U Parizu održan skup podrške migrantima u Sredozemlju
U Parizu održan skup podrške migrantima
HINA
Foto: Hina/ EPA
TISUĆE osoba odjevene u narančasto, boji prsluka za spašavanje, prosvjedovale su u Francuskoj, upozoravajući na stanje humanitarnog broda Aquarius i u znak potpore operacijama spašavanja migranata u Sredozemlju.
Prosvjedi su bili predviđeni i u drugim francuskim gradovima, kao i u Madridu, Bruxellesu, Berlinu i Palermu na inicijativu udruge SOS Mediteran koja traži novu zastavu za brod pošto mu je Panama uskratila registraciju.
Svrha skupova je pružanje potpore "spašavanju u moru" i upozoravanje na "zločinačko nedjelovanje europskih vlada".
"Ništa nije tiše od osobe koja se utapa. Danas želimo biti glasni", objasnila je jedna volonterka udruge u Montpellieru,
1000 ljudi u Parizu
U Marseilleu, sjedištu organizacije SOS Mediteran, gdje se nalazi Aquarius, na Starom mostu se okupilo 3500 ljudi, navela je policija.
U Parizu se okupilo 1000 ljudi, u Montpellieru 2000, u Rennesu 600 i stotinjak u Calaisu, gdje su prkosili zabrani gradskih vlasti.
Nakon što je Panama brodu ukinula svoju registraciju, a neke europske države najavile su da će kriminalizirati rad nevladinih organizacija u Sredozemnom moru, svrha je privući pozornost i pokazati da legitimnost organizacije SOS Mediteran proizlazi iz civilnog društva, rezimirala je u Parizu glasnogovornica udruge Sophie Rahal.
Dok je broj migranata u padu, broj poginulih raste, podsjetila je ona.
U 2017. utopila se svaka 42. osoba, a ovog ljeta, između lipnja i rujna utopila se svaka 18. osoba.
Od početka operacija Aquariusa u februaru 2016. spašeno je 29.500 migranata u nešto više od 200 operacija spašavanja, prema podacima SOS Mediterana.
0 ( + )
*
Što izbori u BiH znače za Hrvate, što za Srbe, a što za Bošnjake
Što izbori u BiH znače za Hrvate, što za Srbe, a što za Bošnjake
G.D.
123rf/Index
U NEDJELJU, 7. srpnja, održat će se opći izbori u susjednoj Bosni i Hercegovini, za koje mnogi upućeni promatrači predviđaju da će biti uvod u konačni čin trajne krize BiH kakva je nastala Daytonskim sporazumom 1995. godine.
Biraju se tri člana Predsjedništva BiH koji bi u teoriji trebali predstavljati svaki od triju konstitutivnih naroda (bošnjački, hrvatski i srpski) i 42 zastupnika u državnom parlamentu, 83 zastupnika u parlamentu Republike Srpske, 98 zastupnika u parlamentu Federacije BiH te 289 zastupnika u kantonima, odnosno županijama od kojih je Federacija BiH sastavljena.
Već to svjedoči o kompliciranoj i nefunkcionalnoj konstrukciji dejtonske BiH, ali to je tek početak problema, s obzirom na to da je politička scena u BiH ispunjena međusobno posvađanim političarima koji se prvenstveno brinu o vlastitom i interesu stranke kojoj pripadaju, ponekad, iako rijetko, o interesu konstitutivnog naroda kojem pripadaju, a o općem interesu skoro pa nikad.
Analitičari ističu da je ovo bila bez konkurencije najgora predizborna kampanja koju je BiH nakon rata doživjela i da je obilježena s jedne strane potpunom bezidejnošću vladajućih stranaka u programskom smislu, a s druge potenciranjem atmosfere straha i ugroženosti te uznemiravajućim ispadima verbalnog nasilja, uvreda i prijetnji, i to ne samo prema političkim suparnicima i pripadnicima drugih dvaju konstitutivnih naroda, nego i prema vlastitom glasačkom tijelu.
