Fizičari premašili brzinu svjetlosti. Kako je to moguće?
Fizičari premašili brzinu svjetlosti. Kako je to moguće?
Nenad Jarić Dauenahuer
Foto: Tenor
Tekst se nastavlja ispod oglasa
BRZINA svjetlosti (c) u vakuumu je oko 300.000 km u sekundi i prema zakonima prirode kakve poznajemo niti jedno tijelo (materija), energija ili informacija ne može putovati brže od nje - ona se smatra čvrstom granicom za prijenos svih podataka u svemiru.
Podaci koje sateliti šalju na Zemlju sa svojih misija putuju brzinom svjetlosti, budući da sateliti informaciju šalju u vidu elektromagnetskih valova, a svjetlost je dio elektromagnetskog spektra. Ako nam dolaze s Mjeseca koji je udaljen oko 300.000 km od Zemlje, stići će za jednu sekundu. Ako dolaze sa Saturnovog mjeseca Titana, trebat će im oko 71 minutu kada nam je Titan najbliže, a oko 88 kada je najdalje.
Brzina svjetlosti ovisi o tome kroz kakav se medij kreće. Primjerice, kroz staklo se kreće sporije nego kroz zrak, pa zato vidimo kako se zraka svjetla u staklu lomi. Ta priroda svjetlosti omogućila je stvaranje optičkih leća.
Ograničenje brzine putovanja brzinom svjetlosti vjerojatno nikada neće biti premašeno, osim ako ne nađemo načina da ga nekako zaobiđemo. Na primjer, da putujemo kroz crvotočine u prostor-vremenu ili da stvaramo mjehure prostor-vremena koji će putovati u prostor-vremenu. Naime, ograničenje koje vrijedi za kretanje svjetlosti kroz prostor-vrijeme ne vrijedi za kretanje samih dijelova prostor-vremena. Zbog toga se neki daleki dijelovi svemira, u njegovoj ekspanziji, od nas mogu udaljavati brzinama većim od brzine svjetlosti, a da zakoni Einsteinove relativnosti ne budu prekršeni. Zapravo, najveći dio svemira koji vidimo, preko 90%, već je prešao granicu iza koje se od nas udaljava brzinom većom od svjetlosti. Unatoč tome mi te dijelove vidimo jer je svjetlost iz njih krenula prije mnogo milijuna godina.
Zašto svjetlost ne može putovati brže od c?
U popularizaciji znanosti brzina svjetlosti kao granica najčešće se predstavlja pojednostavljenim tumačenjem povezanosti prostora i vremena.
U teoriji relativnosti prostor i vrijeme nisu dva odvojena svojstva svemira kako se to zamišljalo prije Einsteina; ona su međusobno povezana i nazivaju se prostor-vrijeme. U tom prostor-vremenu, koji se može prikazati koordinatnim sustavom u kojem je jedna koordinata prostor, a druga vrijeme, sve se uvijek kreće nekom istom "ukupnom" brzinom. Primjerice, ako stojimo na mjestu u smislu kretanja kroz prostor, kretat ćemo se maksimalnom brzinom u vremenu. Obratno, ako se krećemo maksimalnom brzinom u prostoru, naša će brzina u vremenu biti nula (slika gore ili video dolje). To je ono što kaže teorija relativnosti - što se brže krećemo kroz prostor, to sporije kucaju naši satovi.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Problem se pojavio nedugo nakon postavljanja teorije relativnosti
Fizičar prof. dr. sc. Hrvoje Buljan s Fizičkog odsjeka PMF-a u Zagrebu kaže da je za razumijevanje ove zahtjevne teme potrebno prije svega razumjeti brzinu svjetlosti.
"Einsteinova specijalna teorija relativnosti iz 1905. kaže da energija i materija ne mogu putovati brže od brzine svjetlosti u vakuumu", kaže Buljan.
