EUROPSKI SUD u Strasbourgu danas odlučuje o tužbi hrvatskih štediša protiv Republike Slovenije. Njih oko 130 hiljada potražuje oko 150 milijna eura glavnice i najmanje oko 360 milijuna eura kamata. Nova Ljubljanska banka mogla bi bankrotirati, a isplata odšteta i za državu Sloveniju bi značila ekonomsku katastrofu.

Navedenom iznosu treba pridodati još 300 milijuna eura duga koje Ljubljanska banka duguje Republici Hrvatskoj. Radi se o iznosu koji su štediše Ljubljanske banke Zagreb prenijele u neku od hrvatskih banaka, a kojima je onda novac isplatila Hrvatska.

Jutarnji list piše da bi prva moguća presuda u Strasbourgu u korist hrvatskih štediša mogla pokrenuti lavinu tužbi protiv Slovenije.

Odvjetnici Milivoj Žugić i Zovnko Nogolica, koji vode sporove u ime troje hrvatskih štediša, ističu da odštete za povredu prava iz Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava iznose od minimalno 10 hiljada eura do čak 12 milijuna eura po oštećeniku. U slučaju tužbe svih 130 hiljada hrvatskih štediša Slovenija bi mogla biti kažnjena s najmanje 1,3 milijarde eura odštete, što bi značilo bankrot Nove Ljubljanskae banke, koja je prošle godine raspolagala imovinom od 12 milijardi eura, i ekonomsku katastrofu za Sloveniju. Kako smatraju pravni stručnjaci, iz tog razloga se slučaj Ljubljanske banke drži u domeni politike.

Moguće je da će od Slovenije biti zatraženo da promijeni Ustavni zakon iz 1994. kojim je štedišama onemogućeno da svoja potraživanja naplate u Sloveniji. Budući da je Europski sud odbacio osam prigovora Slovenije koja je pokušala osporiti mjerodavnost suda tvrdeći da je pitanje starne štednje ponajprije sukcesijsko.

Neisplaćeni novac od Ljubljanske banke potražuju u BiH i Makedoniji. Prema procjenama, štedišama u BiH Ljubljanska banka ukupno duguje oko 253 milijuna maraka, a onima u Makedoniji oko 117 milijuna maraka.

NEZADOVOLJNI mogućnošću da srbijanska vlada u proračunu za 2007. godinu ne izdvoji sredstva za subvencioniranje proizvodnje ugljena, rudari Javnog poduzeća za podzemnu eksploataciju ugljena  "Resavica", zaprijetili su blokadom rada srbijanske Skupštine.

Kako prenosi beogradski list "Blic", rudari spomenutog poduzeća koje objedinjuje devet srbijanskih rudnika, od Vlade traže subvencioniranje proizvodnje ugljena u iznosu od 2,2 milijarde dinara (preko 200 milijuna kuna).

Rudari prijete da će u protivnom fizički blokirati rad Skupštine Srbije, tj. najavljuju kako postoji mogućnost da, ukoliko Vlada ne usvoji njihov zahtjev, na dan glasovanja o proračunu 5.000 rudara na silu uđe u zgradu parlamenta i tako blokira izglasavanje novog proračuna.

Razlog tomu jest silno nezadovoljstvo i osjećaj poniženja koje rudari trpe od dosadašnjih vlasti, ističe predsjednik Sindikata " Rembas" Zvonko Žnider.

Na prošlomjesečnu prijetnju štrajkom rudara Vlada je reagirala tek djelomičnim rješenjem uplativši 150 od traženih 350 milijuna dinara koje država duguje radnicima.

Na zahtjev rudara da se od srpnja ove godine počne s redovitom uplatom doprinosa, te da se utvrdi cijena radnog sata za drugu polovicu 2006. godine, Vlada nije reagirala, prenosi "Blic".

I.K.

OD NEDJELJE, 5. studenog, Europska unija uvela je nove sigurnosne mjere na svim letovima, a koji se - dakako - odnose na prtljagu koja se unosi u zrakoplove.

Nakon što je britanski Scotland Yard razotkrio terorističku zavjeru kojoj je bio cilj rušenje desetak putničkih zrakoplova na transatlantskim linijama, javila se svijest o naizgled banalnoj, ali zastrašujućoj opasnosti od tekućih eksploziva.

Isti se eksplozivi, naime, mogu prokrijumčariti u zrakoplov u obliku pića maskiranih primjerice kao bočice za djecu ili kao gel za kosu, a taj se kemijski eksploziv, najnovije oružje terorista, jednostavno može aktivirati mobitelom ili nekim drugim uređajem s radijskom frekvencijom.

Prema novim pravilima koje EU nameće, ubuduće će količina tekućine koja će se smjeti unositi u torbama, uključujući i bočice, sprejeve i tube veće od jednog decilitra - biti ograničena. Svi predmeti zajedno moraju stati u plastičnu vrećicu volumena do jedne litre.

Propise koje je donijela EU primjenjivat će i Croatia Airlines, budući se mjere odnose i na sve putnike Croatia Airlinesa koji iz Hrvatske polijeću u zemlje Europske unije te koji presjedaju na bilo kojem aerodromu u EU.

B.S.