Foto: Guliver Image/Getty Images

SITUACIJA u Ukrajini ne smiruje se. Naprotiv, danas je Krimski parlament odlučio da se žele odcijepiti od Ukrajine i pripojiti Rusiji.

Najavljen referendum o Krimu

Krimski je parlament u četvrtak donio jednoglasnu odluku o pripojenju Rusiji, javila je agencija RIA, a prema istom izvoru tu bi odluku trebali na referendumu 16. ožujka potvrditi stanovnici toga ukrajinskog poluotoka.

Zastupnici su glasovali da Krim "pristupi Ruskoj Federaciji s pravima subjekta Ruske Federacije". Glasnogovornik Kremlja Dmitri Peskov potvrdio je da je ruski predsjednik Vladimir Putin obaviješten o toj odluci.

Zamjenik predsjednika krimske vlade Rustan Temirgalijev najavio je, kako prenosi RIA, da će se birači na referendumu odlučivati između dva pitanja. "Prvo je, jeste li za uključivanje Krima u Rusku Federaciju kao federalni subjekt? Drugo pitanje glasit će, jeste li za obnovu ustava Krima iz 1992. godine?", rekao je Temirgalijev. Ustav iz 1992. definira Krim kao dio Ukrajine.

Obama: Referendum o Krimu krši međunarodno pravo

Najavljeni referendum o neovisnosti Krima i priključenju Rusiji kršio bi međunarodno pravo, a u donošenju bilo kakve odluke o tom ukrajinskom poluotoku morala bi sudjelovati i legitimna vlada u Kijevu, rekao je u četvrtak američki predsjednik Barack Obama u obraćanju javnosti oko pitanja Ukrajine.

"Predloženi referendum o budućnosti Krima kršio bi ukrajinski ustav i međunarodno pravo. Svaka rasprava o budućnosti Ukrajine mora uključiti i legitimnu vladu" u zemlji, rekao je Obama u kratkoj izjavi u Bijeloj kući.

Lokalni parlament Krima, u kojem dominiraju proruski zastupnici, najavio je referendum za 16. ožujka na kojem bi se trebala poduprijeti odluka o pripojenju Rusiji.

Obama je također pojasnio da je cilj sankcija Rusiji, koje su najavile Sjedinjene Države, da se kazni Moskva za akcije u Ukrajini, ali je naglasio da postoji i način da se sankcije izbjegnu.

"Dok donosimo te mjere, želim jasno reći da postoji i način rješavanja krize uz poštovanje interesa i Ruske Federacije i Ukrajinaca", dodao je Obama. "Neka međunarodni promatrači mogu ići po čitavoj Ukrajini, pa i Krimu, kako bi osigurali da se poštuju prava svih Ukrajinaca, i onih rusofonih. Neka počnu konzultacije između ukrajinske i ruske vlade", pozvao je Obama.

Američki je predsjednik u četvrtak naredio zamrzavanje imovine u SAD-u i zabranu putovanja u Sjedinjene Države umiješanima u ugrožavanje suvereniteta i teritorijalnog integriteta Ukrajine nakon što je proruska administracija na Krimu najavila referendum o pripojenju Rusiji. Visoki dužnosnik njegove administracije rekao je da te sankcije ne uključuju predsjednika Vladimira Putina.

Obama je također pozvao Kongres da podupre kapacitete Međunarodnog monetarnog fonda u smislu financijske pomoći Ukrajini.

Američki predsjednik je također kazao kako SAD i saveznici ne misle popustiti ako Rusija nastavi kršiti međunarodno pravo. Kazao je i kako su sankcije poduzete u suradnji s europskim saveznicima.

Kličko: Odluka parlamenta Krima je provokacija

Jedan od glavnih ukrajinskih političkih dužnosnika, bivši svjetski prvak u boksu Vitalij Kličko je u četvrtak ocijenio da je odluka parlamenta Krima da traži pripojenje ukrajinskog poluotoka Rusiji velika provokacija.

To je "velika provokacija i neustavno je", rekao je Kličko novinarima u Dublinu gdje sudjeluje na kongresu Europske pučke stranke (EPP) kao i Julija Timošenko, bivša ukrajinska premijerka.

