Upozorenje: Neke zagađujuće materije mogu uzrokovati zdravstvene probleme osobama koje su veoma osjetljive na zagađenje zraka.
Takve osobe trebaju izbjegavati boravak vani i smanjiti naprezanje tokom boravka vani.
Trump objavio da prekida pregovore o novom zakonu za pomoć pogođenima koronakrizom
Trump objavio da prekida pregovore o novom zakonu za pomoć pogođenima koronakrizom
Index Vijesti
Foto: EPA
AMERIČKI predsjednik Donald Trump rekao je da završava pregovore oko zakona o potporama zbog covida-19 i da će ih nastaviti nakon izbora, javlja BBC.
“Odmah nakon što pobijedim, donijet ćemo veliki zakon o poticajima koji će biti usredotočen na radišne Amerikance”, napisao je Trump na Twitteru po izlasku iz bolnice, na što su padom odmah reagirale američke burze.
Demokrati i republikanci su se nadali da će zakon biti izglasan do 3. studenog
Razgovori o budžetu do sada su vođeni između demokratkinje Nancy Pelosi i ministra financija Stevena Mnuchina. I republikanski i demokratski zakonodavci nadali su se da će zakon biti izglasan do 3. studenog, no izgleda da je Trumpova posljednja objava pomutila te planove.
Nancy Pelosi is asking for $2.4 Trillion Dollars to bailout poorly run, high crime, Democrat States, money that is in no way related to COVID-19. We made a very generous offer of $1.6 Trillion Dollars and, as usual, she is not negotiating in good faith. I am rejecting their...
Afganistanski predsjednik pozvao talibane da poloĹľe oruĹľje
Afganistanski predsjednik pozvao talibane da polože oružje
HINA
Foto: EPA
AFGANISTANSKI predsjednik Ašraf Gani pozvao je danas talibane da se "odvaže proglasiti primirje na nacionalnoj razini" u prigodi posjeta Dohi, gdje su zapeli mirovni pregovori vlade i talibana.
Afganistanski predsjednik: Ne bojte se primirja, nitko vas neće uništiti
Gani je nakon dvodnevnog posjeta Kataru rekao na tiskovnoj konferenciji da se dugotrajan sukob u Afganistanu treba riješiti pregovorima, a "ne oružjem".
"Ne bojte se primirja, nitko vas neće uništiti", rekao je obraćajući se talibanima pred velikim brojem diplomata i sveučilištaraca, tri tjedna nakon početka mirovnih pregovora dviju strana.
Cilj pregovora u Kataru je zaustaviti devetnaestogodišnji rat u Afganistanu, ali ih koče različita stajališta o pravilima ponašanja tokom pregovora.
O glavnim pitanjima, pa tako i o primirju, još se nije razgovaralo.
"Ne može se dvadesetogodišnji rat prekinuti u dvadeset dana", rekao je Gani novinarima.
Talibani i vlada nisu se sastali već gotovo tjedan dana
Talibani i vlada nisu se sastali već gotovo tjedan dana, ali neslužbeni pregovori i dalje traju, kažu obje strane.
U međuvremenu, sukobi i dalje bjesne u Afganistanu. U bombaškom napadu na guvernera pokrajine poginulo je u ponedjeljak osam ljudi.
U Dohi se dvije strane ne uspijevaju dogovoriti o tome kojim će jezikom govoriti i o inačici islama koju će održavati.
Talibani, pristaše strogog tumačenja islama, žele se pridržavati hanefizma, sunitske islamske škole. No, vladini pregovarači upozoravaju da bi se to moglo iskoristiti protiv Hazara, većinom šijita, i drugih afganistanskih manjina.
Dvije strane se ne mogu dogovoriti ni o tome kako će američko-talibanski ugovor potpisan u februaru utjecati na proces.
Američki izaslanik za Afganistan Zalmay Khalilzad, koji je također u Dohi, objavio je na Twitteru nakon razgovora s Ganijem da "predsjednik ne bi smio propustiti priliku za mir", dodajući da su mu Sjedinjene Države voljne pomoći.
0 ( + )
*
Turska poziva na podupiranje Azerbajdžan, Kremlj upozorio da se situacija pogoršava
Turska poziva na podupiranje Azerbajdžan, Kremlj upozorio da se situacija pogoršava
HINA
Foto: EPA
ARMENCI i Azerbajdžanci nastavili su danas borbe za kontrolu nad separatističkom regijom Nagorno Karabahom, dok Turska poziva svijet da podupre Azerbajdžan, unatoč pozivima na primirje i civilnim žrtvama.
