"SVETINJA neke vjere može biti svetinja samo za njene pripadnike. Gdje bi svijet bio ako bi se poštovali svi vjerski tabui?", pitao se Philippe Val bivši urednik satiričkog časopisa "Charlie Hebdo" na poznatom suđenju u Parizu prije osam godina kada su islamske udruge tražile visoke kazne i zabranu za ovaj medij.
Upravo ta misao o "svetinjama" glavni je moto ovog časopisa koji djeluje od 1969. godine, a koji ima čvrste antireligijske stavove u kojima ismijava radikalne stavove islamista, kršćana te židova ali ugledne francuske i svjetske veličine, predstavnike vlasti, policiju, ekstremnu desnicu, političare... Uglavnom sve.
Godinama je redakcija lista odbijala kritike kako su "provokativni samo zbog provokacije", a nisu odustali od svoje uredničke politike ni nakon što je Francuska morala zatvarati veleposlanstva zbog njihova pisanja.
"Je li sloboda medija zapravo provokacija?" stajalo je na jednoj od naslovnica ovog satiričkog tjednika čime je poslana jasna poruka da mogu biti šokirani samo oni koji se zapravo sami žele šokirati.
"Ne tražim od striktnih muslimana da čitaju Charlie Hebdo, kao što ni ja ne bih išao u džamiju da slušam govore koji su protiv svega u što vjerujem.", poručilo je uredništvo prije tri godine.
Vrlo često uz Muhameda ismijavan je Isus ili Papa o čemu svjedoči niz naslovnica. Charlie Hebdo tako se godinama otvoreno izrugivao svim religijama šaljući jasnu poruku kako svetih krava zapravo nema.
"Ako počnemo postavljati pitanje imamo li pravo ili ne u karikaturama crtati Muhameda, je li to iz ovih ili onih razloga opasno ili ne, postavit će se pitanje možemo li se u listu uopće baviti muslimanima, a potom i ljudskim bićima i završit ćemo tako što nećemo ni o kome pisati, i šaka će ekstremista pobijediti i u svijetu i u Francuskoj", izjavio je glavni urednik lista Charlie Hebdo prije godinu dana.
Bez tabua
Medijski projekt iz kojeg je stasao Charlie Hebdo je započeo 1960. godine kad su Georges "Professeur Choron" Bernier i François Cavanna lansirali mjesečnik Hara-Kiri kojeg je jedan od ranih čitatelja u pismu uredništvu nazvao "glupavim i zločestim" ("bête et méchant"), što je kasnije usvojeno kao slogan magazina i kolokvijalni izraz u Francuskoj.
Hara-Kiri se našao na udaru cenzure već 1970. kad je sa satirom popratio katastrofu u noćnom klubu Cinq u kojoj je poginulo 146 ljudi. Tjednik se tom prilikom osvrnuo na "senzacionalizam" medija pa izazvao cenzuru koju je naredio tadašnji ministar vanjskih poslova.
Kako bi zaobišao zabranu tim iza Hara-Kirija se odlučio na promjenu imena i tjedno izdanje u kojem se fokusirao na tekuće događaje čime su udareni temelji slobodoumnog Charlie Hebdoa koji se uz tiražu od 45.000 primjeraka održao do danas.
Tjednik Francuze redovito zabavlja svojim pobunjeničkim, ulijevo ustrojenim člancima usmjerenima protiv radikalne desnice i religijskih fanatika.
Kako je to svojedobno rekao danas ubijeni urednik Stephane Charbonnier Charb, s uredničkog gledišta Charlie Hebdo reflektira "sva motrišta ljevičarskog pluralizma, čak i ona koja drugdje 'apstiniraju' zbog samocenzure".
Cijeli svijet odaje počast ubijenima: "Ja sam musliman, ja sam Charlie Hebdo"
Cijeli svijet odaje počast ubijenima: "Ja sam musliman, ja sam Charlie Hebdo"
Foto: Google Maps, Sky News, Hina
NA FRANCUSKIM trgovima, ali i trgovima drugih zemalja, okupilo se na desetke hiljada ljudi.
Društvenim mrežama još popodne počeli su se širit pozivi na mirno bdijenje građana iz solidarnosti prema ubijenim novinarima satiričkog lista Charlie Hebdo i njihovim obiteljima. Spontana okupljanja su zabilježena već u popodnevnim satima u Bordeauxu i Parizu gdje su građani u pet sati zastali i ubijenima posvetili dugu i mučnu minutu šutnje.
Na trgovima diljem Francuske, ali i drugih država navečer su se okupili deseci hiljada ljudi. Na Trafalgar Squareu u Londonu, okupilo se oko hiljadu ljudi koji odaju počast poginulim novinarima, u Bruxellesu se također okupilo dosta ljudi.
