Upozorenje: Neke zagađujuće materije mogu uzrokovati zdravstvene probleme osobama koje su veoma osjetljive na zagađenje zraka.
Takve osobe trebaju izbjegavati boravak vani i smanjiti naprezanje tokom boravka vani.
Norveški avion sa 167 putnika primio prijetnju bombom USKORO OPŠIRNIJE
USKORO OPŠIRNIJE NA INDEXU
Norveški avion sa 167 putnika primio prijetnju bombom USKORO OPŠIRNIJE
R.A.
KAKO javljaju norveški i švedski mediji odmah nakon polijetanja jutros nešto prije 11 sati norveški je avion primio prijetnju bombom.
U avionu se nalazi 167 osoba. Expressen piše kako se radi o Boeingu 737 koji je iz Stockholma poletio za Nicu.
Avio se vratio na aerodrom u Stockholmu Arlanda. Brojne policijske i vojne snage dočekale su aviona na aerodromu. Glasnogovornica policije potvrdila je da je zaprimljena prijetnja.
Jedan od svjedoka kazao je Dagens Nyheteru da je avion sletio na najudaljeniji dio piste. Aftonbladet javlja kako će svi putnici i posada biti evakuirani.
Reporter BBC-a razgovarao s Venezuelancima: Ovo je kao ratna zona
Stanovnici Venezuele za BBC: Ovo je kao ratna zona, nemamo hrane ni struje
P.S.
Foto: EPA
DOSADAŠNJI predsjednik Venezuele, Nicolas Maduro, bio je vozač autobusa prije nego je napredovao u politici, u redovima Ujedinjene socijalističke stranke Huga Chaveza.
Što ljudi koji se danas voze autobusom u Caracasu misle o stanju u kojem se zemlja nalazi dok se Maduro i novi samoproglašeni predsjednik države Juan Guaido nadmeću za vlast?
Reporter BBC-Ja James Reynolds otišao je u Caracas, ukrcao se na autobus i pitao putnike upravo to.
"Kakav je život u Caracasu danas?", pita reporter. "Znate što je odiseja? Sve je odiseja", odgovara mu starija putnica: "Nemamo, prijevoz, hranu struju ni plin."
"Nemate plin kući?", pita je novinar. "Nismo imali plin kući dva mjeseca", odgovara ona.
"Moja kći odlazi, a ja ostajem ovdje"
"Moje putovanje na posao traje dva sata", kaže druga putnica, koja je u autobusu s kćeri. "Znači, četiri sata svaki dan?", provjerava novinar.
"Da, po dva sata u svakom smjeru", potvrđuje ona.
"Mnogi ljudi su otišli iz Venezuele. Vi ostajete?", zanima novinara. "Volim svoju zemlju... Ja ostajem. Moja kći odlazi, a ja ostajem ovdje", kaže ova majka, suzdržavajući se da ne brizne u plač.
"Vi odlazite?", pita novinar njenu kćer. "Da, u Kolumbiju", kaže ona. Na pitanje zašto, objašnjava: "Jer je preskupo za nas da preživimo ovdje. Ne mogu podnijeti da vidim kako moja mama pati, ne mogu naći posao. Naše zajedničke plaće jednostavno nisu dovoljne."
"Što radite danas?", pita novinar sljedećeg putnika. "Nezaposlen sam", odgovara on.
"Nema ničega, a vlada kontrolira (sve)"
"Možete li si priuštiti dovoljno hrane, poput govedine, jaja, kruha...?", zanima novinara, na što nezaposleni Venezuelanac kaže: "Nema ničega, a vlada kontrolira tko može dobiti (ono čega ima)."
Na pitanje kakav je život u Caracasu, još jedan putnik daje dramatičan odgovor: "Užasno. Kao u ratnoj zoni."
"Na koji način?", pita novinar. "Nestašica, nasilje, loša vlada", kaže putnik koji objašnjava da je odvjetnik.
"Ostajete li u Venezueli?", pita ga novinar. "I ja odlazim, u Španjolsku", kaže i zatim upozorava televizijsku ekipu: "Oprezno s opremom (za snimanje), bilo je mnogo pljački ovdje."
"Ima li problema na busu ovdje?", pita novinar vozača. "Da, mnogo. Ima krađi svaki dan", potvrđuje on. "U mojih 12 godina kao vozač, to se dogodilo toliko puta. Ne možemo puštati glazbu jer su lopovi ukrali radio", dodaje, okrećući se putnicima.
0 ( + )
*
Iz sporazuma o nuklearnim projektilima povukle se Amerika i Rusija. NATO ga želi
Iz sporazuma o nuklearnim projektilima povukle se Amerika i Rusija. NATO ga želi
HINA
Foto: EPA
GLAVNI tajnik NATO-a Jens Stoltenberg rekao je da želi sačuvati Sporazum o eliminaciji nuklearnih projektila kratkog i srednjeg dometa (INF), sklopljen između Sjedinjenih Država i Rusije, na način da se u njega uključi više država.