"No, vrlo brzo nakon Einsteinovog otkrića fizičare su zabrinula razmatranja valnih paketa svjetlosti, odnosno skupina valova raznih frekvencija. Naime, njihovu brzinu opisujemo grupnom brzinom svjetlosnih valnih paketa koja u nekim materijalima može biti i veća od brzine svjetlosti, što je paradoks jer proizlazi iz teorije klasične elektrodinamike iz 19. stoljeća koja je u skladu s Einsteinovom relativnošću. Fizičar Sommerfeld pokazao je 1910. da fronta pravokutnog valnog paketa ne može putovati brže od brzine svjetlosti u vakuumu, a Brillouin je ukazao na nedostatak koncepta grupne brzine kada disperzija svjetlosti pokazuje anomalna svojstva. Razvojem laserskih tehnologija postalo je moguće stvarati valne pakete svjetlosti raznoraznih kompleksnih oblika. Razvojem novih materijala i realizacijom stanja materije poput hladnih atomskih plinova ili plazme, postalo je moguće dizajnirati medije koji 'usporavaju' ili 'ubrzavaju' svjetlost, odnosno grupnu brzinu svjetlosnih valnih paketa. Ponašanje valnih paketa svjetlosti i njihove grupne brzine već duže vrijeme intrigira znanstvenike. Na prvu se čini kao da je Einsteinova teorija srušena, a opet, detaljne analize uvijek su pokazale da teorija itekako vrijedi. I kako to sada objasniti?" pita se Buljan.
Što je grupna brzina svjetlosti i kako ona može biti veća od c?
Grupna brzina svjetlosti opisuje ritmički uspon i pad svjetlosnih valnih paketa, a ta brzina "valova u valovima" može se povećavati ili smanjivati ovisno o elektromagnetskom okruženju koje će utjecati na njih. Ova brzina, može biti veća ili niža od c, a ona utječe na to kako se oblik svjetlosnog impulsa širi i izobličuje dok se kreće kroz materijal.
Pokušajte zamisliti neki snop svjetlosti koji se proteže od Zemlje do Mjeseca. Fotoni u tom snopu neće se kretati brže od svjetlosti, no val unutar toga vala može.
Fizičari se već neko vrijeme igraju s ograničenjem brzine kretanja svjetlosnih valnih paketa u različitim materijalima kao što su hladni atomski plinovi, refraktivni kristali i optička vlakna. U časopisu Nature 2002. godine znanstvenici s NEC Research Institute u Princetonu objavili su da su valne pakete svjetlosti u plinu ceziju uspjeli ubrzati na brzinu koja je bila čak 300 puta veća od brzine svjetlosti. Štoviše, pokazalo se da su ti valni paketi virtualno izašli iz medija prije nego što su ušli u njega.
U eksperimentu su znanstvenici iz NEC-a mjerili vrijeme potrebno valnom paketu svjetlosti da prođe kroz 6 cm dugu posebno pripremljenu komoru ispunjenu metalom cezijem u plinovitom stanju. Pulsu svjetlosti od 3 mikrosekunde obično bi trebale samo 0.2 nanosekunde da prođe kroz komoru u vakuumu. No kada je prošla kroz posebno pripremljenu komoru, svjetlost se pojavila 62 nanosekunde prije nego što je prošla kroz komoru u vakuumu. Ova neobična pojava rezultat je "anomalne disperzije", učinka koji se vidi samo za neke frekventne pojase ovisno o materijalu, a u ovom ga eksperimentu stvara neprirodno toplinsko stanje plina cezija koji se koristi u komori.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Valni paket svjetlosti sastoji se od mnogih komponenata, od kojih svaka ima drugačiju valnu duljinu. To se može vidjeti kada sunčeva svjetlost prolazi kroz prizmu i rastavlja se na sastavne boje, kao na naslovnici albuma grupe Pink Floyd Dark Side of the Moon. Međutim, kako tumači stranica Optics.org, anomalna disperzija djeluje na valne duljine komponenata svjetlosti tako da ih modificira na neobičan način. Anomalna disperzija uzrokuje da one komponente koje u vakuumu imaju manju valnu duljinu u komori imaju veću valnu duljinu i obratno, da komponente s većom valnom duljinom u vakuumu imaju manju valnu duljinu u komori. Za razliku od normalne disperzije, anomalna disperzija ima izvanredan učinak koji valnom paketu omogućuje da se ponovno pojavi u udaljenoj točki naprijed uz njegov smjer širenja i stvori točan oblik svjetlosnog impulsa koji je ušao u komoru.