"Ukrajina mora biti neovisna zemlja. Ovo što se događa u vezi Krima je provokacija", dodao je.

Jednoglasne odluke krimskog parlamenta da se pripoji Rusiji i o tome održi referendum za 10 dana dramatično su zaoštrile krizu u Ukrajini.

Vitalij Kličko i Julija Timošenko se trebaju obratiti zastupnicima Europske pučke stranke (EPP). Europska pučka stranka (EPP) se sastala na kongresu u četvrtak i petak u Dublinu kako bi pokrenula kampanju za europske izbore u svibnju i imenovala svog kandidata koji će naslijediti predsjednika Europske komisije Jose Manuel Barrosa.

Bivši premijer Luksemburga Jean-Claude Juncker je favorit pred Francuzom Michelom Barnierom, sadašnjim europskim povjerenikom za financije.

Američki zrakoplovi i vojnici stigli u Litvu

Pentagon je objavio kako je šest zrakoplova F-15 stiglo u Litvu zajedno s 60 pripadnika američke vojske. U Litvi se već nalaze četiri zrakoplova F15 i 150 pripadnika vojske koji patroliraju nad Baltikom.

Američka vojska objavila je kako je slanje raketnog razarača USS Truxtun prema Crnom moru "rutinski" razmještaj koji je bio zakazan prije ukrajinske krize.

Rompuy: Referendum je nezakonit

Predsjednik Europskog vijeća Herman Van Rompuy izjavio je kako je odluka za održavanje referenduma u suprotnosti s ukrajinskim ustavom te je zbog toga i nezakonito.

Rompuy je novinarima okupljenim u Bruxellesu kazao kako se "Rusija mora povući" te da je situacija u Ukrajini "najozbiljniji izazov za sigurnost na našem kontinentu još od balkanskih ratova 90-ih".

NATO poziva Rusiju da povuče vojnike na Krimu u baze

NATO je pozvao Rusiju u četvrtak da povuče u baze svoje vojnike razmještene na Krimu, potvrđujući potporu teritorijalnom integritetu Ukrajine.

"Ukrajinu smatramo dugoročnim partnerom NATO-a. U ovim teškim trenucima NATO je uz Ukrajinu, uz njen suverenitet, integritet i uz temeljna načela međunarodnog prava", rekao je glavni tajnik NATO-a Anders Fogh Rasmussen.

Jednoglasne odluke krimskog parlamenta da se pripoji Rusiji i o tome održi referendum za 10 dana dramatično su zaoštrile krizu u Ukrajini.

"Ova kriza ne tiče se samo Ukrajine već ima ozbiljne implikacije za sigurnost i stabilnost euroatlantskog područja. Jasno je da smo suočeni s najozbiljnijom prijetnjom europskoj sigurnosti od završetka Hladnog rata", dodao je Rasmussen.

"Iznad svega pozivamo Rusiju da se pridržava međunarodnih obaveza i zaustavi vojnu eskalaciju na Krimu. Pozivamo Rusiju da povuče svoje snage u baze i suzdrži se od miješanja na ostatku teritorija Ukrajine", dodao je on.

Lavrov: Nije postignut dogovor o Ukrajini

Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov izjavio je u četvrtak da još nema dogovora između Moskve i Washingtona oko krize u Ukrajini gdje je regionalni parlament na Krimu izglasao pripojenje Rusiji, javljaju ruski mediji.

"Za sada ne možemo reći međunarodnoj zajednici da smo postigli dogovor", rekao je Lavrov u Rimu nakon drugog sastanka s američkim državnim tajnikom Johnom Kerryjem u dva dana.

Lavrov je rekao da odluka Washingtona da zamrzne imovinu i uskrati vize Rusima odgovornima za vojni upad na Krim predstavlja prijetnju.

Također je izjavio da priča o crnima listama na kojima su ruski građani kojima će biti zabranjen ulaz u SAD kompliciraju razgovore.

"Kerry me uvjeravao da zasad nema takvih popisa te da je to samo nalog, ali to ne mijenja činjenicu da se radi o prijetnji", istaknuo je Lavrov.