Takvo ponašanje najjasnije je utjelovio aktualni predsjednik RS-a Milorad Dodik, ujedno i predsjednik u manjem entitetu vladajuće stranke SNSD koji se sada natječe za člana Predsjedništva BiH. Rezultat toga je, između ostaloga, i veliki skup više od 30 hiljada ljudi koji su se u petak navečer, u satima pred početak predizborne šutnje, okupili u centru Banje Luke, na Trgu Krajine, kako bi još jednom poručili kako neće odustati od traženja pravde za smrt mladog Davida Dragičevića. Ovo ubojstvo su SNSD-ove strukture u policijskom aparatu iz još uvijek ne do kraja razjašnjenih razloga odlučile zataškati, u istrazi su počinjene pacerske pogreške, patolog je falsificirao svoje nalaze i sve bi to bilo zataškano da otac ubijenog Davida, Davor Dragičević, nije odlučio neustrašivo istjerati stvari na čistac.
Pravda za Davida
Zahvaljujući njegovoj hrabrosti i upornosti mala skupina nazvana Pravda za Davida postala je moćan građanski pokret koji je mnogo veća ugroza Dodikovoj vlasti u RS-u od opozicije okupljene u Savezu za pobjedu. Dok se lideri tog opozicijskog saveza s Dodikom natječu u srbovanju i vulgarnosti, pa je tako predsjednik SDS-a Dodikovu premijerku RS-a Željku Cvijanović napao kao “ustašku unuku”, građani koje je mobilizirao Davor Dragičević već mjesecima funkcioniraju kao razarajuća kritika Dodikova koruptivno-nacionalističkog modela vladanja.
Da ih se Dodik plaši pokazuje i izvještavanje Radiotelevizije Republike Srpske (RTRS) koja je pod potpunom kontrolom bahatog kabadahije iz Laktaša i koja kroz kombinaciju demoniziranja i plasiranja lažnih vijesti sustavno pokušava diskreditirati Davora Dragičevića i ljude koji ga podržavaju kao rušitelje RS-a i korisne idiote stranih špijunskih službi koje u tom izmišljenom narativu žele srušiti Dodika s vlasti. RTRS se time naslanja na retoriku koju je prije nekoliko mjeseci sam Dodik plasirao u javnost, tvrdeći da postoji plan da se invazijom kamiona (?!) izazovu nasilni nemiri nekoliko dana prije izbora.
Dodikova bahata kampanja ucjena i prijetnji
O tome da RTRS funkcionira kao beskrupulozno propagandno sredstvo Dodikove autoritarne vlasti možda najbolje svjedoči centralni dnevnik ove televizije od petka, kada se na ulicama nalazilo više od 30 hiljada protestanata na skupu Pravda za Davida. Iako je to po svakom novinarskom kriteriju bila vijest dana te je dospjela i na naslovnice hrvatskih portala kao glavna vijest, u dnevniku RTRS-a se o tome počelo izvještavati tek u 17. minuti i to s ponavljanjem standardnih teorija urote o tome da je cilj prosvjeda rušenje RS-a.
Istoga dana u Banjoj Luci održavao se zaključni skup Dodikove kampanje, a sudeći po snimkama odaziv baš i nije bio velik. Fotoreporteri su uhvatili i zabrinute izraze lica Dodika i njegovih suradnika koji otkrivaju veliki strah od izbornog poraza. To su razotkrile i otvorene Dodikove prijetnje glasačima, poput govora u kojemu je rekao da će dobiti otkaz svi koji ne glasaju za njega ili ciničnih izjava o tome da je umirovljenicima isplaćen dodatak na mirovinu kako bi glasali za njega.