"Naš eksperiment pokazuje da je uvriježeno tumačenje da se ništa ne može kretati brže od brzine svjetlosti pogrešno. Međutim, Einsteinova teorija relativnosti i dalje ostaje jer još uvijek je ispravno reći da se informacije ne mogu prenositi brže od brzine svjetlosti u vakuumu", rekao je dr. Lijun Wang, jedan od autora studije iz 2002.
"Nastavit ćemo proučavati prirodu svjetlosti i nadamo se da će nam to dati bolji uvid u prirodni svijet te dodatno potaknuti novo razmišljanje prema mirnodopskim primjenama koje će koristiti čitavom čovječanstvu", dodao je.
Zbunjenost u znanstvenoj zajednici
Ovi eksperimenti uzrokovali su određenu zbunjenost. Naime, prema Einsteinovoj teoriji relativnosti, kada bi nešto nadmašilo brzinu c, to bi omogućilo da se neki događaj dogodi prije događaja koji ga je prouzročio. Primjerice, mogli biste pročitati ove riječi prije nego što su napisane.
Ipak, u to vrijeme većina fizičara nije se previše bojala za relativnost ili uzročnost. Uglavnom su se svi slagali da je u cijeloj priči jedino stvarno važno koliko brzo se prenosi energija te koliko se brzo mogu poslati informacije. Pritom se pod informacijama podrazumijeva bilo koji signal koji može utjecati na neki objekt ili sustav, primjerice, svjetlosni impuls koji može pokrenuti neki uređaj.
Istraživači su tvrdili da čak i ako je dio valnog paketa na prednjem rubu vala putovao brže od c, cjeloviti puls ne bi mogao imati nikakav učinak, on ne bi mogao prenijeti nikakve informacije sve dok veći dio valnog paketa ne bi stigao nešto kasnije.
Brzina impulsa je veća od c, ali informacije ipak nije
No koja je točno brzina informacija (vi) u takvom impulsu? Fizičari su pokušali pronaći odgovor. Neki su tvrdili da se brzina informacija treba poistovjetiti s grupnom brzinom, tako da ona može premašiti c, čime se krši uzročnost. Većina je pak smatrala da brzina informacija u svim situacijama mora biti manja ili jednaka c.
U studiji, koju su 2003. Daniel Gauthier sa Sveučilišta Duke u Durhamu u Sjevernoj Karolini i njegovi kolege objavili u časopisu Nature, istraživači su promatrali koliko brzo informacije mogu proći kroz medij u kojem grupna brzina valnog paketa znatno premašuje c.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Gauthierov tim istaknuo je da prijenos podataka nije samo stvar slanja signala. Signal mora biti kodiran na jednom kraju, a očitan na drugom. Da bi prenio informacije, signal se mora promijeniti - na primjer, svjetlost u nekom trenutku mora postati snažnija. Maksimalna brzina prijenosa podataka pritom odgovara najranijem vremenu u kojem se ta točka promjene može zabilježiti.
Otkrivanje informacije traje neko konačno vrijeme, primjerice, ovisno o obliku pulsa i količini pozadinskog šuma. Detektor mora razlikovati promjene koje predstavljaju informacije od onih koje su posljedica slučajnih kolebanja u signalu, poput radiostatike.
Gauthierov tim otkrio je da je potrebno dulje vrijeme da se detektiraju informacije kodirane u impulsu koji putuje kroz plin kalijevih atoma nego informacijama u valnom paketu koji putuju kroz vakuum brzinom c. Čak i kada je grupna brzina valnog paketa daleko nadmašivala brzinu svjetlosti, brzina informacija nikada nije prelazila brzinu c. Moglo bi se reći da je puls stizao prije, no da je trebalo dulje da objavi svoj dolazak.