"Ja sam još jednom rekao Kerryju i on razumije da prijetnja ultimatumima i sankcijama ne pomaže normalnom radu", kazao je.

Zapad traži od Moskve da pristane na međunarodno posredništvo kako bi se riješila ukrajinska kriza, ali je Lavrov rekao da će izvijestiti predsjednika Vladimira Putina o prijedlogu prije donošenja bilo kakve odluke.

"Želimo bolje razjasniti što naši partneri misle kada predlažu uspostavu različitih međunarodnih mehanizama", dodao je on.

Krimski parlament zaoštrio stanje u Ukrajini

Jednoglasne odluke krimskog parlamenta da se pripoji Rusiji i o tome održi referendum za 10 dana dramatično su zaoštravanje krize u Ukrajini, ocjenjuju svjetske agencije.

Iznenadno ubrzanje odluke da se Krim, strateški važan poluotok s ruskom etničkom većinom i efektivno pod ruskom vojnom kontrolom, pripoji Rusiji, izglasano je upravo u vrijeme kad su se čelnici 28 zemalja članica EU-a okupili na izvanrednom summitu u Bruxellesu kako bi dogovorili zajednički dogovor na rusko raspoređivanje snaga na ukrajinskom poluotoku Krimu.

Krimski su zastupnici jednoglasno odlučili da se Krim "pristupi Ruskoj Federaciji s pravima subjekta Ruske Federacije". Referendum o tome će se održati 16. ožujka.

Zamjenik predsjednika krimske vlade Rustan Temirgalijev tvrdi, međutim, da je odluka pravomoćna i prije referenduma. "Odluka je već na snazi. Krim je dio Rusije. Ukrajinske snage na krimskom području će se smatrati okupacijskim snagama i bit će prisiljene da se predaju ili napuste zemlju", rekao je Temirgalijev.

"Jedine zakonite snage na Krimu su ruske oružane snage", naglašava Temirgalijev. "Ukrajinske snage će moći birati: položiti oružje, prihvatiti rusko državljanstvo i pridružiti se ruskoj vojsci. Ako ne žele, dobit će zajamčen prolaz do njihove ukrajinske domovine", kazao je.

Temirgalijev je ranije najavio da će birači na krimskom referendumu odlučivati između dva pitanja. "Prvo je, jeste li za uključivanje Krima u Rusku Federaciju kao federalni subjekt? Drugo pitanje glasit će, jeste li za obnovu ustava Krima iz 1992. godine?", rekao je Temirgalijev. Ustav iz 1992. definira Krim kao dio Ukrajine.

Ukrajinska vlada referendum je proglasila nezakonitim, protuustavnim i otvorila kaznenu istragu protiv krimskog premijera Sergeja Aksjonova. "Vlasti na Krimu su potpuno nelegitimne, i parlament i vlada. Oni rade pod oružanom prijetnjom i njihove odluke diktira strah", rekao je privremeni ukrajinski predsjednik Oleksander Turčinov.

"Da nismo izloženi stalnim prijetnjama aktualnih ilegalnih ukrajinskih vlasti, možda bismo izabrali drugi put", kazao je Reutersu potpredsjednik krimskog parlamenta Sergej Cekov. "Ako ćemo pošteno, mislim da je Ukrajina pripojila Krim. Zbog toga i općeg raspoloženja ovdje donijeli smo odluku da se priključimo Rusiji. Mislim da će nam tamo biti puno ugodnije", kaže Cekov.

Temirgalijev je dodao da bi Krim mogao usvojiti rusku rublju kao valutu i nacionalizirati ukrajinsku državnu imovinu koja bi postala "vlasništvo krimske autonomije".

Jacenjuk kaže da je odluka o pripajanju Krima Rusiji nelegalna

Odluka krimskog parlamenta da se pripoji Rusiji nelegalna je i Krim je bio, jest i bit će dio Ukrajine, izjavio je u četvrtak u Bruxellesu ukrajinski premijer Arsenij Jacenjuk.