Turski ministar vanjskih poslova pozvao na potporu Azerbajdžanu
Za razliku od međunarodne zajednice, turski ministar vanjskih poslova Mevlut Cavusoglu koji je danas boravio u posjetu Bakuu, pozvao je na "potporu" Azerbajdžanu, zemlji gdje se govori turski koju Ankara od obnove sukoba 27. rujna potiče na ponovno vojno osvajanje Nagorno Karabaha.
Turski ministar se otvoreno upitao kakva bi bila korist od primirja: "Što će se dogoditi poslije, hoće li se Armenija odmah morati povući s azerbajdžanskog teritorija?"
Posjet se događa nakon upozorenja Pariza, Moskve i Washingtona, posrednika u ovom sukobu još od 1990-ih, da je ova dugotrajna kriza "neprihvatljiva prijetnja stabilnosti regije".
Kremlj je danas ocijenio da se situacija pogoršava
Kremlj je danas ocijenio da se situacija "pogoršava" i da je smrt civila "neprihvatljiva", pozivajući obje strane na dijalog.
Armenski premijer Nikol Pašinjan rekao je danas da je "siguran" da će mu Rusija priteći u pomoć bude li zemlja otvoreno napadnuta.
"Siguran sam, bude li zahtijevala situacija, da će Rusija ispuniti svoje obveze" kao članica vojnog saveza u kojemu su te dvije zemlje, rekao je Pašinjan u razgovoru za agenciju France Presse u Erevanu, armenskom glavnom gradu.
Dodao je da je Armenija spremna na ustupke kako bi se zaustavio sukob u Nagorno Karabahu ako i Azerbajdžan pokaže takvu spremnost, nakon deset dana neprestanih borba.
"Sukobi se moraju rješavati na temelju obostranih ustupaka. Nagorno Karabah i Armenija su spremni na iste ustupke na koje bude spreman Azerbajdžan", istaknuo je Nikol Pašinjan u istom razgovoru.
Eskalacija bi mogla imati nepredvidljive posljedice zbog interesa sila na Kavkazu
Eskalacija bi mogla imati nepredvidljive posljedice zbog interesa sila na Kavkazu: Rusije, Turske, Irana i Zapada.
Baku i Erevean se ovih dana međusobno optužuju za pojačano bombardiranje urbanih područja, napose središta separatista Stepanakerta i drugog po veličini azerbajdžanskog grada Ganje (Gance). Novinari agencije France Pressea vidjeli su velik broj kuća uništenih u raketiranju s jedne i s druge strane.
Danas je tokom dopodneva vladalo primirje u Stepanakertu, ali se predvečer nastavilo bombardiranje, rekao je novinar France Pressea. Armensko ministarstvo zdravstva priopćilo je da je raketa pala tik uz glavnu bolnicu, upozorivši da je to možda "ratni zločin".
Iskoristivši jutrošnje smirivanje stanovnici su izašli iz skloništa kako bi kupili hranu. Drugi su pregledavali oštećenja na svojim kućama koja su ponegdje bila golema.
Bombardiraju se i gradovi na azerbajdžanskoj strani
Bombardiraju se i gradovi na azerbajdžanskoj strani.
"Nekoliko je raketa palo na selo. Borbe su bile žestoke", rekao je Matlab Aziev koji živi u selu uz granicu Jojug Marjanliju.
Azerbajdžansko ministarstvo obrane jutros je priopćilo da je nanijelo "teške ljudske i materijalne gubitke" neprijatelju i da su ga "nagnali na povlačenje".
Predsjednik samoproglašene republike Karabaha, Araik Harutjunjan, rekao je pak da njegova vojska "uspješno izvršava svoje zadaće", dodajući da je "sve pod kontrolom".
Čini se da desetog dana borba nijedna strana nema znatniju prevagu.
Gorski Karabah, gdje su armenski kršćani većinsko stanovništvo, odcijepio se od Azerbajdžana, šijitske zemlje, nakon pada SSSR-a, zbog čega je početkom 1990-ih izbio rat u kojemu je izginulo 30.000 ljudi. Bojišnica je gotovo zamrznuta nakon primirja potpisanog 1994. godine, unatoč redovitim sukobima.
