Litva se u strahu od Putina priprema za moguću rusku invaziju
Litva se u strahu od Putina priprema za moguću rusku invaziju
Screenshot: VICE/YouTube
RASA Miskinyte iz Vilniusa provela je prošlu subotu u ledeno hladnoj šumi nedaleko od grada učeći kako prikupiti vodu iz bare uz pomoć kondoma i filtrirati je kroz pijesak, ugljen i tkaninu, te kako napraviti kuhalo od pivske limenke.
Miskinyte, 53-godišnja filmska producentica, smatra da će joj vještine preživljavanja dobro doći ako ruska vojska izvrši invaziju i njena obitelj bude prisiljena pobjeći u šumu. "Rusija je vrlo opasan susjed. Uvijek nas ciljaju."
Kako u Litvi, tako i u Latviji i Estoniji, sve su jači strahovi da Moskva, nakon što je pokazala svoju vojn moć u Gruziji, Ukrajini i Siriji, ima baltičke zemlje kao svoju sljedeću metu, piše Independent.
Ruski predsjednik Vladimir Putin već je izjavio kako se neće ustručavati zaštititi Ruse gdje god žive. S obzirom da sve tri baltičke zemlje imaju značajnu rusku manjinu, to se može shvatiti i kao prijetnja upućena upravo njima. U Litvi, zemlji koja je već iskusila rusku okupaciju, ne žele riskirati.
Vojne vježbe kao vikend-hobi i patriotska dužnost
Mladi Litavci vikendom prolaze obuku iz protupobunjeničkih operacija. Vojne vježbe su za noge dobrodošao hobi vikendom, ali u isto vrijeme i patriotska dužnost.
Drugi, poput Miskynte, pripremaju se za izvanredno stanje. Litavska vlada izdala je na traženje ustrašenih građana priručnik za pripremu koji nudi informacije o vještinama preživljavanja i prepoznavanju ruskog naoružanja.
Kad je Rusija 2014. anektirala Krim, Miskynte je spremila osnovne namirnice i otišla na selo gdje ima kuću, za slučaj da Litva bude sljedeća. "Na selu uvijek preživiš. Tu je zemlja, tu je povrće. Tu je sve", objasnila je.
Rimvydas Matuzonis vodi obuku za gerilsko ratovanje preko vikenda. Svoje motive slikovito objašnjava izrekom s juga Litve: "Proljeće će doći, kukavice će zapjevati, a mi ćemo napuniti naše ceste leševima ruskih vojnika." Litavci su nastavili partizanski otpor Sovjetskom Savezu nekoliko godina nakon kraja Drugog svjetskog rata.
Strah od raspada međunarodnog poretka
Još jedan voditelj obuke, umirovljeni vojnik Zilvinas Pastarnokas objašnjava rizik: "Imamo granicu ne samo s Rusijom, nego i s Bjelorusijom i moramo biti svjesni da se 'mali zeleni ljudi' (kolokvijalan naziv za ruske vojnike koji ne nose vojna obilježja) mogu doći preko drugih granica ili čak iznutra."
Osjećaj ranjivosti u istočnoj Europi izazvan je sve jačim dojmom da se međunarodni poredak, koji je nekadašnjim sovjetskim satelitima donio mir i ekonomski napredak nakon kraja Hladnog rata, sada raspada. Izjava Donalda Trumpa da kao predsjednik neće bezuvjetno stati u zaštitu NATO saveznica samo je osnažila tjeskobu.
Drugi razlog je rusko premještanje trupa i balističkih projektila koji mogu nositi nuklearne bojeve glave u Kaljiningrad, rusku enklavu između Poljske i Litve.
Poljska je, među ostalim, reagirala formiranjem Teritorijalnih obrambenih snaga koje će obučiti hiljade dobrovoljaca za takozvano hibridno ratovanje kakvo Rusija vodi u istočnoj Ukrajini. Neki od njih će biti poslani da štite granično područje u blizini Kaljiningrada.