Novo istraživanje
U novoj studiji, objavljenoj u časopisu Physical Review Letters istraživači iz Nacionalnog laboratorija Lawrence Livermore u Kaliforniji i Sveučilišta Rochester u New Yorku uspjeli su postići da svjetlosni impulsi putuju različitim brzinama koje su se kretale od jedne desetine uobičajene brzine svjetlosti do 30 posto veće od brzine svjetlosti u vakuumu.
U svojoj demonstraciji ClĂŠment Goyon i njegovi kolege prvo su stvorili vodik-helijevu plazmu, ionizirajući mlaz plina polariziranom laserskom zrakom. Zatim su usmjerili drugu lasersku zraku u plazmu. Tamo gdje su se putovi dvaju zraka križali, vodoravna komponenta drugog laserskog impulsa usporila je zbog promjene indeksa loma plazme. Ovo usporavanje proizašlo je iz interakcija između dva lasera i plazme.
Mjereći vremensko kašnjenje između vodoravne i okomite komponente drugog laserskog impulsa, tim je primijetio da su one imale različite brzine. Znanstvenici su otkrili da grupnu brzinu valnih paketa svjetlosti u plazmi mogu usporavati i ubrzavati ugađajući razliku u frekvencijama između dvaju snopova.
Ovo je dobra vijest za napredne tehnologije, osobito moćnih lasera. Koristeći struje plazme za izmjenu značajki svjetlosti, znanstvenici bi mogli spriječiti da se čvrsti optički materijali nekih lasera oštete na višim razinama energija.
0 ( + )
*
U Burkini Faso ubijeno 160 ljudi, to je najveći masakr u zadnjih šest godina
U Burkini Faso ubijeno 160 ljudi, to je najveći masakr u zadnjih šest godina
HINA
Ilustracija: Screenshot/YouTube
Tekst se nastavlja ispod oglasa
U NAJKRVAVIJEM napadu u posljednjih šest godina u Burkini Faso, koja je poprište džihadističkog nasilja, ubijeno je 160 ljudi, pokazuju najnoviji podaci, što svjedoči o ponoru u koji padaju ta zemlja i njezini susjedi u Sahelu.
Broj mrtvih u napadu za koji se sumnja da su ga počinili džihadisti u noći s petka na subotu u Solhanu, seoskom području na sjeveroistoku Burkine, neprestano je rastao. S početnih stotinjak popeo se na 138 pa na 160, navode tamošnji izvori.
Među ubijenima je dvadesetak djece
"Jučer je u tri zajedničke grobnice pokopano 160 tijela, među kojima dvadesetak djece", rekao je zastupnik te regije.
Dodao je da je situacija još nesigurna na tom području unatoč najavi vojnih operacija te da stanovnici i dalje bježe iz Solhana u obližnje Sebbu i Dori.
"Mnogi su sve izgubili u požarima koji su im uništili kuće i imovinu", rekao je.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Papa: Africi treba mir, a ne nasilje
Burkinu Faso, koja je bila pošteđena nasilja za mandata Blaisea Compaorea (1987.-2014.), kojeg optužuju da je pregovarao s džihadističkim skupinama kako bi sačuvao zemlju, žrtva je nasilnih sukoba od 2015., otkad je ubijeno najmanje 1400 ljudi, a milijun je raseljeno.
Novi predsjednik Roch Marc Christian Kabore, koji je 2015. zamijenio Compaorea, postavio je borbu protiv terorizma kao prioritet i 2020. je ponovo izabran, uglavnom zahvaljujući obećanju da će vratiti mir u zemlju.
Papa Franjo je rekao da moli za žrtve pokolja u Solhanu.
"Africi treba mir, a ne nasilje", poručio je Papa. I Europska unija je osudila kukavičke i barbarske napade, pozivajući da se "učini sve kako bi krivci odgovarali za svoje činove".