Washington je u petak objavio da se povlači iz sporazuma o kontroli naoružanja iz 1987., a Moskva je učinila isto dan kasnije.
Obje zemlje jedna drugu optužuju za kršenje sporazuma, jednog od zadnjih velikih hladnoratovskih nuklearnih sporazuma koji zabranjuje razvoj kapaciteta nuklearnih projektila lansiranih sa zemlje u dosegu 500 do 5500 kilometara.
U komentarima koje je objavio njemački Funke Media Group, Stoltenberg je rekao da se Rusija uvijek žalila da zemlje poput Kine, Indije, Pakistana i Irana razvijaju projektile srednjeg dometa dok je Rusiji to bilo zabranjeno.
"To međutim nije izgovor za kršenje sporazuma", rekao je Stoltenberg."Upravo suprotno. To nas treba nagnati da sporazum ojačamo uključivanjem više partnera."
On je rekao da će NATO razmotriti koje su mu inicijative na raspolaganju kako bi održao sporazum i pojačao kontrolu naoružanja.
"I razgovarat ćemo ponovno s Rusijom", kazao je.
Sjedinjene Države objavile su 1. veljače da se povlače iz INF-a jer je Rusija prekršila taj dogovor zaključen za vrijeme Hladnog rata, s time da će proces povlačenja biti dovršen za šest mjeseci, osim ako Rusija ne ispoštuje svoje obveze i "uništi sve rakete, lansere i opremu koja krši sporazum", rekao je predsjednik Donald Trump u priopćenju.
Dan kasnije Rusija je objavila da se također povlači iz sporazuma, kao odgovor na potez SAD-a.
0 ( + )
*
Sastaju se zemlje Europe i Latinske Amerike, tražit će nove izbore u Venezueli
Sastaju se zemlje Europe i Latinske Amerike, tražit će nove izbore u Venezueli
HINA
Foto: EPA
SKUPINA europskih i latinoameričkih zemalja sastat će se u urugvajskom Montevideu kako bi zatražila nove izbore u Venezueli, u pokušaju da se riješi tamošnja sve dublja politička kriza.
Tzv. kontaktna skupina okuplja Njemačku, Francusku, Italiju, Britaniju, Španjolsku, Portugal, Švedsku, Nizozemsku, Ekvador, Kostariku, Urugvaj i Boliviju.
Prvi sastanak te grupe održat će se na ministarskoj razini, objavila je EU.
Venezuelski predsjednik Nicolas Maduro osvojio je drugi mandat na izborima u svibnju prošle godine koji se smatraju uvelike nedemokratskima, nakon čega se u siječnju oporbeni vođa Juan Guaido proglasio privremenim predsjednikom.
Ubrzo ga je priznao veći broj zemalja, među kojima i europske i američke, iako EU još uvijek nema jedinstveno stajalište o tome.
Krinka za američku intervenciju
Skup u Montevideu je hitan zbog potrebe da se izbjegne rizik unutarnjeg nasilja ili vanjske intervencije, rekao je ranije ovog tjedna jedan europski izvor koji je želio stati neimenovan.
"Ovdje se ne radi o dijalogu između strana... Ovaj proces treba dovesti do izbora, s potrebnim jamstvima", naglasio je.
Sastanak se događa u trenutku kada Guaido pokušava u Venezuelu dovesti humanitarnu pomoć, što Maduro smatra krinkom za američku intervenciju u Venezueli.
Sjedinjene Države poslale su hranu i lijekove na granicu sa susjednom Kolumbijom koju je Venezuela blokirala.
Američki dužnosnici rekli su kako su kamioni s humanitarnom pomoći stigli na kolumbijsko-venezuelsku granicu na zahtjev Juana Guaidoa.
Glad, bolesti i hiperinflacija
Madurova vlada odbija da je Venezuela u humanitarnoj krizi i tvrdi da su za gospodarske probleme krive sankcije. Venezuela se bori s glađu, bolestima i hiperinflacijom koja bi u 2019. mogla dosegnuti deset milijuna posto.
Američki državni tajnik Mike Pompeo tvitao je kako Maduro "blokira pomoć kamionima i brodskim kontejnerima".
"Venezuelski narod očajnički treba humanitarnu pomoć. SAD i druge zemlje pokušavaju pomoći, ali venezuelska vojska po Madurovim zapovijedima blokira pomoć kamionima i brodskim kontejnerima", napisao je Pompeo.