"To je nelegalna odluka. Taj tzv. referendum nema pravnog temelja i zato tražimo od ruske vlade da ne podržava separatističke snage u Ukrajini. Krim je bio, jest i ostat će dio Ukrajine", rekao je Jacenjuk na konferenciji za novinare u Bruxellesu, gdje se sastao s čelnicima EU-a, koji su se okupili na izvanrednom summitu posvećenom ukrajinskoj krizi.

Krimski parlament je u četvrtak jednoglasno donio odluku da se Krim, strateški važan poluotok s ruskom etničkom većinom i efektivno pod ruskom vojnom kontrolom, pripoji Rusiji te da će se o tome održati referendum 16. ožujka.

Rekao je da su ukrajinske snage više puta bile provocirane da koriste silu, ali da su ostale suzdržane jer nisu htjele nasjesti na ruski scenarij.

"Ali, u svakom slučaju, dođe li do daljnje eskalacije, ukrajinska vlada i vojska djelovat će u skladu s ustavom i zakonom. Spremni smo štiti našu zemlju, iako postoji velika neravnoteža u pogledu vojne snage Ukrajine i Rusije. Ali, imamo duh, to je duh ukrajinske revolucije i duh slobode", rekao je Jacenjuk.

Jacenjuk je istaknuo kako je njegova vlada odlučna rješavati krizom mirnim, diplomatskim sredstvima. Zatražio je da se ruski vojnici povuku u vojarne te da ruska vlada ne podržava nelegitimnu vladu na Krimu, da pristane na pregovore o mirnom rješenju te da poštuje svoje međunarodne obveze.

Spomenuo je da je Ukrajina ispunila svoj dio obveza koje iz proizlaze iz Budimpeštanskog memoranduma iz 1994. kojim se Ukrajini jamči teritorijalna cjelovitost i neovisnost u zamjenu za nuklearno razoružanje. Budimpeštanski memorandum potpisale su Sjedinjene Države, Velika Britanija i Rusija.

"Mi smo svoj dio obveza ispunili", rekao je Jacenjuk.

Dodao je da njegova vlada nije proturuska, nego proukrajinska i da je spremna na ravnopravnu suradnju s Rusijom, ali da ne želi biti u podređenom položaju.

Ukrajinski premijer je izrazio spremnost da potpiše sporazum o pridruženom članstvu koji je EU ponudila Ukrajini i koji je odbio potpisati svrgnuti predsjednik Viktor Janukovič.

Moskva osudila cinizam Washingtona

Rusija je osudila u četvrtak "cinizam" i "nedopustivu aroganciju" Washingtona nakon kritika State Departmenta koji je nabrojio "deset pogrešnih tvrdnji" predsjednika Vladimira Putina u ukrajinskoj krizi.

Objavljivanje tih točaka "pogađa ne toliko primitivnim iskrivljavanjem stvarnosti koliko cinizmom", osudilo je rusko ministarstvo vanjskih poslova u priopćenju.

"Nećemo se spuštati na polemiku o propagandi najniže razine. Ponovno se susrećemo s neprihvatljivom arogancijom i pretenzijama da nekome pripada pravo na istinu", dodalo je ono.

"SAD ne može imati pravo na podučavanje o poštivanju međunarodnih normi i poštivanju suvereniteta drugih zemalja", ističe se u priopćenju.

"Što je s bombardiranjem bivše Jugoslavije ili upadom u Irak pod lažnim izgovorima?", upitalo je ministarstvo.

Američki State Department osudio je u srijedu stav Vladimira Putina u ukrajinskoj aferi, odbacujući točku po točku njegovih "10 pogrešnih tvrdnji".

Washington je odbacio diplomatsku uglađenost i samo što nije optužio Moskvu za laganje o Ukrajini. State Department je rekao kako je Putin u izjavi o krizi u Ukrajini prešao preko činjenica ili ih iskrivio "opravdavajući rusku agresiju na Ukrajinu".

Putin je u utorak rekao kako Rusija pridržava sebi pravo da upotrijebi silu u Ukrajini kao posljednje sredstvo, da su lokalne skupine samoobrane a ne ruski vojnici te koje su preuzele kontrolu nad Krimom te da nove vlasti u Kijevu nisu legitimne.