0 ( + )
*
WHO: Nije razumno da ćemo iskorijeniti koronu u cijelom svijetu
KORONAVIRUS U SVIJETU
WHO: Nije razumno da ćemo iskorijeniti koronu u cijelom svijetu
HINA
Ilustracija: EPA
Tekst se nastavlja ispod oglasa
GLOBALNO iskorjenjivanje koronavirusa trenutno nije razuman cilj, rekao je David Nabarro, posebni izaslanik Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) za koronu.
"Čovječanstvo će se morati naučiti na suživot s ovim virusom, sprječavajući ga da naglo izbije i uzrokuje žarišta bolesti. Iskorjenjivanje trenutačno nije razuman cilj za svijet", izjavio je doktor Nabarro u razgovoru za Sky News.
Dodao je da se proučavaju izvještaji o nepalskoj varijanti virusa.
"Svaki put kada naglo izbije, potakne u nečijem umu pomisao da bi se mogla pojaviti nova varijanta. To ne bi bilo iznenađujuće."
Tekst se nastavlja ispod oglasa
"Virus neće uskoro nestati"
Nabarro je rekao da će to biti "obrazac u budućnosti i da virus neće uskoro nestati, nego će se pojavljivati varijante".
Mnogi promatrači upozoravaju na nejednak pristup cjepivu u bogatim i u siromašnim zemljama, što pogoršava i produljuje pandemiju koja je dosad pokosila više od 3.5 milijuna ljudi.
Čelnici WHO-a, Svjetske trgovinske organizacije, Međunarodnog monetarnog fonda i Svjetske banke nedavno su pozvali svjetske čelnike da preuzmu novu obvezu i zauzmu se za pravedniju raspodjelu cjepiva kako bi se uspjelo suzbiti pandemiju.
0 ( + )
*
Peruanci biraju novog predsjednika, ankete predviđaju mrtvu trku
Peruanci biraju novog predsjednika, ankete predviđaju mrtvu trku
Hina
Foto: EPA
Tekst se nastavlja ispod oglasa
PERUANCI u nedjelju biraju novog predsjednika na izborima koji su ih podijelili - gradsko stanovništvo i oni s većim prihodima preferiraju Keiko Fujimori s desnog krila dok siromašnije ruralne regije podržavaju lijevog političkog novaka Pedra Castillu.
Birališta su otvorena u 7 sati (14 sati po srednjoeuropskom vremenu) na većini od 11.700 biračkih mjesta u Peruu, a službeni rezultati počet će pristizati u noći na ponedjeljak.
Izbori se odvijaju nekoliko dana nakon što se u Peruu utrostručio broj žrtava covida-19 nakon vladine revizije. Peru sada ima najviše mrtvih po stanovniku u svijetu.
Ankete pokazuju da se vodi mrtva trka, ali je Fujimori, koja je ranije zaostajala za Castillom, prešla u blagu prednost.
Fujimori (46), kći zatvorenog bivšeg predsjednika Alberta Fujimorija, obećava da će održati gospodarsku stabilnost i politike slobodnog tržišta u drugom najvećem svjetskom proizvođaču bakra te da će pomilovati svog oca koji je osuđen za kršenje ljudskih prava.
Fujimori je i sama provela nekoliko mjeseci u pritvoru zbog optužbi za korupciju koje odbacuje. Ako pobijedi, obustavit će se kazneni postupak protiv nje sve dok vodi zemlju.
Castillo (51), učitelj u osnovnoj školi i sindikalni čelnik, privukao je potporu siromašnih Peruanaca iz ruralnih krajeva i uplašio investitore obećanjima da će nacionalizirati rudarski sektor, što je kasnije nastojao povući. Obećao je da će izmijeniti sustav oporezivanja multinacionalnih kompanija i poziva na izmjene ustava.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Dolazi iz zabačenog sela blizu Tacabambe u sjevernom dijelu Anda koje ga je u subotu navečer pozdravilo dok je putovao kući. Castillo im se kratko obratio iako je politička kampanja zabranjena posljednjih dana uoči izbora u Peruu.