"Rusi će definitivno biti na Putinovoj strani"
No malene baltičke zemlje, čije proglašenje neovisnosti 1991. je Moskva doživjela kao poniženje, imaju više razloga za brigu. "Najbolji način da se pripremimo za rat je taj da pokažemo agresoru da smo se spremni boriti za slobodu, za svaki centimetar svog tla", kaže litavski ministar obrane Juozas Olekas.
Litavci očito dijele Olekasov stav. Prošle godine ih se toliko dobrovoljno prijavilo za vojnu dužnost da mobilizacija nije bila potrebna.
Iako etnički Rusi imaju dobre odnose s litavskom većinom, mnogi su zabrinuti da će se u slučaju rata svrstati na stranu Moskve. "Rusi će definitivno biti na Putinovoj strani. Neki su pro-litavski, ali ne mnogi", kaže Miskynte.
Rusi se pak žale zbog "anti-ruske propagande". Roman Nutsubidze, koji je u Litvu doselio s obitelji kao dijete, kaže "kako je sve u litavskom tisku predstavljeno jednostrano, da su Rusi loši dečki, da Rusi dolaze, da je Putin uvijek loš". Nutsubidze dodaje kako voli Litvu, ali da je Putin "dobar lider" koji nema razloga napasti njegovu domovinu.
Sirijski režim osvojio velik dio istočnog Alepa
Sirijski režim osvojio velik dio istočnog Alepa
Foto: FAH
SIRIJSKA vojska i njezini saveznici danas su zauzeli pet novih četvrti u istočnom Alepu i sada kontroliraju više od 70 posto tog dijela grada koji je četiri godine bio u rukama pobunjenika.
Dok provladine snage nezaustavljivo napreduju u istočnom dijelu grada, glavnoj bojišnici sukoba, Moskva i Washington se međusobno optužuju za blokiranje svakog pokušaja okončanja nasilja u kojem je poginulo više stotina ljudi i iseljeno oko 50.000 stanovnika.
Osvojeno desetak pobunjeničkih kvartova
Tri tjedna nakon početka razorne ofenzive radi osvajanja cijelog Alepa, prorežimske snage, koje podržavaju borci iz Irana i Libanona kao i zrakoplovstvo, uspjele su posljednjih dana osvojiti desetak pobunjeničkih četvrti.
U utorak su režimske snage osvojile važnu četvrt Chaar, rezidencijalnu i najvažniju četvrt u središtu istočnog Alepa i njezinim gubitkom pobunjenici su stjerani u južni dio, a režim može krenuti u ofenzivu protiv njih, rekao je direktor Sirijskog opservatorija za ljudska prava (SOHR) Rami Abdel Rahmane.
Haaški tužitelj: Mladić provodio etničko čišćenje nad Bošnjacima i Hrvatima
Haaški tužitelj: Mladić provodio etničko čišćenje nad Bošnjacima i Hrvatima
Foto: ICTY
U NASTAVKU završnih riječi optužbe u procesu protiv nekadašnjeg zapovjednika vojske bosanskih Srba (VRS) Ratka Mladića pred sudom (ICTY) u Den Haagu, tužiteljstvo je osporavalo tvrdnje obrane da je Mladić navodno štitio nesrpsko stanovništvo i kažnjavao počinitelje zločina, prenose beogradski mediji iz Den Haaga.
Tužitelj Arthur Traldi istaknuo je da dokazi tokom suđenja "pokazuju upravo suprotno" - da je Vojska Republike Srpske kojom je zapovjedao Mladić, po istom obrascu, u kampanji etničkog čišćenja činila zločine i nad Muslimanima i nad Hrvatima.
"Ti ljudi su istjerivani užasnim zločinima, masovnim uhapšenjima, masakrima, uništavanjem sela", rekao je Traldi, navodeći kao primer ubojstvo 29 žena i djece u selu Hrustovo kod Sanskog Mosta, tokom svibnja 1992. godine.
Tužitelj je, dokazujući svoje tvrdnje da se isto desilo u općini Ključ, iz Mladićeve ratne bilježnice citirao da je u Ključu "u siječnju 1992. bilo 17.000 Muslimana, u rujnu te godine 5.000, a u studenom 2.000".