Dodik je zapravo veći dio svoje kampanje proveo prijeteći vlastitom glasačkom tijelu, a zadnjih dana je dobio i podršku Vladimira Putina, s kojim se fotografirao te srbijanskog ministra vanjskih poslova Ivice Dačića, koji je s Dodikom održao predizborni miting kamufliran u ceremoniju puštanja u promet završne dionice autoceste između Banje Luke i Doboja duge 25 kilometara. Tom prigodom su najavili i moguće spajanje RS-a i Srbije, što je standardna mantra Dodikovih javnih nastupa u kojima poriče Bosnu i Hercegovinu kao neovisnu državu.
Čović se predstavlja kao veliki europejac
Samo malo bolja je bila predizborna kampanja u Federaciji BiH koja također nije mogla proći bez petljanja stranih političara. Predsjednik SDA Bakir Izetbegović je tako prije nekoliko mjeseci ugostio u sarajevskoj dvorani Zetra turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana, a predsjednik HDZ BiH Dragan Čović, koji opet želi postati član Predsjedništva BiH, u Mostar je doveo hrvatskog premijera Andreja Plenkovića.
Čović je svoju kampanju utemeljio na tome da mobilizira hrvatske glasače u svoju korist kako Željko Komšić ne bi opet postao hrvatski član Predsjedništva BiH, a dio takvog pristupa je i kampanja pod nazivom Srce ponosno, čiji je cilj nagovoriti bosanskohercegovačke Hrvate koji više ne žive u BiH da glasaju na izborima, naravno za HDZ. U to je uključen i Plenkovićev zamjenik u stranci Milijan Brkić koji se na početku afere SMS baš nalazio u susjednoj državi. Pored opravdanog straha od toga da bi brojčano nadmoćniji Bošnjaci mogli izabrati hrvatskog člana Predsjedništva, Čović još usput priča o tome kako je on veliki europejac (zvuči poznato?) i kako će on nastaviti raditi na ulasku BiH u Europsku uniju, iako dosad oko toga nije ništa konkretno postigao. Čović zapravo u kampanji zastupa koncept Herceg-Bosne i trećeg entiteta, bez ikakvih problema pozira s ratnim zločincima poput Darija Kordića i umiljava se Katoličkoj crkvi.
Komšić želi privući razočarane glasače SDA
Njegov glavni protivnik Komšić, koji nastupa ispred minornih stranaka Demokratska fronta i Građanski savez, zapravo se i ne trudi dobiti glasove Hrvata, nego svojom nacionalističkom retorikom kamufliranom u građanski koncept ponajviše želi na svoju stranu dobiti razočaranje glasače SDA. Komšić je kao i Čović već bio u Predsjedništvu, a obojica su na jednak način poboljšali živote svojih glasača, dakle nikako. Vrijedi napomenuti da zapaljivu Komšićevu retoriku - spominje i kako bi trebalo ukinuti konstitutivnost naroda u BiH - prate i neki uvredljivi transparenti, poput onoga u Tuzli, na kojemu je pisalo da Čovića treba nabiti na kolac, a Kolindu Grabar-Kitarović “nasaditi na jaja”.
Kada je pak riječ o utrci za bošnjačkog člana Predsjedništva, smatra se da je riječ o natjecanju između kandidata SDA Šefika Džaferovića, kandidata SDP-a Denisa Bećirovića i kandidata SBB-a Fahrudina Radončića. Džaferović i Bećirović su mediokritetni aparatčici, prethodno su bili vječni parlamentarni zastupnici i drugi ešalon svojih stranaka, a dijele i politiku bošnjačkog nacionalizma, kao i bliskost Islamskoj zajednici.
“Bošnjački Berlusconi” Fahrudin Radončić
Mnogo zanimljiviji slučaj i vjerojatni favorit za pobjedu je medijski tajkun Radončić koji zagovara politiku kompromisa sa Srbima i Hrvatima te ekonomske revitalizacije BiH. Radončić je svoju poslovnu karijeru započeo kao propagandist SDA s listom Dnevni avaz, no u međuvremenu se posvađao s Bakirom Izetbegovićem i postao veliki kritičar politike SDA.