Interaktivna karta Googlea koja u realnom vremenu prikazuje lokacije na kojima će se održati bdijenja ponajbolje ilustrira u kojoj je mjeri teroristički napad potresao, ali i ujedinio Europu. Za ponedjeljak navečer najavljena su okupljanja na ulicama francuskih gradova, ali i u Belgiji te drugdje u svijetu, prema karti na internetu koja pokazuje da su prosvjedi zakazani i po drugim europskim gradovima, zatim u Brazilu, Argentini, Sjevernoj Americi.
Mediji na nogama nakon pokolja u Parizu
"JA SAM Charlie!, Svi smo mi Charlie!", ključne su riječi pod kojima korisnici društvenih mreža osuđuju teroristički napad počinjen u srijedu na redakciju satiričkog tjednika, a u francuskim gradovima, ali i drugdje u Europi i svijetu zakazana su za srijedu navečer prosvjedna okupljanja u obranu slobode riječi.
"Svim srcem, uz Charlie Hebdo", napisao je crvenom bojom poznati francuski karikaturist Plantu na Twitteru.
Francuski novinari sastavili su zajedničko priopćenje kojim izražavaju solidarnost s kolegama iz satiričkog lista, piše dnevnik Le Monde u internetskom izdanju.
Elsa Vigoureux, urednica lista Nouvel Observateur, koja je stigla na mjesto napada piše "Svi smo u šoku i zabrinuti za budućnost. U (redakciju) Charlie Hebdo u podne stiglo je mnogo novinara, mnogi od njih spontano, da doznaju vijesti o žrtvama iako ni u 17 sati navečer popis nije bio konačan".
Dodaje da su urednici svih redakcija i medija odlučili izdati zajedničko priopćenje kojim će osuditi teroristički napad i braniti slobodu govora.
"Radio France, Le Monde i France Television objavljuju da na raspolaganje Charlie Hebdou i njegovoj ekipi stavljaju sva svoja ljudska i materijalna sredstva da Charlie živi", piše u pripoćenju objavljenom pod naslovom "Neka živi Charlie".
Pozivaju sve ostale novinare i medije da im se pridruže "u obrani načela neovisnosti i slobode misli i izražavanja, što su jamci naše demokracije". Priopćenje je tek prvi potez, a razmatraju se i drugi te je jedna od opcija da svi mediji objave karikature Charlie Hebdoa, a napose karikaturista Charba. Ubojice, kada su ušli u prostorije Charlie Hebdoa, imenom su baš njega tražili, piše Le Monde.
"Svi smo mi Charlie", naslovnica dnevnika La Liberation osvanula je s tim natpisom u internetskom izdanju.
Ključna riječ "Svi smo mi Charlie" okupila je korisnike Twittera i drugih društvenih mreža.
"Ako Bog postoji, on ne ubija zbog crteža", twittao je korisnik pod imenom Sfar Joann.
"Htjeli ste ubiti Charlie Hebdo, upravo ste ga učiniti besmrtnim", piše korisnik Sameul Laurent.
Ovo su heroji koje su ubile teroristi
Ovo su heroji koje su ubile teroristi
Foto: HIna, Index, Guliver image/Getty images
FRANCUSKI mediji javljaju kako su među ubijenima novinari i četiri karikaturista među kojima i onaj koji je napravio karikaturu Muhameda. Ubijen je i urednik Stephane Charbonnier Charb, kao i dva policijska službenika.
Među ubijenima su Jean Cabut Cabu (67), Georges Wolinski (80) , Bernard Verlhac Tignous (58) iBernard Maris(69).
Radi se o najboljim karikaturistima Francuske, poznatim po dugogodišnjoj predanosti u iznošenju društvenih problema koji su često bili tabu teme u francuskom društvu. Nerijetko su svojim crtežima izazivali glasne reakcije javnosti i sudske tužbe.
Stephane Charbonnier: Glavni urednik
Ubijeni glavni urednik i karikaturist časopisa Stephane Charbonnier, poznat pod nadimkom Charb, uređivao je list od 2012. godine.
Charbonnier je rođen 21. augusta 1967. godine. Bio je poznat kao karikaturist, i po radu u magazinu Charlie Hebdo, gdje je urednikom postao još 2009. godine. Rad su mu obilježile kontroverzne i provokantne karikature.
Prije toga je radio u mnogim francuskim časopisima, među njima L'Écho des savanes, Télérama, Fluide glacial i L'Humanité, a imao je i vlastiti mjesečni pregled u magazinu Fluide Glacial.
