukrajini
Japanski premijer: Ukrajina riskira kolaps bez američke podrške
Navalni je prije smrti uspio dovršiti autobiografiju, objavit će se
11.04.2024
Pucnjava u Americi ispred džamije. Ozlijeđeno više osoba
Jedna osoba ubijena u napadu nožem u Francuskoj. Napadača ubila policija
Britanija najavila redovite vojne vježbe s Amerikom i Japanom
Velike mjere sigurnosti na utakmicama u Madridu i Parizu zbog ISIL-ovih prijetnji
Britanski TV doktor pacijentici radio botoks u zamjenu za seks
Sastali se Biden i japanski premijer, najavili "nikad viđenu" obrambenu suradnju
10.04.2024
Američka savezna država zabranila gotovo sve pobačaje
15-godišnjak izveo pokolj u školi u SAD-u. Zbog toga u zatvor idu i njegovi roditelji
UN: U Ukrajini je naglo porastao broj poginulih i ozlijeđenih civila
Ukrajinska obrana je pred kolapsom. Ovo su najgori scenariji za kraj rata
Trump i britanski ministar razgovarali o izdvajanju članica NATO-a na obranu
Umro je Peter Higgs
Izrael nabavlja 40.000 šatora za evakuaciju ljudi iz Rafaha
09.04.2024
Vatikan tvrdi da je protiv zakona koji kriminaliziraju istospolne radnje
Razbijena mreža krivotvoritelja novca u Napulju. Novčanice zvali Maradona i Pele
Zašto Rusija tako manijakalno želi okriviti Ukrajinu za masakr u Moskvi?
SAD: Vršimo pritisak na Izrael da dopusti više kamiona s pomoći u Gazi
Izraelski oporbeni čelnik: Dogovor o oslobađanju talaca je težak, ali izvediv
SAD: Nismo obaviješteni o datumu izraelske invazije na Rafah
08.04.2024
Ukrajina dronovima napala nuklearku Zaporižja. Dron ubio dijete u Belgorodu
Savjetnik iranskog vrhovnog vođe: Nijedno izraelsko veleposlanstvo nije sigurno
Šef ukrajinskih obavještajaca: Rusija krajem proljeća kreće u novu veliku ofenzivu
Od par sela do najmoćnije sile svijeta. Ovako je nastao, rastao i propao Rim
Ruanda obilježava 30. godišnjicu genocida nad Tutsijima
Cameron: Britanska podrška Izraelu nije bezuvjetna
07.04.2024
Zelenski: Ukrajina bi uskoro mogla ostati bez projektila protuzračne obrane
Scholz: EU treba ulagati više u zajedničku sigurnost da nas se nitko ne usudi napasti
Uhićena Greta Thunberg
Milanović: Odlazak u Čepin otkazao sam zbog reputacijskog rizika
Musk: Tesla će 8. kolovoza predstaviti robotaksi
Ruska kapsula Sojuz vratila tri člana posade ISS-a na Zemlju
Broj mrtvih u tajvanskom potresu popeo se na 13. Stotine još zatočene
06.04.2024
Kuba pokušava smanjiti napetost nakon prosvjeda, građanima zajamčeni obroci
Potres od 4.8 kod New Yorka. Problemi u zračnom i željezničkom prometu
Europol: Europskoj uniji prijeti više od 800 kriminalnih mreža
EK: Očekujemo od Izraela da brzo omogući veći pristup humanitarne pomoći Gazi
Rusija: Glavno potencijalno područje za dijalog sa SAD-om je naoružanje u svemiru
Izrael smijenio dva časnika smrti sedam humanitaraca u Gazi
05.04.2024
World Central Kitchen i španjolski humanitarci obustavljaju pomoć Gazi morem
Huti: Ubijeno 37 ljudi u američkim i britanskim napadima na Jemen
Kineskinja ukrala 5.8 milijardi eura, htjela doći u Hrvatsku i vladati Liberlandom
Veliki Bidenov zaokret, SAD poslao najžešće upozorenje Izraelu dosad
Vođa Hamasa: U prijedlogu Egipta o prekidu vatre ništa novo. Neprihvatljiv je
Održao govor na kiši, razbolio se i umro. Predsjednik SAD-a bio je mjesec dana
Za vikend izvedena jedna od najvećih pljački u povijesti Los Angelesa
04.04.2024
Zelenski: Rusi pripremaju mobilizaciju 300.000 ljudi do lipnja. Peskov: Nije istina
Ukrajinska fronta je pred urušavanjem. Časnici: Skoro ništa nam više ne može pomoći
UN obustavlja noćno dopremanje pomoći u Gazu nakon smrti humanitaraca
Milanović: Danas je bilo nevjerojatno slušati što Plenković govori
Na Tajvanu traje velika potraga. Urušen otok, nagnute zgrade, nastale goleme rupe
Nakon prosvjeda u Turskoj priznata pobjeda kurdskog gradonačelnika
Plenković: Putin je najveći poticatelj proširenja EU
03.04.2024
Bijela kuća: SAD nije umiješan u napad na iransko veleposlanstvo u Damasku
Tisuće Izraelaca i dalje prosvjeduju protiv vlade, došli s bakljama pred parlament
Predsjednik Izraela ispričao se nakon smrti sedam humanitaraca
Bijela kuća: Ogorčeni smo izraelskim napadom u kojem su ubijeni humanitarci
Katalonski predsjednik predložio novi referendum o neovisnosti. Ovo bi bilo pitanje
Biden i Xi pričali telefonom. "Cilj je kontrola napetosti između dvije supersile"
Rusi napadaju na istoku, vode se žestoke bitke. Ključna ukrajinska linija propada
02.04.2024
Tri osobe nestale u lavini na švicarskom skijalištu
Iran odgovorio nakon napada na konzulat: Teheran će odlučiti o tipu kazne agresora 