Neki ga opisuju kao “bošnjačkog Berlusconija”, što može izgledati kao uvreda, no u kontekstu općeg stanja bošnjačke i bosanskohercegovačke političke scene, to je zapravo kompliment.
Hadžikadić i Falatar su previše normalni da bi pobijedili
Vjerojatno najpozitivniji kandidat za bošnjačkog člana Predsjedništva je neovisni Mirsad Hadžikadić koji je u nizu javnih nastupa pokazao kao pristojan, suvremen i inteligentan čovjek, ali nitko ne vjeruje da on ima šanse osvojiti dovoljan broj glasova da zaprijeti trojici favorita.
Slično raspoloženje vlada i prema kandidatu lijevo-liberalne Naše stranke Boriši Falataru koji želi postati hrvatski član Predsjedništva. Hvali se njegov impresivan međunarodni rezime, kao i pozitivna i pomirljiva kampanja, ali Falatar se čini previše normalnim da bi uspio dobiti više glasova od Čovića i Komšića.
Građani BiH od ovih izbora ne očekuju ništa pozitivno i nije isključeno da na njima izlaznost bude manja od 50 posto. Na prethodnim je izlaznost bila 53 posto, a situacija se od tada samo još pogoršala - državu je napustilo više od 100 hiljada mladih ljudi, standard života gori je samo u Albaniji. Vlada ogromna nezaposlenost i siromaštvo, nacionalizam je danas možda i snažniji nego prvih godina nakon rata, primitivizam i nasilje su neizostavni dio svakodnevice, ratni zločinci se slave kao heroji, a političke elite se i dalje beskrupulozno bogate na račun građana. Kakvi god bio rezultat sutrašnjih izbora, male su šanse da će se išta od navedenog promijeniti.
0 ( + )
*
Proruska stranka vodi na latvijskim izborima koje je obilježio hakerski napad
Proruska stranka vodi na latvijskim izborima koje je obilježio hakerski napad
HINA
Foto: Hina/ EPA
PRORUSKA stranka Harmonija s 19,4 posto glasova ispred je prozapadnog liberalnog saveza FOR/Razvoj s 13.4 posto, prema izlaznoj anketi objavljenoj večeras s parlamentarnih izbora u Latviji obilježenih kibernetičkim napadom.
Nacionalna alijansa (desna) članica dosadašnje koalicije je treća s 12,6 posto glasova, a prati je Nova konzervativna stranka (12,4 posto glasova).
Potencijalni populistički partner Harmonije KPV na petom je mjestu s 11,5 posto glasova, prema anketi na 6400 birača, od kojih gotovo trećina nije željela reći kome je dala glas.
Hakerski napad
Na glavnu latvijsku društvenu mrežu u subotu je bio izveden kibernetički napad objavom poruke na ruskom, pro-Kremaljskog sadržaja. Nakon toga rad mreže bio je prekinut i pokrenuta je istraga, rekao je glasnogovornik mreže Janis Palkavnieks.
Za sada nisu poznati napadači i njihove namjere.
Korisnici mreže Draugiem.Iv, poznate kao Frype.com u susjednim zemljama su na ekranima ugledali poruku na ruskom "Drugovi Latvijci, radi se o vama. Granice Rusije su bezgranične".
Taj tekst podsjeća na ruske nacionalističke slogane koji su se pojavili nakon pripojenja Krima u kojima se navodilo da se "Rusija zaustavlja gdje želi" i "Rusija može bilo kada izabrati zemlje s kojima želi imati granicu".
Predsjednik Harmonije i gradonačelnik Rige, Nils Ushakovs je odmah objavio da želi ući u vladu što stranci nije uspjelo u tri prethodna izbora. Harmonija je vrlo popularna u važnoj rusofonoj manjini i osvajala je velik broj glasova no nije uspijevala ući u vladu jer su sve druge stranke odbijale s njom surađivati.