Od 2007. do 2008. godine sudjelovao je u talk showu "T'empêches tout le monde de dormir", gdje je bio crtač na setu. Godinama je podržavao Komunističku partiju Francuske.
Stéphane Charbonnier bio je pod zaštitom policije nakon što je 2012. primio prijetnje smrću. Bio je na "crnoj listi" Al Qa'ide od 2013. godine.
"Ako počnemo postavljati pitanje imamo li pravo ili ne u karikaturama crtati Muhameda, je li to iz ovih ili onih razloga opasno ili ne, postavit će se pitanje možemo li se u listu uopće baviti muslimanima, a potom i ljudskim bićima i završit ćemo tako što nećemo ni o kome pisati, i šaka će ekstremista pobijediti i u svijetu i u Francuskoj", izjavio je prije godinu dana.
"Nemam djece, ženu, auto ni kredit. Možda će ovo nekima zvučati neumjesno, ali radije bih umro uzdignute glave nego živio na koljenima", rekao je 2012. godine.
George Wolinski: Zbog satire se odrekao arhitekture
George Wolinski rođen je 28. lipnja 1934. godine u Tunisu, bio je francuski karikaturist i autor komičnih tekstova.
Otac mu je bio židovskog i poljskog porijekla, a majka talijanskog i francuskog. U mladosti je počeo studirati arhitekturu, no od toga je odustao i odlučio se posvetiti karikaturi još 1960. godine, naginjući već tada političkim i erotskim temama, te stripovima. Bio je i jedan od autora u satiričnom mjesečniku Hara-Kiri.
Tijekom studentskih nemira 1968. godine, Wolinski je bio suosnivatelj satiričnog magazina L'Enragé.
Nakon toga je 1970. godine, u suradnji s Georgesom Pichardom, izdao Paulette objavljene u Charlie Mensuel magazinu, što je isprovociralo francusku javnost.
Cabu: Vojska ga pretvorila u anarhista
Ubijeni Jean Cabut, poznatiji pod nadimkom Cabu, rođen je 1938. godine, i kao i ubijeni kolege, profesionalni život je posvetio francuskim komičnim stripovima i karikaturi.
Tijekom mladosti najprije je studirao umjetnost u Parizu, a njegovi prvi crteži su objavljeni upravo u Parizu, 1954. godine, i to u lokalnim novinama.
Alžirski rat prisilio ga je da se na više od dvije godine pridruži vojsci, no i tamo su prepoznali njegov dar za crtanje, pa je uključen u vojni časopis Bled, i u Paris-Match. Nakon boravka u vojsci postao je strogi "anti-militarist", te se iz rata vratio s anarhističkim pogledom na društvo.
Zato 1960. godine postaje jedan od osnivatelja Hara-Kiri magazina, a njegov rad ga je popularizirao još 70-ih i 80- ih godina prošloga stoljeća. Nakon jedne dječje televizijske emisije u kojoj je sudjelovao, pridružio se timu časopisa Charlie Hebdo.
Mnogi njegovi radovi izazivali su pozornost i reakcije javnosti, no najviše je bio na udaru kritika nakon što je 2006. godine objavljena njegova karikatura na naslovnici napadnutog časopisa.
"Ujak" Bernard Maris: Profesor, predani ekonomist i novinar
Bernard Maris, o kojemu su mediji zadnje dobili informaciju da je identificiran kao žrtva terorističkog napada, rođen je 23. srpnja 1956. godine, i bio je ugledni francuski ekonomist, pisac i novinar.
Diplomirao je na francuskom sveučilištu Sciences Po Toulouse 1968. godine, a zatim doktorirao u području ekonomije, na Sveučilištu Toulouse, 1975. godine.
Nakon što je na istom sveučilištu bio asistent, došao je i do statusa profesora, gdje je predavao o ekonomskoj znanosti, kojom se i bavio godinama.
Do jutros je bio profesor na Institutu za Europske i Globalizacijske studije, a predavao je i mikroekonomiju na Sveučilištu u Iowi u SAD-u, kao i u Središnjoj banci Perua.
Kao novinar se isticao svojim radovima u francuskim časopisima Marianne, Le Nouvel Observateur, Le Figaro Magazine, Le Monde, ali i Charlie Hebdo, u kojemu je najviše vremena proveo poznat kao "Ujak Bernard". Tu je do 2008. godine bio i zamjenik urednika.
Imao je tjednu radijsku kolumnu na France Interu, u kojoj je svake subote organizirao debate o aktualnim ekonomskim pitanjima zemlje.
Tignious: Od prvih radova se predao karikaturi
Tignious, pravim imenom Bernard Velhac, rođen je 1957. godine, i bio je francuski karikaturist.