Gradsko poglavarstvo postavilo je pozornicu na glavnom trgu na kojemu su se okupile pristaše i odzvanjala glazba. U ostatku grada postavljeni su plakati za podršku Castillu, ali nije bilo nijednog za Fujimori.
"Sve su obećali"
Mnogi Peruanci nemaju povjerenja u političare nakon dva desetljeća tokom kojih su se vodile istrage protiv bivših predsjednika za korupciju.
Prošlog studenog Peru je promijenio tri predsjednika u tek nekoliko dana u političkoj krizi koja je izazvala žestoke prosvjede s nekoliko mrtvih.
Peruanka Ruth Rojas, koja živi u teškom siromaštvu sa svojom kćerkom s invaliditetom, rekla je da ne vjeruje obećanjima nijednog kandidata.
"Oni obećavaju sve dok ne uđu u vladu, a onda zaborave na siromašne, misle samo na sebe i na svoje ljude", rekla je Rojas za Reuters.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Anketari kažu da bi neodlučni glasači i Peruanci koji žive u inozemstvu mogli utjecati na ishod izbora.
Peruanaca u inozemstvu ima oko milijun, gotovo četiri posto od ukupno 25 milijuna birača. Obično malo njih glasa, tek ih je 0,8 posto glasalo na izborima u prvom krugu u travnju kada su još bila na snazi zatvaranja u pandemiji covida-19.
No predsjednik Izbornog povjerenstva u Peruu, Piero Corvetto, kaže da bi zahvaljujući uznapredovalim programima cijepljenja u područjima u kojima ima najviše Peruanaca - Sjedinjenim Državama, Španjolskoj, Argentini i Čileu, moglo glasati više ljudi.
Tijesan rezultat mogao bi dovesti do nekoliko dana nesigurnosti i napetosti dok se ne proglasi pobjednik.
Fujimori, koja je izgubila na izborima 2016. godine za 40.000 glasova, rekla je da je pogriješila što nije tražila ponovno prebrojavanje glasova.
Castillo je rekao da će ako se dogodi nešto nepovoljno, biti "prvi koji će okupiti ljude" iako je u subotu navečer mnoštvu obećao da će poštovati izborne rezultate.
0 ( + )
*
Biden uoči susreta s Putinom: SAD će stajati uz europske saveznike
Biden uoči susreta s Putinom: SAD će stajati uz europske saveznike
Hina
Foto: EPA
Tekst se nastavlja ispod oglasa
SJEDINJENE Države stajat će uz svoje europske saveznike protiv Rusije, obećao je američki predsjednik Joe Biden uoči prvog sastanka uživo s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, ali je također rekao da ne traži sukob te da želi stabilan odnos i suradnju s Moskvom.
Biden putuje za Europu u srijedu i trebao bi prisustvovati samitima skupine G7 i NATO-a te održati sastanak s ruskim čelnikom u Ženevi 16. lipnja.
Samit će se održati u vrijeme najveće krize u odnosima SAD-a i Rusije posljednjih godina, s napetostima radi brojnih pitanja, od optužbi za hakiranje do optužbi za miješanje u izbore.
Biden obećao ojačati demokratske saveze
U članku za Washington Post koji je objavljen u subotu, američki predsjednik je obećao ojačati "demokratske saveze" Washingtona suočene s više kriza i sve jačih prijetnji iz Moskve i Pekinga.
"Stojimo ujedinjeni kako bismo odgovorili na izazove koje Rusija predstavlja za europsku sigurnost, počevši od njezine agresije na Ukrajinu, i neće biti sumnje u odlučnost SAD-a da brani naše demokratske vrijednosti koje ne možemo odvojiti od naših interesa", napisao je.
"Predsjednik Putin zna da se neću ustručavati odgovoriti na buduće štetne aktivnosti", naveo je Biden. "Kada se sastanemo, ponovno ću istaknuti predanost SAD-a, Europe i demokracije istomišljenika da istupe za ljudska prava i dostojanstvo."