0 ( + )
*
Melania Trump u Egiptu završila afričku turneju, od tamo poduprla Kavanaugha
Melania Trump u Egiptu završila afričku turneju, od tamo poduprla Kavanaugha
HINA
OSMIJEHOM za kamere u sjeni piramida, američka prva dama Melania Trump u Egiptu je završila afričku turneju koja je protekla u susretima sa školarcima i fotografiranju sa slonićima, daleko od političkog kasoa Washingtona, a u rijetkom obraćanju novinarima podržala je osporavanog kandidata za vrhovnog suca Bretta Kavanaugha.
Tijekom afričke turneje koja je bila predstavljena kao posjet diplomatskog i humanitarnog karaktera, prva dama pokušala je prikazati privlačnu stranu američke administracije. U utorak je turneju počela u Gani, a zatim je posjetila Malavi, zatim Keniju te u subotu Egipat.
Kaže da je željela pokazati da SAD pomažu Africi
U rijetkom obraćanju novinarima u subotu, Melania Trump je rekla da je svrha njezina putovanja bila pokazati svijetu da Sjedinjene Države pomažu afričkim zemljama.
Upitana da komentira posprdne Trumpove ocjene o siromašnoj srednjoameričkoj državi Haiti i afričkim zemljama, Melania je rekla da nije čula takve komentare. Priznala je da se ne slaže uvijek s komentarima svoga supruga, ali i ustvrdila "imam vlastiti glas i vlastito mišljenje i vrlo mi je važno da kažem što mislim".
Put prve dame odvijao se dok u Washingtonu traje žestoka politička rasprava nekoliko tjedana prije izbora sredinom mandata u Kongresu, gdje se republikanska većina treba u studenome suočiti s mogućnošću pobjede demokrata.
Na pitanje o Trumpovu kandidatu za vrhovnog suca, Brettu Kavanaughu, kojeg je nekoliko žena optužilo za seksualne napade, Melania Trump je rekla da ga smatra "visoko kvalificiranim".
Profesorica političkih znanosti sa sveučilišta Virdžinije Jennifer Lawless rekla je da se put gospođe Trump odvijao u najboljem mogućem trenutku, iako je isplaniran prije izbijanja skandala Kavanaugh.
"To je najbolje što se Bijeloj kući moglo dogoditi", zaključila je.
Sastala se s predsjednikom
Melaniju Trump su u Kairu dočekali predsjednički par Abdel Fatah al-Sisi i njegova supruga Entisar i u predsjenidčkoj palači održaala je sastanak s predsjendikom.
Iznače izvrsni odnosti koje su Kairo i Washington uspostavili nakon sporazuma u Cam Davidu 1978., jpogoršali su se nakon svrgavanja 2017. predsjendika Mohameda Mursija, koji je potekao iz stranke Muslimanska braća. Tada je vojna ameirčka pomoć Egiptu bila suspendirana od 1,3 milijarde dolara bila privremeno suspendirana u rekaiciji na represiju protiv Mursijevih pristaša i kršenja ljudskih prava.
0 ( + )
*
Titanic se raspada, možda je ovo zadnja šansa da ga vidite
Titanic se raspada, možda je ovo zadnja šansa da ga vidite
T.L.P.
Screenshot: YouTube
DUBOKOMORSKE bakterije brzo proždiru Titanik i pretpostavlja se da će biti očuvan kao olupina još samo 20 godina. Jedva tvrtka nudi ulaznice za jednu od posljednjih posjeta i posljednjih prilika da se izmjeri razmjer propadanja legendarnog Titanika, piše BBC.
San jedne djevojčice
Priča započinje s Renatom Rojas, koja je još kao djevojčica s ocem išla roniti u more. Kad je imala samo pet godina, ronila je s ocem koji joj je skrenuo pažnju na potopljenu olupinu aviona – i u tom je trenutku otkrila vječnu ljubav prema moru. Uskoro, u 2019. godini, nakon što je cijeli život ronila i štedjela, Rojas će ispuniti svoj najveći san i posjetiti olupinu Titanika.