Erevan i Baku se sve dosad nisu odazivali na brojne pozive međunarodne zajednice na primirje. Podatak o 286 mrtvih od obnove sukoba je malo vjerojatan. Azerbajdžan koji nije prijavio nijednog poginulog vojnika kaže da je poginulo 46 civila, a Karabah je izvijestio o 240 poginulih vojnika i 19 civila. Baku i Erevan tvrde da su ubili 2.300, odnosno 3.500 neprijateljskih vojnika i međusobno se optužuju za početak sukoba.
Amnesty International osudio uporabu kasetnih bomba
Tursku optužuju da pogoršava sukob jer potiče Azerbajdžan na vojnu ofenzivu i sumnjiče ju da je u Karabah poslala sirijske plaćenike, među kojima ima više desetaka poginulih.
Premda je Rusija u dobrim vezama s objema zaraćenim stranama, bliža je Armeniji koja je članica vojnog saveza u kojemu Moskva ima glavnu riječ.
U ponedjeljak je nevladina organizacija Amnesty International osudila uporabu kasetnih bomba koje su od 2010. zabranjene po međunarodnoj konvenciji.
0 ( + )
*
U bombaškom napadu u pobunjeničkom sirijskom gradu ubijeno 19 civila
U bombaškom napadu u pobunjeničkom sirijskom gradu ubijeno 19 civila
Index Vijesti
Screenshot: You Tube
NAJMANJE 19 civila ubijeno je u bombaškom napadu automobilom u gradu na sjeveru Sirije, koji drže pobunjenici, koje podupire Turska, javlja BBC. A još 80 ljudi je ranjeno kada je automobil eksplodirao pokraj autobusne stanice u gradu al-Bab, koji se nalazi oko 40 kilometara sjeveroistočno od Aleppa. Spasitelji iz Bijelih kaciga još uvijek traže preživjele.
Još se ne zna tko stoji iza napada
Još uvijek nije poznato tko stoji iza napada. Otkako su grad 2017. godine zauzeli pobunjenici i turske trupe bilo je više ovakvih napada. U studenom prošle godine automobil bomba usmrtio je 18 ljudi, a turske vlasti su za napad okrivile kurdsku miliciju YPG.
UN-ovi viši dužnosnici Imran Riza te Kevin Kennedy oštro su osudili ovaj napad te izrazili sućut obiteljima žrtava.
0 ( + )
*
Trump bi mogao biti jedini pacijent na svijetu koji je dobio ovu kombinaciju lijekova
Trump bi mogao biti jedini pacijent na svijetu koji je dobio ovu kombinaciju lijekova
Index Vijesti
Foto: Bijela kuća
AKO se razbolite od covida-19, ne očekujte isti tretman kao i američki predsjednik Donald Trump. Možda se čini očitim da će lider takve nacije dobiti posebnu pažnju i najbolju moguću njegu, ali neki od tretmana koje dobiva nisu dostupni široj javnosti.
Ta se činjenica možda izgubila nakon što je Trump milijunima svojih pristaša rekao: "Ne bojte se covida." "Osjećam se bolje nego prije 20 godina!" napisao je u ponedjeljak na Twitteru, ne spominjući da drugi Amerikanci sa smrtonosnom bolešću nemaju pristup lijekovima i tretmanima poput njega, piše CNN.
I will be leaving the great Walter Reed Medical Center today at 6:30 P.M. Feeling really good! Don’t be afraid of Covid. Don’t let it dominate your life. We have developed, under the Trump Administration, some really great drugs & knowledge. I feel better than I did 20 years ago!
Prije nego što je u petak hospitaliziran, Trump je dobio Regeneronovu eksperimentalnu terapiju protutijelima, koja može smanjiti razinu koronavirusa i pokazala je obećavajuće rezultate u ispitivanjima na 275 pacijenata. No tretman nije dobio autorizaciju za hitnu uporabu od američke Agencije za hranu i lijekove. Biotehnološka kompanija Regeneron rekla je kako je dostavila lijek nakon što je od Trumpovih liječnika primila zahtjev za "primjenu iz suosjećanja".