Mladić nije kažnjavao počinitelje zločin, čak ih je promicao
Zastupnik tužbe ICTY-a je odbacio tvrdnje obrane da je Mladić nastojao kazniti počinitelje zločina, navodeći kako ih je, umjesto kažnjavanja, čak promicao u više činove, te naveo primjer zapovjednika Rogatičke brigade VRS Rajka Kušića, koji je napredovao unatoč zločinima njegove postrojbe u toj općini koji su, kako kaže tužitelj, nastavljeni u rogatičkom kraju do 1995.
"Da bi se u VRS napredovalo, bilo je neophodno biti uspješan etnički čistač", citirali su beogrtdski mediji ocjenu tužitelja ICTY-a, koji je u završnoj riječi dao i primjere drugih časnika VRS - Stanislava Galića i Radislava Krstića, koji su pred Tribunalom već osuđeni zbog ratnih zločina u Sarajevu i Srebrenici.
Tužitelj je ukazao i na Mladićevu ratnu bilješku da se informacije o masovnoj grobnici u rudniku Tomašica kod Prijedora učine nedostupnim.
Mladićeve zapovjedi o poštivanju Ženevske konvencije "bezube i kozmetičke"
Istodobno, zapovjedi generala Mladića o poštivanju međunarodnih ratnih propisa i Ženevskih konvencija, Traldi je odbacio kao "bezuba i kozmetička". ustvrdivši kako "nitko nije bio kažnjen ni kad su počinitelji priznali, a oružje i tijela žrtava bili dostupni".
Traldi je naveo primjer da nitko nije kažnjen za ubojstvo oko 150 bošnjačkih muškaraca u selu Grabovica kod Kotor Varoši studenog 1992. ustvrdivši kako za taj zločin nitko nije kažnjen unatoč izvješću u kojem je Prvi krajiški korpus Mladićevom stožeru napisao da je u Grabovici počinjen "brutalni masakr".
Kao dokaz o prikrivanju zločina, Traldi je citirao drugu depešu u kojoj je, sutradan, Prvi krajiški korpus izvjestio Mladićev stožer da je "150 ekstremista ubijeno u borbi", prenose beogradski elektronički mediji iz Den Haaga.
Završna riječ obrane počinje u petak
Tužiteljstvo nastavlja završnu riječ i u srijedu, a završne riječi Mladićeve obrane bi trebale početi u petak, a nastaviti se u ponedjeljak i utorak sljedećeg tjedna.
Bivšem zapovjedniku Vojske Republike Srpske ICTY sudi po optužnici za genocid u Srebrenici, progon Muslimana i Hrvata diljem BiH, dugotrajnu opsadu i teror nad građanima Sarajeva i uzimanje za taoce pripadnike međunarodnih snaga UN (UNPROFOR) tokom rata u BiH od 1992. do 1995.
Za iste zločine Radovan Karadžić je pred ICTY nepravomoćno osuđen na 40 godina zatvora.
Je li Bosna i Hercegovina najgora zemlja za žene u Europi?
Je li Bosna i Hercegovina najgora zemlja za žene u Europi?
Foto: 123rf
KAD je pročitala da žene u Bosni i Hercegovini u prosjeku zarađuju samo 54% plaće koju zarađuju muškarci, što je najgora razlika među plaćama u Europi, prvo je pomislila da bi njena baka bila zgrožena, piše Tea Hadžiristić za Open Democracy.
Njena je baka odrasla u jugoslavenskom socijalizmu, u vrijeme kad su žene prvi put preplavile sveučilišta i radna mjesta. Doživjela je neviđe napredak u samo nekoliko godina nakon Drugog svjetskog rata: uključila se u Antifašističku žensku frontu, volontirala u radnim akcijama, studirala za medicinsku sestru, našla posao u drugom gradu, gdje je dobila društveni stan i zarađivala više od svog supruga.