Proruski čelnik uhapšen u ukrajinskom gradu Donjecku

Čelnik jednog od najustrajnijih promoskovskih prosvjednih pokreta u istočnoj Ukrajini uhapšen je u četvrtak u svom domu u gradu Donjecku, rekao je novinar agencije Reuters koji je bio s policijom pri upadu.

Desetak pripadnika sigurnosne službe SBU uhapsilo je Pavela Gubareva u njegovu stanu u petokatnici iz sovjetskog doba pod optužbom za "narušavanje teritorijalne cjelovitosti i neovisnosti države". On se nije opirao uhapšenju.

Gubarev, poslovni čovjek iz Donjecka, predvodio je prosvjednike koji su blokirali zgradu regionalne uprave i postavili rusku zastavu na nju sve dok nisu u četvrtak uklonjeni.

On je sebe nazivao "narodnim guvernerom" i zahtijevao da regionalni zastupnici prekinu veze s Kijevom i postave ga na čelo policije.

Dobili Putinovo odobrenje za pripojenje?

Diplomatski izvori kažu da ovakva odluka krimskih vlasti ne bi bila moguća bez prešutnog odobrenja ruskog predsjednika Vladimira Putina, koji je time dodatno podigao ulog u najozbiljnijem sukobu Zapada i Istoka od završetka Hladnog rata. Daleko da traženja diplomatskog rješenja, Putin je izgleda odlučio zabetonirati postojeće i stvoriti nove činjenice na terenu prije nego što Zapad protiv njega pokrene neku diplomatsku akciju.

A o tome se danas razgovara u Bruxellesu. Dio zemalja članica EU-a, naročito one s istoka kontinenta, zauzimaju se za oštre sankcije protiv Rusije, dok druge, poput Njemačke smatraju da je diplomatsko posredovanje najbolji način za rješavanje krize.

Njemačka kancelarka Angela Merkel rekla je da će se razgovarati o sankcijama protiv Rusije, ali će se kasnije odlučiti o njihovoj eventualnoj primjeni. Ona je rekla da je ponašanje Rusije u Ukrajini neprihvatljivo i da se mora poštovati teritorijalni integritet i suverenost svake zemlje, dodajući da prije bilo kakve odluke treba dati šansu diplomatskim naporima.

Francuski predsjednik Francois Hollande pozvao je članice EU-a da zauzmu jedinstven pristup prema Rusiji. "Kada je Europa jedinstvena, onda može pridonijeti rješenju", rekao je Hollande po dolasku na summit.

Britanski premijer David Cameron izjavio je da EU s izvanrednog summita treba poslati "vrlo jasnu poruku ruskoj vladi, da je ono što se događa u Ukrajini neprihvatljivo i da stoga moraju uslijediti posljedice".

U Ukrajinu bi uskoro trebao stići izaslanik glavnog tajnika UN-a, njegov pomoćnik za pitanja ljudskih prava Ivan Šimonović, kako bi se uvjerio kakvo je stanje na tom polju. Posjetit će Kijev, istok Ukrajine i Krim, gdje ga se očekuje tokom vikenda.

Što Putin smjera?

Rusija ima vladu i parlament, ima povjerenstva, odbore i nacionalno Vijeće za sigurnost, ali sve ključne odluke u državi donosi samo jedan jedini čovjek: Vladimir Putin koji sjedi na vrhu "vertikale moći" koju je sam stvorio i koji upravo sada odlučuje kojim će putem krenuti Rusija, secira u četvrtak BBC glavnog lidera goleme Ruske Federacije i jednog og glavnih svjetskih igrača.

BBC ističe da je vrlo teško analizirati Rusiju i odgonetnuti što Moskva smjera, a da ne pokušate ući u Putinov obrazac razmišljanja i upitate se što on trenutačno misli o Ukrajini, koji motivi stoje iza njegovih poteza u vanjskoj politici i koji mu je cilj.