Dobiti pristup neprovjerenim lijekovima putem zahtjeva za suosjećajnu uporabu za većinu je ljudi dug i izazovan proces, navodi Mayo Clinic, navodeći niz uvjeta koje većina pacijenata mora ispuniti. No Trump je primio terapiju u petak, samo dan nakon što je bio pozitivan na covid-19, prema izjavama tajnika za medije Bijele kuće i Trumpovog liječnika.
"Predsjednik će dobiti sve što postoji, bez obzira na to ima li odobrenje ili ne, ali..."
"Naravno, radi se o predsjedniku SAD-a. Dobit će sve što postoji, bez obzira na to ima li odobrenje ili ne", kaže epidemiologinja dr. Seema Yasmin i nastavlja: "Ali postoji gotovo 210.000 Amerikanaca koji su umrli u prošlih nekoliko mjeseci zato što je reakcija na pandemiju bila tako loša. I sigurno nisu imali pristup ovakvom liječenju."
To nije jedina prednost koju je Trump imao u usporedbi sa stotinama hiljada drugih Amerikanaca koji su hospitalizirani zbog koronavirusa. Osim eksperimentalne terapije protutijelima, Trump je dobio Remdesivir i deksametazon.
"Možda je jedini na svijetu koji je dobio ovu kombinaciju lijekova"
"Predsjednik je možda jedini pacijent na svijetu koji je dobio ovu kombinaciju lijekova", kaže dr. Jonathan Reiner, profesor Sveučilišta George Washington.
Remdesivir nije dobio odobrenje FDA-a za korištenje kod covida-19, ali je agencija odobrila hitnu uporabu. Klinička ispitivanja pokazala su da tokom pet dana primjene Remdesivir može ubrzati vrijeme oporavka kod nekih pacijenata, ali antivirusno sredstvo također može izazvati nuspojave kao što su anemija, toksikacije jetre i bubrega. Remdesivir se daje intravenozno pa se pacijenti obično hospitaliziraju na pet dana.
No Trumpovi liječnici pustili su ga kući u ponedjeljak navečer. Za razliku od ostalih Amerikanaca, Trump ima internu medicinsku jedinicu u Bijeloj kući, a njegov liječnik Sean Conley kaže da je "okružen vrhunskom medicinskom skrbi".
Dobio i lijek koji se ne preporučuje covid pacijentima osim ako situacija nije ozbiljna
Trump je također primio deksametazon, jeftin i široko dostupan kortikosteroid koji može smanjiti upalu, ali također potiskuje i imunološki sustav, pa se obično ne preporučuje pacijentima s covidom-19, osim ako situacija nije ozbiljna. Neki pacijenti koji su imali koristi od deksametazona ipak su umrli u roku od mjesec dana.
"Znamo da deksametazon smanjuje rizik od smrtnosti. To proizlazi iz ispitivanja i podataka, ali kako bih pokazao o čemu se radi reći ću da su pacijenti u ispitivanju koji su primili deksametazon i imali korist od njega ipak imali 23 posto stopu smrtnosti u roku od 28 dana. Dakle, gotovo četvrtina pacijenata liječenih deksametazonom ipak je umrla nakon mjesec dana. Jedini zaključak koji možemo izvući iz ove trostruke terapije je da su predsjednikovi liječnici smatrali kako je u velikoj opasnosti", rekao je Reiner za CNN.
Trumpov liječnik: Na pomalo smo neistraženom teritoriju
Conley je rekao kako se njegov pacijent osjećao dovoljno dobro da može napustiti Nacionalni vojno-medicinski centar Walter Reed u ponedjeljak navečer, ali priznao je da postoji zabrinutost zbog mogućih promjena u Trumpovu stanju.
"Zbog toga ostajemo oprezno optimistični, na pomalo smo neistraženom teritoriju kad je riječ o pacijentu koji je primio terapije tako rano", rekao je Conley.
Iako su se mnogi Amerikanci mučili da bi došli do testova na covid-19 ili su rezultati stizali s velikim zakašnjenjem, Trump je "najtestiraniji čovjek u Americi", rekla je tajnica Bijele kuće za medije Kayleigh McEnany.
"Testirao se više od svih, nekoliko puta dnevno", rekla je McEnany u srpnju. Kasnije tog dana, Trump je proturječio svojoj tajnici za medije, rekavši: "Testiram se prosječno svaka dva-tri dana. Ne sjećam se da sam se testirao dvaput dnevno, ali može se i to dogoditi."