No za vrijeme tranzicije iz socijalističkog u tržišno gospodarstvo, BiH je nazadovala po pitanju ravnopravnosti i sada je razlika u prihodima između spolova 6% veća nego u Jugoslaviji. S druge strane, Slovenija ima najmanju razliku u prihodima u Europi, samo 3%. Zašto je Bosna tako loše prošla u post-socijalizmu?
Patrijarhalne vrijednosti i zaostaci komunističkog poretka
U izvještaju o nejednakosti prihoda među spolovima iz 2015. Svjetska banka navodi kako "društvene vrijednosti u BiH ostaju konzervativne, a većina muškaraca i žena izražavaju tradicionalnu percepciju rodnih uloga." Ključne prepreke napretku ženskih prava su patrijarhalne vrijednosti i zaostaci komunističkog poretka, zaključuje se u izvješću.
Zaključak kako će ženska prava procvjetati kad se te prepreke prijeđu ima smisla u slučaju Slovenije. Međutim, nejednakost među spolovima uvijek je bila manja u bogatijim republikama Jugoslavije poput Slovenije nego u BiH ili na Kosovu. Nejednakost danas ima iste strukturne uzroke kao i u Jugoslaviji, ali je dodatno pogoršana posljedicama rata i neoliberalnom ekonomskom politikom nakon rata, zaključuje Hadžiristić.
BiH ima jednu od najviših stopa nezaposlenosti u Europi, 27.5%, dok je nezaposlenost među mladima čak 58%. Usto ima značajno sivo gospodarstvo, od 30-50% BDP-a, prema procjenama. Uzroci tome su kako razaranje infrastrukture u ratu, tako i post-ratna privatizacija i grabež državne imovine od strane političkih elita. U čitavoj zemlji vidljiv je uzorak osiromašenja, nezaposlenosti, privatne i javne zaduženosti, društvene degradacije, depopulacije kroz emigraciju i smanjen životni vijek. BiH je prema popisu stanovništva iz 2013. izgubila 20% populacije u 25 godina, što je najveće smanjenje u regiji.
Agresivni nacinalizam i povratak tradicionalnih rodnih uloga
Žene čine 45% nezaposlenih u BiH, ali i 62% takozvane "neaktivne radne snage", što se uglavnom odnosi na domaćice ili neplaćene kućne pomoćnice. Iako je u jugoslavenskom socijalizmu žena dobila znatnu ekonomsku neovisnost, tradicionalne rodne uloge doživjele su povratak kroz rat devedesetih i poratno doba, zahvaljujući agresivnom nacionalizmu. Kako zaključuje Cynthia Enloe: "patrijarhalne strukture privilegije i kontrole koje karakteriziraju društvo u ratu obično nastavljaju živjeti u post-ratnom periodu."
Državni sustav socijalna zaštita u BiH, kao i u drugim post-socijalističkim zemljama, masivno je zakazao. Iako država troši 4% BDP-a na socijalna davanja, samo 17% tih davanja dolazi do najsiromašnijih, dok više od 70% odlazi na ratne veterane i druge skupine koju nisu socijalno ugrožene.
Na polju obrazovanja nejednakost je također izražena. Mnogo veći postotak žena, čak 5%, nepismeno je. Na polju gospodarstva, "divlja" privatizacija i "rođački" kapitalizam samo su pojačale faktore koji dovode do nejednakosti među spolovima.
U pedesetim godinama prošlog stoljeća socijalistički feminizam smatran je progresivnijim čak i od njegovog liberalnog pandana. Ogroman napredak, postignut po pitanju emancipacije žena, jednakosti plaća, majčinstva, prava na pobačaj i razvod, pokazuje da problemi u BiH nisu isključivo posljedica kulturne tradicije. Napredak je moguć jedino tako da se nastavi tamo gdje je socijalistički feminizam stao, smatra Hadžiristić.
FOTO Rupa u cesti progutala dva automobila
FOTO Rupa u cesti progutala dva automobila
Foto: FaH
ZBOG puknuća vodovodne cijevi u američkom San Antoniu, cesta se urušila te su dva automobila upala u nastalu vrtaču.
Jedan vozač je poginuo, a drugi je teško ozlijeđen.