Jedna stvar zbog koje Putin bjesni je njegov osjećaj da ga je Zapad prevario. "Vidjeli smo to u Libiji 2011. Moskvu se uvjerilo da ne blokira rezoluciju Vijeća sigurnosti UN-a o zoni zabrane letenja kako bi se zaštitili civili. No, vojna akcija NATO-a je dovela do smjene režima i pogibije Moamera Gadafija, a to je daleko od onoga što je Rusija očekivala i stoga je jasno zašto je Moskva bila hitra i bez razmišljanja stavila veto na rezolucije o Siriji", podsjeća BBC.

I što se Ukrajine tiče, Putin smatra da ga je Zapad "zeznuo". Prošli je mjesec poslao izaslanika u Kijev da sudjeluje u pregovorima oko kompromisnog sporazuma između predsjednika Viktora Janukoviča i oporbe kojeg su amenovali ministri Njemačke, Francuske i Poljske. Taj je sporazum uključivao prijevremene izbore, ustavnu reformu i vladu nacionalnog jedinstva.

"Predstavnik Kremlja nije potpisao sporazum, ali ga je Rusija prihvatila kao najbolje rješenje u lošoj situaciji. Ostao je samo na riječima", piše BBC i zaključuje da je Moskva bila potpuno zatečena razvojem događaja.

Prema Putinu, svijet je takav u kojem Zapad danonoćno kuje zavjere kako bi destabilizirao Rusiju i samog Putina. Ističe primjere poput Revolucije ruža 2003. u Gruziji, i Narančaste revolucije u Kijevu naredne godine. Moskva je uvjerena da iza obje stoji Zapad. Također smatra da je Zapad potaknuo i financirao najnovije ulične prosvjede u Moskvi.

Rusija već mjesecima optužuje SAD i EU da "zakuhava" stanje u Ukrajini zbog geopolitičkih ciljeva, a tu je i pitanje NATO-a. Putin je još 2010. podsjetio NATO na obećanje da se neće dalje širiti, a sada se već nagađa da bi prozapadna vlast u Kijevu mogla značiti buduće članstvo Ukrajine u Sjeveroatlantskom savezu.

Zapad na intervenciju Moskve na Krimu gleda kao na "brutalnu agresiju", no Putin tu vidi jedno "veliko licemjerje".

"Nikada ne propušta priliku podsjetiti svijet na američku intervenciju u Iraku, Libiji i Afganistanu", dodaje BBC i zaključuje da su Putinu ruski nacionalni interesi najvažniji i stoga će se pobrinuti da ruska Crnomorska flota ostane na Krimu i da novo ukrajinsko vodstvo dobro promisli prije nego prigrli Zapad i odbaci Rusiju.

Ukrajinski premijer optužio Rusiju za napetost u Ukrajini

Ukrajinski premijer Arsenij Jacenjuk optužio je u četvrtak Rusiju da povećava "napetost" i sudjeluje u "provokacijama" u njegovoj zemlji, neposredno prije početka izvanrednog europskog summita o krizi.

"Je li Rusija spremna riješiti sukob i stvarno raspravljati o načinu stabiliziranja situacije ili još uvijek nije i hoće li pokušati povećati napetost, kao što je učinila zadnjih sati ponovnom blokadom ukrajinskih pomorskih snaga?", upitao je Jacenjuk pred novinarima po završetku susreta s predsjednikom Europskog parlamenta Martinom Schulzom.

Schulz je ustvrdio i ruske "provokacije" na Krimu, dodajući da će se, ako se potvrde, raditi o "realno dramatičnoj situaciji".

"Nije to samo kriza između Ukrajine i Rusije, to je kriza u Europi", kazao je Jacenjuk.

"Ponovno su blokirali ukrajinske pomorske snage, dakle još uvijek izazivaju sukobe i napetost. Tražimo od njih da povuku svoje snage", inzistirao je.

"Moramo se suočiti hitno s tim problemom, spremni smo pronaći rješenje u kontaktnoj skupini, spremni smo pronaći izlaz" iz krize "s EU, SAD-om i Rusijom", rekao je.

"Tražimo od Rusije da kaže je li spremna očuvati mir i stabilnost u Europi ili želi biti pokretač novih provokacija i napetosti", zaključio je.