Tisak ga je privukao još 1980-ih, a od tada je izdao više radova, koji su bili upravo crteži i karikature. Prve je objavio u listu L’idiot internationa (u slobodnom prijevodu, "Međunarodni idiot"), da bi se zatim pridružio u pisanju Big Bertha. Osim suradnje u magazinu Charlie Hebdo, bio je aktivan i u drugima poput Marianne, Fluide Glacial, i l’Express.
Sjajni crteži kojima su se kolege iz cijeloga svijeta oprostile od ubijenih francuskih karikaturista
Sjajni crteži kojima su se kolege iz cijeloga svijeta oprostile od ubijenih francuskih karikaturista
Foto: Twitter
CRTAČI diljem svijeta putem društvenih mreža izražavaju sućut zbog tragičnih događaja koji su se danas odvili u Parizu.
Naoružani muškarci pod kapuljačama napali su urede satiričkog tjednika Charlie Hebdo u Parizu poznatom po ismijavanju radikalnog islama ubivši najmanje 12 ljudi, među kojima i četiri karikaturista Charb, Cabu, Wolinski i Tignous.
Tjednik je to koji ima reputaciju novine koja ne poznaje granice u odabiru meta, političkih, vjerskih ili drugih, za svoju satiru. Posljednje što su objavili na Twitteru bila je karikatura čelnika Islamske države Abu Bakr al-BagHdadija.
Charlie Hebdo je dio uvažene tradicije francuskog novinarstva koja seže od skandaloznih naslova koji su diskreditirali Marie-Antoinettu uoči francuske revolucije. Oslanjajući se na snažnu francusku tradiciju stripova, crteži i karikature su glavna osobina ovog tjednika. Tijekom godina štampani su primjerci u odnosu na koje današnje prikazivanje Muhameda izgleda kao ilustracija iz dječje knjige.
Pogledajte kako svoju podršku iskazuju crtači iz raznih dijelova svijeta.
"Kao da nam je trebalo još više urednika bez smisla za humor, koji nam vise iznad glave i prijete "skraćivanjem""
Stravične snimke: Kamerom zabilježen teroristički napad u Parizu
Stravične snimke: Kamerom zabilježen teroristički napad u Parizu
Foto:
NA YOUTUBEU je osvanulo nekoliko snimki terorističkog napada na redakciju satiričnog lista Charlie Hebdo u kojemu je stradalo najmanje 12 novinara.
Uznemirujući detalji: Terorist hladnokrvno ubija muškarca koji leži na cesti
Uznemirujući detalji: Terorist hladnokrvno ubija muškarca koji leži na cesti
Screenshot: CNN, SkyNews
STRANE agencije objavljuju snimke na kojima se vide šokantni detalji masakra. Na jedno od njih vidi se kako dvojica terorista dolaze do muškarca, a jedan od njih hladnokrvno ga ubija. Prema informacijama SkyNewsa ubijen je policajac.
Tijekom najprije opreznog približavanja terorista, muškarac na cesti u očaju diže ruke, no jedan od ubojica mu se zatim odlučno približio do glave i hladnokrvno mu je prostrijelio. Nakon toga žrtva je nepomično ostala ležati, a teroristi su još malo hodali ulicom.
Zatim su se vratili u automobil i odvezli se. Tu snimka i završava.
Na drugoj snimci događaj se prati s krova okolne zgrade koja je malo udaljenija, pa se uglavnom vidi ubojice koji stoje na ulici. Snimljeno je i nekoliko ljudi koji tokom užasa hodaju po krovu zgrade.
Jedan korisnik koji je također objavio snimku napada u međuvremenu ju je uklonio s YouTube-a.
Borac Islamske države: Napad u Parizu je kapljica, a bit će ih još
Borac Islamske države: Napad u Parizu je kapljica, a bit će ih još
Screenshot: france24
BORAC Islamske države Abu Musabu u razgovoru za Reuters je govorio pohvalno o današnjem napadu na francuski satirički časopis CharliIe Hebdo u kojemu je ubijeno 12 osoba, kazavši da je napad osveta za vrijeđanje islama.
"Lavovi islama osvetili su proroka Muhameda" rekao je Musab, Sirijac koji se bori u redovima Islamske Države. "To su naši lavovi. Ovo je tek prva kapljica, a bit će ih još", rekao je u razgovoru za Reuters putem Skypea iz Sirije. Dodao je da su on i njegova braća sretni zbog napada.
"I neka ti križari strahuju, jer se trebaju bojati", poručio je, dodavši i kako ne zna tko su počinitelji, ali je siguran "da su dobrome putu, onome Abu Bakr al Bagdadija i našeg šeika Osame bin Ladena". Al Bagdadi je emir Islamske države.