Angela Merkel traži zabranu burke
Angela Merkel traži zabranu burke
Foto: Getty
ANGELA Merkel zatražila je da se u Njemačkoj zabrane burke, prenose svjetski mediji. Merkel je dodala da se izbjeglička kriza "više nikad ne smije ponoviti". Merkel je to rekla u kontekstu kandidature za svoj četvrti mandata na mjestu kancelarke na početku dvodnevnog stranačkog kongresa.
U obraćanju svojoj konzervativnoj CDU Merkel je rekla kako će podržati zabranu islamskog pokrivala za lice.
"Veo preko cijelog lica treba biti zabranjen, gdje god je to legalno moguće", rekla je delegatima na što je uslijedio fanatični aplauz.
Podsjetimo, u Njemačku je prošle godine stiglo oko 890.000 tražitelja azila, a dio njih bio je potaknut politikom otvorenih vrata Angele Merkel. Usto, Merkel je u rujnu 2015. godine dozvolila da se migranti koji su zaglavili u Mađarskoj prebace u Njemačku.
Ove godine su brojke pristiglih tražitelja azila u Njemačkoj u padu, no Merkel je i dalje na udaru kritika zbog svojeg pristupa izbjegličkoj krizi.
Kritizirala govor mržnje na Internetu
Merkel je kritizirala i govor mržnje na Internetu i širenje nekih ideja koja nisu sukladne životu na Zapadu.
„Imam osjećaj da je mnogima koji već godinama žive ovdje prijeko potreban integracijski tečaj“, zaključila je predsjednica CDU-a.
S pogledom na 2017. i parlamentarne izbore za koje je nedavno najavila kandidaturu za kancelarku, Angela Merkel je zatražila podršku stranke.
„Morate mi pomoći. Niti jedan čovjek, kolikim god iskustvom raspolagao, sam nije u stanju promijeniti nabolje stvari u Njemačkoj, Europi i svijetu. A to također vrijedi za kancelarku Savezne Republike Njemačke“, rekla je Merkel.
„Mi smo narodna stranka centra i u vremenima poput ovih još više toga ovisi o nama“, poručila je predsjednica CDU-a poslanicima kongresa.
U svezi s Europom, Merkel je zaključila kako je trenutno u tijeku proces „pritisaka na temeljne vrijednosti“.
„Ja ću se zalagati za to da ove vrijednosti ostanu sačuvane“, rekla je Merkel.
U toku poslijepodneva Angela Merkel bi trebala ponovno biti izabrana za predsjednicu stranke.
Kerry na svom zadnjem sastanku apelirao na jedinstvo NATO-a
Kerry na svom zadnjem sastanku apelirao na jedinstvo NATO-a
Foto: FAH
VISOKI američki i NATO dužnosnici danas su, kao odgovor na sumnje koje su se pojavile nakon izbora Donalda Trumpa za predsjednika, istaknuli važnost očuvanja transatlantskih obrambenih veza
Trump je izjavom u kampanji kazao da će dva puta razmisliti o pomoći NATO saveznicima koji ne podmiruju svoje obveze u pogledu vojnog proračuna, što je izazvalo zabrinutost za budućnost tog saveza koji je već 70 godina jamac europske sigurnosti.
Američki državni tajnik John Kerry je na svom posljednjem sastanku ministara vanjskih poslova članica NATO-a u Bruxellesu kazao da je ključno očuvati transatlantsko jedinstvo.
"Mislim da je to jedinstvo jako, jako važno", kazao je Kerry.
U međuvremenu je Jens Stoltenberg izjavio da je jačanje suradnje Europske unije i NATO-a najbolji odgovor na sumnje u pogledu buduće američke privrženosti Savezu.
"Mislim da je na te sumnje najbolje odgovoriti snažnijom suradnjom EU-a i NATO-a", rekao je Stoltenberg.
Također je istaknuo da je nakon Trumpova prošlomjesečnog telefonskog poziva uvjeren da je novoizabrani predsjednik čvrsto na liniji europske sigurnosti i NATO-a.