Trumpovo obilje testiranja u snažnoj je suprotnosti s dostupnošću testova većini Amerikanaca. Iako je testiranje u cijeloj zemlji posljednjih mjeseci pojačano, Bijela kuća prošli je tjedan najavila distribuciju 150 milijuna brzih testova koji su inicijalno predstavljeni još u augustu, objašnjava CNN.
Pogrešna logika Bijele kuće
Bijela kuća navela je učestalo Trumpovo testiranje kao razlog zbog kojeg ne treba nositi masku u javnosti, ali zdravstveni stručnjaci kažu da je to pogrešna logika. Za razliku od maski, testiranje ne pruža nikakvu zaštitu od zaraze. Čak i kad bi se svi oko nekoga testirali, neki testovi mogu biti lažno negativni. Ipak, postoje i prednosti pristupa čestim testiranjem. Nakon što se Trumpova pomoćnica Hope Hicks razboljela i bila pozitivna prošli tjedan, Trump se mogao brzo testirati. To mu je omogućilo da se odmah izolira i zaštiti druge što prije.
No, dr. Conley daje kontradiktorne izjave o tome kad je Trump prvi put bio pozitivan na testu. Conley je u subotu rekao da je Trumpu dijagnosticiran koronavirus prije 72 sata, što bi značilo da je Trump imao covid-19 u srijedu, dan prije nego je putovao u New Jersey na event prikupljanja novca za kampanju. Drugi liječnik, dr. Brian Garibaldi, rekao je da je Trump primio eksperimentalnu terapiju protutijelima prije 48 sati, što bi bilo u četvrtak u podne.
Nakon što se zbog tog vremenskog slijeda i Trumpova posjeta New Jerseyju pojavila zabrinutost, Conley je objavio kako je mislio reći da je Trumpu u subotu bio treći dan bolesti, a ne da mu je bolest dijagnosticirana u srijedu. McEnany je inzistirala da je Trump prvi put bio pozitivan na testu u četvrtak nakon povratka iz New Jerseyja. Važno je napomenuti, nastavlja CNN, da su pacijenti s covidom-19 često zarazniji prije nego su počeli pokazivati simptome.
Skrivaju kad je zadnji put bio negativan na testu
McEnany je u nedjelju odbila odgovoriti na pitanje je li Trump bio testiran u utorak prije debate s Joeom Bidenom. Odbila je i reći je li se Trump testirao u četvrtak prije puta u New Jersey. Conley je odbio reći kad je Trump posljednji put bio negativan na testu.
Liječnica hitne medicine dr. Leana Wen rekla je da je presudno znati Trumpovu nedavnu povijest testiranja i kada je točno postao zarazan, posebice zato što je i zdravlje drugih ljudi u pitanju.
"Važno nam je znati njegovo stanje, ne samo zbog traženja kontakata nego i zbog zaštite drugih oko njega, ne samo viših suradnika nego i agenata tajne službe i ljudi koji su nazočili njegovim skupovima. I njihovi životi su važni", rekla je Wen za CNN.
Nedostatak detalja o Trumpovim posljednjim testovima također znači da "zapravo ne znamo kakav je tijek predsjednikove bolesti zato što ne znamo kad je posljednji put bio negativan na testu", kaže Wen.
"Neko vrijeme se još ne treba opustiti"
"Ako se zaista testirao svakog dana, recimo da je bio negativan u srijedu, a pozitivan u četvrtak, onda bismo trebali biti zabrinuti zbog brzine kojom se njegovi simptomi razvijaju. Ali ako je negativan test imao mnogo ranije, a možda isto vrijedi i za pozitivan test, onda tijek njegove bolesti zapravo ima više smisla", rekla je Wen.
"Neki pacijenti u početku se dobro drže. Mnogi od njih mogu napustiti bolnicu, ali nakon što dođu kući brzo se vraćaju i stanje im se pogoršava. Srednje vrijeme od prve pojave simptoma do trenutka kad je potrebna intenzivna skrb, ako je potrebna, iznosi 10 do 12 dana", govori Wen za CNN i zaključuje: "Stoga bismo trebali odahnuti zato što predsjedniku zasad ide dobro, ako je to doista slučaj. Ali još neko vrijeme ne treba se opustiti."
