Mladić pokušao uskočiti u papamobil
NA TJEDNOJ papinskoj audijenciji na Trgu sv. Petra u Rimu muškarac je pokušao uskočiti u papamobil Benedikta XVI, ali su ga svladali sigurnosni dužnosnici, javljaju strani mediji.
Papa nije stradao, a čini se da nije ni primijetio incident i nastavio je s audijencijom kao i inače. Incident je podsjetio na maj 1981., kad je turski državljanin Ali Acga pokušao izvršiti atentat na tadašnjeg Papu Ivana Pavla II, također dok se vozio u papamobilu na istom trgu.
Danas je muškarac, koji se nalazio među 35 000 ljudi koji su prisustvovali audijenciji, preskočio metalnu ogradu i završio iza papamobila, koji je bio u pokretu. Papini tjelohranitelji su ga savladali i srušili na zemlju.
Muškarac je bio odjeven u ružičastu majicu kratkih rukava, tamne kratke hlače, s bejzbol kapom na glavi. Pokušao se popeti na otvoreni papamobil dok je papa bio u njemu i pozdravljao okupljene vjernike. Papamobil nije bio zatvoren neprobojnim staklom.
Trenutno je zadržan od vatikanske policije, a još se ne zna koji su mu bili motivi, no ovo najvjerojatnije nije bio agresivan čin.
J.D.
Carla Del Ponte želi Mladića u Haagu što prije
TIJEKOM današnjeg dana haška tužiteljica Carla Del Ponte nastavlja svoj posjet Beogradu, a danas bi trebala razgovarati s predsjednikom Srbije Borisom Tadićem, s kojim bi trebala razgovarati o ostvarivanju potpune suradnje te zemlje s Haškim sudom.
Del Ponte bi se najprije trebala sastati s ministrom pravde Dušanom Petrovićem, a zatim s potpredsjednikom Vlade Srbije Božidarom Đelićem.
Del Ponte je jučer, tokom drugog dana posjete Beogradu, još jednom ponovila kako je neophodno da Srbija što prije dovrši suradnju s Tribunalom te izruči Ratka Mladića. Ono što ju je najviše zanimalo, kako izvještavaju srpski mediji, bila su četvorica bjegunaca čije izručenje traži Haški sud, odnosno koje su radnje poduzete da se isti dovedu u Haag. Također je pozdravila to što je jedan od srpskih optuženika za ratne zločine izručen Haagu.
S tužiteljem za ratne zločine Vladimirom Vukčevićem i šefovima BIA-e i vojno sigurnosne agencije Radetom Bulatovićem i Svetkom Kovačem Del Ponte je jučer razgovarala gotovo tri sata, no o njihovu razgovoru nije bilo nikakvih službenih informacija, prije svega iz razloga što nitko od sudionika nije želio razgovarati sa srpskim medijima.
Kako stoji u priopćenju srpskog Ministarstva obrane Del Ponte je naglasila kako je neophodno da se ostali optuženici uhapse i prebace u Haag , prije svega Ratko Mladić. Srpski ministar obrane Dragan Šutanovac i Del Ponte su se složili da je "neophodna puna suradnja Srbije i Tribunala u Hagu".
Foto:AFP
"Lažemo o naseljima na Zapadnoj obali"
"POSLALI su nas izvan zemlje, jednostavno rečeno, da lažemo", rekao je danas ujutro jedan izraelski diplomat vojnom radiju u emisiji u kojoj se raspravljalo o problemima konstantnog nastavka građenja u židovskim naseljima na Zapadnoj obali.
"Nalazimo se s ministrima vanjskih poslova diljem svijeta, govorimo im da se prestaje s gradnjom u naseljima, i čini se da im konstantno lažemo", rekao je diplomat nakon što je radio izvijestio kako je u jednom od naselja izgrađeno novih 100 stanova.
Na Zapadnoj obali, području koje je prije kontrolirao Jordan, a koje je Izrael osvojio u Šestodnevnom ratu prije 40 godina, ima, po svim procjenama, oko 250 000 židovskih naseljenika. Dodatnih 200-tinjak hiljada živi u Istočnom jeruzalemu, koji je također osvojen '67. Otprilike tri četvrtine tih naseljenika je otišlo tamo iz ekonomskih razloga, a jedna četvrtina su naseljenici koje se naziva nacionalno-religijskima. Dio tih naseljenika su potpuni religijski fanatici koji su naselja izgradili duboku u područjima naseljenim arapskim stanovništvom (na Zapadnoj obali živi oko 3,5 milijuna Arapa). Izraelske naseljenike na Zapadnoj obali štiti vojska, za čiji boravak tamo se izdaju pozamašne novčane svote. Osim naselja, grade se i tzv. prethodnice, u kojima se naseljavaju i civili i vojnici.
Naseljenici su većinom dio biračkog tijela desnice, i svojim brojem imaju relativno jak utjecaj na izraelsku politiku. Od velike ekspanzije naselja krajem 70-ih godina prošlog stoljeća, naselja na Zapadnoj obali postala su jedan od većih problema izraelske vanjske politike. Po planu "road map", iznesenom 2002., kojeg su predložile članice tzv. Kvarteta (SAD, Rusija, EU, UN), a koji treba osigurati mir između Izraela i Palestinaca, gradnja daljnjih naselja i prethodnica je zabranjena. Izrael formalno nije prekršio taj dogovor, ali konstantno se unutar samih naselja grade nove kuće i stanovi, što predstavlja prilično problem. Stambene jedinice u naseljima postižu vrlo visoku cijenu, potražnja za njima je velika, a stanovi se razgrabe čim dođu na tržište.