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Biden pojačao pritisak na Rusiju
Od preuzimanja dužnosti u siječnju, Biden je pojačao pritisak na Kremlj, a nazivanje Putina "ubojicom" naišlo je na oštre kritike u Moskvi.
No, obojica lidera izrazila su nadu u poboljšanje odnosa, a ruski predsjednik je u petak rekao da očekuje "pozitivan" rezultat razgovora.
Biden je u članku istaknuo da Washington "ne traži sukob" ukazujući na nedavno produljenje sporazuma Novi START o smanjenju oružja kao dokaz njegove želje za smanjenjem napetosti.
"Želimo stabilan i predvidljiv odnos u kojemu možemo surađivati s Rusijom na pitanjima poput strateške stabilnosti i kontrole naoružanja", napisao je američki predsjednik.
0 ( + )
*
Papa poziva na pomirenje nakon otkrića masovne dječje grobnice u Kanadi
Papa poziva na pomirenje nakon otkrića masovne dječje grobnice u Kanadi
Hina
Foto: EPA
Tekst se nastavlja ispod oglasa
PAPA Franjo rekao je u nedjelju da je shrvan otkrićem posmrtnih ostataka 215 djece u bivšoj katoličkoj crkvi za domorodačke učenike u Kanadi i apelirao na poštivanje prava i kulture domorodaca.
Pozvao je kanadske političke i katoličke čelnike da "predano surađuju" kako bi rasvijetlili taj slučaj i pronašli način za pomirenje i cijeljenje rana. Franjo je rekao da se osjeća bliskim s "Kanađanima koje su ove šokantne vijesti istraumatizirale."
Obraćajući se hodočasnicima i turistima na Trgu sv. Petra, Papa ipak nije uputio izravnu ispriku koju su brojni Kanađani zahtijevali od Katoličke crkve zbog njezine uloge u rezidencijalnim školama, koje su djelovale između 1831. i 1996. i u ime vlade vodile su ih kršćanske crkve.
Kanađani bijesni zbog otkrića dječje grobnice
Prošlomjesečno otkriće masovne grobnice s ostacima djece koja su pohađala školu u Britanskoj Kolumbiji, zatvorenu 1978., potaknulo je bijes Kanađana zbog nedostatka informacija i izbjegavanja preuzimanja odgovornosti.
Rezidencijalni školski sustav nasilno je odvojio oko 150 hiljada djece iz njihovih domova. Mnoga su bila izložena zlostavljanju, silovanju i pothranjenosti, u onome što je Komisija za istinu i pomirenje 2015. nazvala "kulturnim genocidom."
Desetljećima su hiljade djece oduzimane od njihovih obitelji i smještane u internate, gdje su morali naučiti tradiciju europskih kolonijalista da bi zaboravili vlastitu kulturu. Nasilje i seksualno zlostavljanje u školama bili su česti.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Umrlo više od 4100 djece
Izvješće je utvrdilo da je više od 4.100 djece umrlo za vrijeme boravka u rezidencijalnoj školi. Vjeruje se da 215 djece čiji su ostaci pronađeni zakopani ispod nekada najveće takve škole u Kanadi nisu dio te statistike, te da su njihove smrti ostale nezabilježene do ovoga otkrića.
Franjo je govorio dva dana nakon što je kanadski premijer Justin Trudeau rekao da Katolička crkva mora preuzeti odgovornost za svoju ulogu u vođenju velikog broja škola.
Premijer Kanade: Očekujemo da Crkva preuzme odgovornost
"Kao katolik jako sam razočaran pozicijom koju je Katolička Crkva sada zauzela i zauzimala je proteklih godina", izjavio je Trudeau novinarima.
"Očekujemo od Crkve da preuzme odgovornost za svoju ulogu u tome", dodao je.
Papa Franjo sastao se u subotu s dvojicom kanadskih kardinala te je zasebno razgovarao s kardinalom Michaelom Czernyem i Marcom Quelletom, saopštio je Vatikan.