0 ( + )
*
Britanci zbog pogrešnog korištenja Excela krivo brojili zaražene
Britanci zbog pogrešnog korištenja Excela krivo brojili zaražene
Index Vijesti
Foto: EPA
VELIKA BRITANIJA krivo je brojila zaražene koronom.
Kako piše BBC, zbog tehničke pogreške u sustavu izgubljeni su podaci o oko 16.000 potvrđenih zaraza koronavirusom.
Ministar zdravstva: Ovo se nikad nije smjelo dogoditi
Pogreška je značila da se onima kojima je potvrđena zaraza koronom nije tražilo kontakte, ali im je rečeno da su pozitivni.
Ministar zdravstva Matt Hancock izjavio je da se takva pogreška "nije smjela dogoditi"
Greška u britanskom zdravstvenom sustavu bila je prisutna od 25. rujna od 2. oktobara, prijavljeno je oko 16.000 manje pacijenata oboljelih od covida nego što ih je zaista bilo.
Izgubljeni podaci o oko 16.000 zaraženih, krivo je nepravilno korištenje Excela
Analiza je pokazala da je do greške došlo zbog pogrešnog korištenja Excela. Naime, u Excelov dokument su bilježili službene podatke o oboljelima, da bi nakon nekog vremena limit stupaca unutar samog softvera dostigao limit, a to je 16.384 stupca i 1.048.576 redaka. Analiza je pokazala da je retke u slučaju zaraze koronom bilo nemoguće ispuniti, jer ih je u Velikoj Britaniji manje od milijun, pa je izgledalo da je Excel datoteka bila popunjavana po stupcima.
Jednom kad je u dokumentu bio dosegnut limit stupaca, dokument je jednostavno prestao primati nove zapise, što je dovelo do pogrešnog broja, pa tako i izvještavanja javnosti o novim slučajevima zaraze u navedenom razdoblju.
Laburist Ashworth: Ugroženi su životi više hiljada ljudi
Osim pogrešnog izvještavanja, ovaj propust uzrokovao je i probleme u procesu traganja za kontaktima zaraženih, pa je su tako "ugroženi životi više hiljada ljudi", rekao je Jonathan Ashworth čelnik Laburističke stranke zadužen za zdravstvena pitanja.
Tehnički problem sada je otklonjen, javili su Engleski zavod za javno zdravstvo (PHE) i zdravstveni sustav (NHS).
0 ( + )
*
Nema povratka na normalno, kaĹľu struÄŤnjaci. Ĺ to prije to prihvatimo, to bolje
KORONAVIRUS
Nema povratka na normalno, kažu stručnjaci. Što prije to prihvatimo, to bolje
Index Vijesti
Foto: EPA
NENORMALNA 2020. godina, obilježena pandemijom koronavirusa koja je ubila više od milijun ljudi diljem svijeta, polako se bliži kraju. Hoće li nam 2021. konačno donijeti tako željeni povratak na normalno?
Nažalost, odgovor je da se stvari vjerojatno nikad neće vratiti "natrag na normalno", piše analitičar CNN-a Nick Patton Walsh, barem u smislu povratka u svijet kakvog se sjećamo iz siječnja ove godine i prije njega. No još uvijek ne znamo hoće li promjene koje su nastupile od siječnja do danas, a koje često zovemo "novo normalno", biti trajne.
Ne znamo hoćemo li i dalje raditi od kuće - ako imamo mogućnosti za to ili u međuvremenu nismo ostali bez posla zbog koronakrize, naravno. Ne znamo hoćemo li i dalje ići u trgovine što rjeđe, noseći maske. Ne znamo hoće li rukovanje i grljenje ostati rijetkost, kao ni hoće li se većina međuljudskih interakcija, umjesto uživo, obavljati preko videopoziva.
Pristranost prema normalnosti zbog koje vjerujemo da će se sve vratiti na staro
"Pet godina promjene u šest mjeseci" je fraza koja se često koristi u opisu ove pandemije. Nemoguće je reći kolike je živote pandemija covida-19 preokrenula, od onih koji su se sami razboljeli, preko onih koji su ostali bez posla ili im je biznis ili obrt propao, do onih kojima su bližnji umrli, a da ih nisu mogli pozdraviti uživo posljednji put.