Kadima, trenutno vladajuća stranka u Izraelu, je 2005. došla na vlast na platformi unilateralnog povlačenja naselja i vojske iz Pojasa Gaze. To je i učinjeno, iz Gaze je evakuirano tamošnjih 9000 naseljenika, zajedno s vojskom, ali, unatoč očekivanjima, povlačenje iz Gaze nije donijelo mir, nego je bacilo to područje u stanje potpunog kaosa, koji traje i dalje. U takvoj političkoj klimi je ideja o povlačenju sa Zapadne obale naišla na dodatne opstrukcije, a gradnja dodatnih stambenih jedinica u postojećim naseljima se nastavlja. To predstavlja jedan od najvećih problema u pregovorima Izraela i Palestinaca, a mnogi upozoravaju kako naseljenici služe kao trn u oku umjerenim Palestincima koji b bili spremni pregovarati.
Budući da se pregovara o stvaranju palestinske države, što je trenutno svima u interesu, premijer Olmert je nedavno najavio evakuaciju nekolicine prethodnica, a očekuju se i daljnje koncesije Palestincima, no, taj proces uporno nailazi na zapreke, koje će se u budućnosti morati premostiti, ako se želi postići trajni mir.
J.D.
Foto:AFP
Castro dao prvi televizijski intervju nakon bolesti
NAKON desetomjesečnog odsutstva s medijske scene zbog bolesti, kubanski predsjednik Fidel Catsro na kubanskoj televiziji se, izgledajući nešto zdravije i živahnije, pojavio u utorak, pri čemu je dao svoj prvi duži intervju nakon bolesti, oporavka i abdiciranja s vlasti u ljeto prošle godine.
Govoreći sporo, Castro se radije fokusirao na prijašnje uspomene, nego na svoju bolest i oporavak. Brada i kosa 80-godišnjeg kubanskog predsjednika bile su uredno počešljane, a on sam je izgledao odmoreno i "spremno za akciju", javljaju kubanski mediji.
Najveći dojam na Kubance, kako izvještavaju tamošnji mediji, ostavio je izgled njihova predsjednika koji je izgledao puno zdravije nego što su ga građani gledali posljednjih mjeseci. Castro se u posljednje vrijeme oporavljao na lokaciji nepoznatoj javnosti, u kojoj je rijetko viđen od 31. srpnja prošle godine, kada je objavio da na privremeno predaje vlast svom 76-godišnjem bratu Raulu.
Kubanski je predsjednik na intervju, koji je snimljen u ponedjeljak, a emitiran u utorak u emisiji "Okrugli stol", došao u trenirci crvene, bijele i plave boje, s kubanskom zastavom na grudima.
Tijekom intervjua nije govorio o međunarodnim pitanjima i problemima, kao ni o svojim planovima o povratku na mjesto kubanskog vođe. Više od pola sata Castro je govorio o Vijetnamu i njegovu sastanku s liderom vijetnamske komunističke partije Nongom Duk Manhom.
"Radim ono što moram raditi. Više nema tajni. Rekao sam da jedem bolje po prvi put", bio je jedan od rijetkih Castrovih osvrta na njegovu bolest tokom intrevjua. Trebalo mu je oko 40 minuta od početka istoga da spomene američkog predsjednika Georgea Busha, pri čemu ga se dotakao spomenuvši ga tek u kontekstu njihovih sastanaka povodom tema vezanih za okoliš.
O Georgeo Bushu, kao i o Kubi te problemu globalnog zagrijavanja, Castro je prošli tjedan objavio više članaka, a to će, kako je najavio, nastaviti raditi i dalje. O povratku na vlast nije govorio, čime je dao daljnjeg povoda spekulacijama da će nastaviti vladati "iz pozadine".
B.S.
Foto:AFP
Hrvatski interventni policajci na osiguranju summita G8 u Njemačkoj
ČETIRI hrvatska policajca, pripadnika Interventne policije, osiguravat će summit lidera osam industrijski najrazvijenijih zemalja (G8) koji se održava u Heiligendammu u Njemačkoj, priopćeno je u srijedu iz MUP-a.
Hrvatski interventni policajci u Njemačkoj djeluju u sklopu jakih redarstvenih snaga koje osiguravaju održavanje summita. Pojačane policijske snage u Njemačkoj se moraju suprotstaviti skupini od oko 80.000 antiglobalističkih protestanata koji će protiv summita zemalja G8 protestovati u gradu Rostocku.
U MUP-u navode kako će hrvatski policajci na osiguranju summita sudjelovati u svojstvu promatrača. Inače, za potrebe osiguranja summita bit će angažirano oko 16.000 njemačkih policajaca.
Hrvatski policajci u Njemačkoj su već nekoliko puta surađivali na sličnim zadacima kojima je cilj obučavanje naših policajaca za specifične zadaće. Tako su naši policajci sudjelovali u osiguranju posjeta Pape Benedikta XVI. Njemačkoj te u prijevozu nuklearnog otpada i velikih protesta u pokrajini Niedersachsen 2006. godine.
Hrvatski i njemački policajci surađivali su i tokom održavanja Svjetskog nogometnog prvenstva održanog prošle godine, a 10 hrvatskih interventnih policajaca direktno je sudjelovalo u osiguranju utakmice Hrvatska-Japan.
Mjere osiguranja summita G8 koji će trajati do petka, pratit će i zapovjednik Zapovjedništva interventne policije Zdravko Modrušan sa svojim suradnicima.
I.K.