A ovo joj je zaista možda i posljednja prilika da taj san ostvari jer bakterije koje uzrokuju biološku koroziju te potpomažu pojavljivanje hrđe ubrzano proždiru Titanik. Stručnjaci pretpostavljaju da će olupina opstati još samo dvadesetak godina, što znači da će Rojas, zajedno sa svojim suputnicima i skupinom stručnjaka, biti prvi posjetitelj olupini od 2005. godine, ali će se vjerojatno ubrajati i među zadnje posjetioce olupini Titanika.
Ova je ekspedicija dakako komercijalna, ali ima i znanstvenu svrhu. Putnici će pomagati znanstvenicima i koristiti 3D modeliranje kako bi analizirali i očuvali Titanik za buduće generacije.
Zašto olupina propada
Titanik leži pod morem od 1912. godine i otad ga proždiru bakterije, ostavljajući za sobom krhke formacije hrđe koje liče na inje. Kad je istraživač Robert Ballard sa svojom ekipom otkrio brod 1985. godine, to je „inje od hrđe“ već dominiralo cijelom olupinom. Bakterije dnevno konzumiraju oko 180 kilograma broda, zbog čega znanstvenici pretpostavljaju da više nema mnogo vremena za istraživanje ili posjet olupini.
Privatna tvrtka OceanGate koristi svoju malu flotu podmornica kako bi istražila oceane oko Sjeverne Amerike. Krajem srpnja 2019. godine organizirat će istraživačko-turističku misiju u trajanju od 11 dana kako bi posjetili olupinu Titanika, a upravo će u njoj sudjelovati i Rojas. Putnici, koje nazivaju „specijalistima“, pažljivo su odabrane osobe koje su fizički i mentalno spremne izdržati 11 dana u skučenom prostoru duboko pod morem.
Putnici će pomagati timu znanstvenika s opremom i snimanjem olupine, a karta za ovo putovanje iznosi 105.129 dolara, koliko bi stajala i karta za putovanje Titanikom u prvom razredu, naravno cjenovno prilagođena zbog inflacije.
Kontroverze oko posjete olupini Titanika
Sve od njegova otkrića, posjete Titaniku upletene su u razne kontroverze. Ballard, koji je olupinu otkrio, i njegova francuska posada počeli su raspravljati o pravu pristupa olupini ni 24 sata nakon izrona još 1985. godine. Sve je to dovelo do međunarodnog sporazuma kojim se svima zabranjuje pristup olupini, ali Francuzi su ga odmah počeli kršiti. Sve od tada, francuska, britanska, američka i kanadska vlada su u sukobu s privatnim osobama i tvrtkama, poput OceanGatea, koje žele posjetiti Titanik.
David Conncanon, voditelj ekspedicije i odvjetnik OceanGatea, pojasnio je da se radi samo o kontroli – o tome tko ima pravo istraživati, vaditi artefakte, snimati i slično. Nacionalna uprava za oceane i atmosferu (NOAA) smatra da su posjete Titaniku, čak i one znanstvene prirode, smetnja i narušavanje statusa podvodne kulturne baštine te preporuča da se ne provode. No, na sreću tvrtke OceanGate, NOAA nije najstroža u provođenju svojih preporuka te često nema pravnih posljedica za one koji ipak posjete olupinu.
Unatoč tome što se oglušuju na ova pravila NOAA-e, OceanGate ipak želi neka ispoštovati. Glavni je cilj ove ekspedicije koristiti tehnologiju 3D mapiranja kako bi se, prvi put u deset godina, prikazala cijela olupina. U ovom prvom zaronu planiraju detaljno snimiti cijeli pramac i krmu. „Trebat će nam godine da snimimo cjelokupnu unutrašnjost“, izjavio je Mark Bauman, direktor OceanGatea.