No psiholozi upozoravaju da je priželjkivanje povratka na staro, odnosno "staro normalno", potencijalno štetno. Ljudsku sklonost vjerovanju da je promjena privremena i da će budućnost nalikovati na prošlost psiholozi često zovu pristranost prema normalnosti, koju u pravilu prati i pristranost prema optimističnom tumačenju, bez obzira na činjenice.
Pristranost prema normalnosti, ukratko, označava predrasudu, odnosno kognitivnu pristranost zbog koje vjerujemo da će se stvari nastaviti po starom ili da će se vratiti na staro, ako je u međuvremenu promjenu postalo nemoguće poricati. Zbog toga se pristranost prema normalnosti ponekad naziva i efekt noja, po uvriježenoj (ali pogrešnoj) predodžbi da nojevi zabijaju glavu u pijesak. Naravno, postoji i suprotna pristranost, ona prema najgorem scenariju.
"Političari koji se prave da je 'normalno' iza ugla zavaravaju sami sebe ili svoje sljedbenike"
A ljudi koji vjeruju da će se ono čega se sjećaju kao normalno vratiti često zbog toga odbijaju pripremiti se za dalekosežne promjene ili prilagoditi se istima - kako u svojim navikama i ponašanju, tako i u stavovima. Ponašanje i stav većine svjetskih vlada, ali i građana u siječnju, februaru i početkom ožujka, bilo je, nažalost, primjer takve pristranosti prema normalnosti i optimizmu. Dragocjeno vrijeme koje se moglo iskoristiti za izgradnju izvanrednih medicinskih ustanova i gomilanje zaliha zaštitne opreme, respiratora, lijekova i testova na covid-19 te izradu sveobuhvatnih epidemioloških planova uglavnom je bilo potraćeno.
"Političari koji se prave da je 'normalno' iza ugla zavaravaju sami sebe ili svoje sljedbenike, ili oboje. Ljudi koji su pretrpjeli tragedije na kraju se vrate na prijašnji nivo sreće. Ali mislim da je s covidom-19 malo drukčije, jer se stalno pravimo da će završiti brzo. Tako da nema potrebe da trajno promijenimo svoj odnos prema tome", kaže Thomas Davenport, istaknuti profesor informacijske tehnologije i menadžmenta na Babson College u Massachusettsu.
Davenport kao mogući primjer pristranosti prema normalnosti navodi odbijanje ljudi da nose maske jer vjeruju da je to prolazni i nepotrebni trend.
Hedonistička adaptacija zbog koje se uspijevamo prilagoditi
Ipak, ljudi imaju i drugu kognitivnu tendenciju, onu koju psiholozi zovu "hedonistička adaptacija": sposobnost uma da brzo prihvati nešto što nas je u početku paraliziralo. Ta prilagodba ima evolucijske korijene iz vremena kad su se ljudi svakodnevno morali nositi s predatorima.
"Kad vam se događaju bilo dobre, bilo loše stvari, prvo osjećate intenzivne emocije. Zatim se prilagodite i vratite na početno stanje. Ta je tendencija mnogo moćnija kod pozitivnih događaja. Ljudi se ne prilagode tako potpuno negativnim promjenama u svojim životima", objašnjava istaknuta profesorica psihologije na University of California, Sonja Lyubomirsky.
Hedonistička adaptacija omogućuje nam da se, naprimjer, "prilagodimo maskama kao novom normalnom", a zatim ih odbacimo kad više ne budu potrebne i "prilagodimo natrag na staro normalno", dodaje Lyubomirsky.
"Ako je riječ o pravoj navici, ona se može zaista održati. Sada peremo ruke češće bez da uopće razmišljamo o tome. To je nešto što bi definitivno moglo ostati s nama", ističe Lyubomirsky. Na sličan način je generacija koja je odrasla za vrijeme Velike depresije tridesetih ili u neko drugo vrijeme masovne gladi i oskudice stekla naviku štednje hrane koju su često zadržali čitavog života.
Život je u suštini niz promjena i prilagodbi, zaključuje ova profesorica psihologije za CNN: "Ustvari smo otporniji nego što mislimo."
Tako nam se i promjene uslijed pandemije, kao i druge promjene u životu, u početku mogu činiti dramatičnije i teže podnošljive nego što jesu. U kontekstu "novog normalnog", koje ćemo u budućnosti vjerojatno doživljavati naprosto kao normalno, brzo ćemo vidjeti koliko smo zaista otporni, zaključuje Patton Walsh.