Guaido je prošlog mjeseca u pismu glavnom tajniku UN-a Antoniu Guterresu napisao kako Venezuela treba pomoć. No venezuelsko mjesto u UN-u drži predsjednik Maduro i njegova vlada, stoga Guterres nije mogao poslati humanitarnu pomoć bez Madurova odobrenja ili odluke Vijeća sigurnosti.
Sjedinjene Države bi stoga mogle tražiti dopuštenje Vijeća kako bi dostavile pomoć Madurovoj oporbi, no izgledno je da će taj potez blokirati Rusija.
Maduro je u ponedjeljak poručio kako Venezuelci "nisu prosjaci" te da neće dopustiti da njegova zemlja bude osramoćena.
0 ( + )
*
Spasioci pod ruševinama osmerokatnice cijelu noć tražili preživjele
Najmanje troje mrtvih u Istanbulu. Urušila se osmerokatnica
L.Š.
Screenshot: Ruptley
NAJMANJE tri osobe su poginule, a dvanaest ih je ozlijeđeno prilikom urušavanja zgrade u Istanbulu. Vatrogasci, hitna pomoć i policija odmah su došli na mjesto događaja.
U zgradi je bilo 14 stanova u kojima su živjele 43 osobe.
Prema prvim informacijama zgrada se urušila nakon eksplozije čiji uzrok još nije poznat, piše BBC koji dodaje kako je zgrada bila izgrađena bez papira.
Dosad su identificirane dvije poginule osobe koje su bile starosti od 45 i 33 godina. Trećoj poginuloj osobi se još ne zna identitet.
0 ( + )
*
Britanska vlada: Imat ćemo samovozeće aute do 2021. godine
Britanska vlada: Imat ćemo samovozeće aute do 2021. godine
R.I.
Foto: EPA
AUTOMOBILI bez vozača mogli bi se u potpunosti koristiti na britanskim cestama od 2021. godine, priopćila je jučer britanska vlada.
Vlada procjenjuje da će do 2035. industrija autonomnih automobila u Velikoj Britaniji vrijediti 52 milijarde funti, piše CNN. Međutim, potpuna integracija ovih tehnologija u svakodnevni život Britanaca zahtijevat će izmjene postojećih propisa i zakonodavstva.
Velika Britanija jako je posvećena tehnološkom napretku. Očekuje se da će se u budžet uključiti sredstva za istraživanje AI i 5G tehnologije koje će biti od velikog značaja za neometano kretanje samovozećih automobila na državnim cestama.
Kanada je već započela testiranje samovozećih automobila
Ovi napori dio su glavnog cilja Britanije za prelazak na obnovljive izvore energije. Diljem svijeta, zemlje se obavezuju na slične promjene dok drastični utjecaj fosilnih goriva na okoliš i klimatske promjene, kao i troškovne prednosti prebacivanja na obnovljive izvore energije, postaju sve istaknutiji.
Britanija nije sama kad je u pitanju prihvaćanje autonomnih vozila. Kanada je već započela testiranje automobila bez vozača na svojim ulicama, a očekuje se da će Toyota započeti testiranje svog ranga samovozećih vozila već iduće godine.
S ovakvim inicijativama i ostalim pokretima za povećanje interesa, očekuje se da će vozila bez vozača postati široko prihvaćena na globalnoj razini u nadolazećim godinama.
0 ( + )
*
Telegraph: May odgađa glasanje o novom sporazumu o Brexitu do kraja veljače
Telegraph: May odgađa glasanje o novom sporazumu o Brexitu do kraja veljače
HINA
Foto: EPA
BRITANSKA premijerka Theresa May priprema se odgoditi drugo glasovanje parlamenta o njezinom sporazumu o Brexitu na kraj veljače, prenose novine Telegraph.
Dužnosnik njezinog ureda odgovoran za prisutnost zastupnika u parlamentu u utorak je na sastanku vlade rekao kako se glasovanje neće održati idući tjedan, kao što je bilo očekivano, jer May neće uspjeti na vrijeme ispregovarati promjene sporazuma koji je postigla s Bruxellesom, stoji u izvještaju britanskog medija, bez navođenja izvora.
Britanski zastupnici prošli su mjesec odbacili originalan dogovor premijerke i EU-a o izlasku Velike Britanije iz tog saveza, te su od May zatražili da ga izmijeni.
No EU odbija dati novu ponudu, ponovio je u srijedu predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk, a na to je ranije upozorio i glavni pregovarač EU-a Michel Barnier.
Glasovanje o novom sporazumu sada se planira za tjedan koji počinje 25. veljače, samo mjesec dana prije 29. ožujka, datuma određenog za službeni izlazak.
May u četvrtak putuje u Bruxelles kako bi europskim čelnicima poručila da moraju prihvatiti pravno obvezujuće promjene dogovora oko irske granice ili će se morati suočiti s kaotičnim brexitom bez postignutog sporazuma.