Za vrijeme cijele ekspedicije, podmornica će više puta obilaziti olupinu, a dobivene će snimke i 3D modeli biti stavljeni na raspolaganje znanstvenicima koji ih žele koristiti u svojim radovima, kao i za obrazovne svrhe kroz tvrtkinu neprofitnu organizaciju, OceanGate Foundation. Za sve ostale zainteresirane osobe, plan je izraditi razne modele koji se mogu koristiti u aplikacijama za virtualnu stvarnost ili video igricama, kako bi ljudi iz svojih trosjeda mogli zaroniti podmornicom i sami istražiti olupinu Titanika, zaključuje BBC.
0 ( + )
*
Papa naredio temeljitu istragu o američkom biskupu zlostavljaču
Papa naredio temeljitu istragu o američkom biskupu zlostavljaču
HINA
Foto: EPA
PAPA Franjo naredio je "temeljitu istragu" svih dokumenata koji se nalaze u vatikanskim uredima, a odnose se na osramoćenog američkog kardinala Theodorea McCarricka, što je prvi odgovor Svete Stolice na optužbe podignute protiv njega.
U dokumentima iz augusta nadbiskup Carlo Maria Vigano, bivši vatikanski veleposlanik u SAD-u, kaže da je Papa godinama znao za nedolično McCarrickovo seksualno ponašanje prema odraslim sjemeništarcima, no da nije ništa poduzeo.
McCarrick je u srpnju postao prvi kardinal koji je podnio ostavku na dotadašnju funkciju u vodstvu crkve pošto su odvojene istrage pokazale da su izjave po kojima je spolno zlostavljao šesnaestogodišnjeg mladića vjerodostojne.
U priopćenju Vatikana objavljenom u subotu stoji da bi istraga koja se vodi protiv McCarricka mogla pokazati da su "tada poduzeti koraci koji nisu u skladu s aktualnim pristupom Crkve ovakvim problemima".
U priopćenju iz augusta Vigano optužuje brojne aktualne i bivše visoke vatikanske i američke svećenike koji su prikrivali McCarrickov slučaj. Tada je pozvao Papu da odstupi s dužnosti.
"Odsad više nije prihvatljivo" da se prema biskupima koji su počinili ili su prikrivali zlostavljanja ponaša drukčije nego prema svećenicima koji su počinili ista zlodjela, saopštio je Vatikan.
0 ( + )
*
Sirijski pobunjenici počeli povlačiti teško oružje iz tampon zone
Sirijski pobunjenici počeli povlačiti teško oružje iz tampon zone
HINA
Foto: EPA
DUŽNOSNICI sirijske pobunjeničke skupine koju podupire Turska objavili su da su počeli povlačiti teško naoružanje iz tampon zone na sjeveroistoku Sirije koju su dogovorile Turska i Rusija.
"Povlačenje je počelo jutros i potrajat će nekoliko dana", rekao je zapovjednik skupine.
Dodao je da će pobunjenički savez Nacionalna fronta oslobođenja (NLF) povući teško naoružanje, poput raketnih bacača i oklopnih vozila i dovući ga na 20 kilometara od crte razdvajanja s vladinim snagama.
Lako oružje i teške strojnice kalibra do 57 milimetara ostat će, kazao je.
Prema prošlomjesečnom dogovoru Turske i Rusije, ključnog saveznika sirijskog predsjednika Bašara al-Asada, "radikalni" pobunjenici moraju povući svoje oružje iz demilitarizirane zone do kraja oktobara.
Tim je sporazumom spriječena vladina ofenziva na Idlib. UN je upozorio da bi takav napad izazvao tešku humanitarnu katastrofu u pokrajini s tri milijuna stanovnika.
Glavna džihadistička skupina u Idlibu, Tahrir al-Sham još nije rekla hoće li poštivati sporazum.