0 ( + )
*
Kamala Harris ide na prvi službeni put izvan SAD-a, posjetit će Gvatemalu i Meksiko
Kamala Harris ide na prvi službeni put izvan SAD-a, posjetit će Gvatemalu i Meksiko
Hina
Foto: EPA
Tekst se nastavlja ispod oglasa
AMERIČKA potpredsjednica Kamala Harris posjetit će Gvatemalu i Meksiko sljedeći tjedan, donoseći poruku nade regiji koju je snažno pogodila pandemija koronavirusa i koja je izvor većine migranata bez dokumenata koji žele ući u SAD.
Harris će ovo biti prvo putovanje u inozemstvo otkad je postala zamjenica predsjednika Joea Bidena, a cilj posjeta je rješavanje temeljnih uzroka migracija iz Gvatemale i Meksika, jednog od najtežih problema s kojima se suočava Bijela kuća.
"Moramo dati ljudima osjećaj nade da je pomoć na putu i da će, ako ostanu, stvari krenuti na bolje", rekla je Harris koju je Biden u ožujku zadužio da vodi diplomatske napore po tom pitanju.
Susrest će se s predsjednicima
Harris putuje u nedjelju u Gvatemalu gdje će se u ponedjeljak sastati s predsjednikom Alejandrom Giammatteijem.
U utorak ima zakazan sastanak s meksičkim predsjednikom Andresom Manuelom Lopezom Obradorom.
Prema navodima njezinog tima, Harris također planira sastanak s vođama zajednice, poslovnim čelnicima i predstavnicima radnika.
Potpredsjednica Harris je rekla kako se nada da će imati "vrlo otvorene i iskrene razgovore" o korupciji, kriminalu i nasilju.
Zadržavanje putnika bez dokumenata, uključujući maloljetnike bez pratnje, duž američko-meksičke granice doseglo je 15-godišnji rekord u travnju, a presretnuto je gotovo 180.000 ljudi.
Više od 80 posto njih dolazi iz Meksika ili takozvanog Sjevernog trokuta koji čine Gvatemala, Honduras i Salvador.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Razgovarat će o cjepivu i deportacijama migranata
Jedna od tema razgovora vrlo vjerojatno će biti i američka donacija cjepiva protiv koronavirusa regiji.
Harris je već telefonski razgovarala o tome s Giammatteijem i Lopezom Obradorom u četvrtak, netom prije nego što je Biden najavio isporuku prve serije od šest milijuna doza koja će se distribuirati u Srednjoj Americi i na Karibima kroz globalni program Covax, kao i druge koje će poslati izravno iz Washingtona u partnerske zemlje poput Meksika.
Za stručnjakinju za sigurnost i demokraciju Rebeccu Bill Chavez "stvarno jamčenje" broja doza namijenjenih Sjevernom trokutu bilo bi "jedan vrlo pozitivan ishod" ovog putovanja potpredsjednice Harris.
Još jedna potencijalna tema je mogućnost dodjele Privremenog zaštićenog statusa (TPS) Gvatemalcima koji žive u SAD-u, što bi im omogućilo da legalno rade.
A u Meksiku bi se moglo razgovarati o okončanju Trumpove koronavirusne politike koja omogućava trenutačnu deportaciju migranata bez dokumenata, čak i onih koji stižu tražeći azil.
Izazovima složeniji od onih s kojima se bavio Biden
Putovanje potpredsjednice u Srednju Ameriku dio je obećanja Bidenove administracije o humanijoj imigracijskoj politici, za razliku od tvrdog pristupa koji je bio zauzeo bivši predsjendik Donald Trump.
Međutim, Harris se suočava s izazovima koji su još složeniji od onih s kojima se Biden bavio za vrijeme predsjednika Baracka Obame, kada je bio zadužen za rješavanje istog pitanja.
"Uvjeti su se dramatično pogoršali od 2014. godine", rekao je Michael Shifter, predsjednik think tanka Inter-American Dialogue, referirajući se na pogoršanje ekonomske situacije i porast nasilja, što su posljedice pandemije.