Obama naredio sankcije protiv Rusa i Ukrajinaca s Krima

Američki predsjednik Barack Obama naredio je u četvrtak zamrzavanje imovine u SAD-u i zabranu putovanja u Sjedinjene Države umiješanima u ugrožavanje suvereniteta i teritorijalnog integriteta Ukrajine nakon što je proruska administracija na Krimu najavila referendum o pripojenju Rusiji.

Obama je potpisao odluku u svrhu kažnjavanja Rusa i Ukrajinaca s Krima koji su odgovorni za ruski upad u regiju Krima na jugu Ukrajine, krizu koja je obnovila hladnoratovske napetosti.

Bijela kuća je priopćila da je ta odluka "fleksibilno sredstvo koje će nam omogućiti da sankcioniramo one koji su najizravnije umiješani u destabilizaciju Ukrajine, uključujući vojnu intervenciju na Krimu, i ne isključuje daljnje korake u slučaju pogoršanja situacije".

Osim toga, State Department uvodi vizna ograničenja za niz dužnosnika i pojedinaca, što je odraz političke odluke da se uskrate vize odgovornima ili suučesnicima u ugrožavanju suvereniteta i teritorijalnog integriteta Ukrajine.

Objava Bijele kuće došla je u vrijeme dok zapadne zemlje pokušavaju postići zajednički odgovor na rusko raspoređivanje snaga na ukrajinskom poluotoku Krimu.

Čelnici EU raspravljaju o krizi u Ukrajini

Čelnici Europske unije, među kojima i hrvatski premijer Zoran Milanović, na izvanrednom sastanku u Bruxellesu raspravljaju o ruskoj invaziji na Ukrajinu i kako na nju odgovoriti.

Nešto prije podneva počeo je susret i razmjena mišljenja europskih čelnika s predsjednikom ukrajinske Vlade Arsenijem Jacenjukom o trenutnoj situaciji koja će zasigurno biti središnja tema i radnog ručka.

Očekuje se kako će sudionici summita osuditi kršenje ukrajinskog suvereniteta, poručiti Rusiji da povuče vojsku i pozvati na mirno rješenje sukoba. Neke članice, osobito iz istočne Europe, zalažu se za snažne sankcije kao odgovor na rusku intervenciju na Krimu, dok druge, poput Njemačke, ističu medijaciju i pregovore kao način izlaska iz krize.

Predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso najavio je ranije spremnost Bruxellesa da financijski pomogne Ukrajini u višegodišnjem programu. ''Financijski paket vrijedan 11 milijardi eura bit će isplaćen iz europskog proračuna i drugih financijskih institucija. On uključuje pomoć, ali i reformsku vladu'', rekao je Barroso.

Summit se održava dan nakon sastanka američkog državnog tajnika Johna Kerryja i ruskog ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova koji je završio bez značajnijeg napretka. Kerry je poručio da rusko narušavanje ukrajinskog suvereniteta neće proći bez odgovora.

I dok se cijela stvar pokušava riješiti diplomacijom proruske snage zauzele su kontrolu nad Krimom; zaposjele su dvije baze za lansiranje projektila u Ukrajini, a proruski prosvjednici u Donjecku zauzeli su zgradu vlade. Izaslanik UN-a na Krimu obustavio je svoju misiju nakon prijetnji naoružane skupine.

Ukrajinska policija privodi proruske prosvjednike

Ukrajinska je policija u četvrtak ujutro izbacila proruske prosvjednike iz zgrade područne državne uprave u Donjecku, rusofonskom gradu na istoku te bivše sovjetske republike i privela 75 osoba u toj akciji, doznaje se od policijskog izvora. Nakon akcije, stotinjak protestanata okružilo je zgradu koju su u ponedjeljak bili zauzeli protivnici nove proeuropske vlade u Kijevu, tražeći približavanje Moskvi.

Donjeck, izborna jedinica svrgnutog predsjednika Viktora Janukoviča, nalazi se u Donbasu (Donjecki bazen), bogatom ležištima ruda, nekoliko desetaka kilometara od ruske granice.

Vlasti su još u srijedu preuzele nadzor nad zgradom područne državne uprave koju su evakuirali uz obrazloženje da su primili dojavu o podmetnutoj bombi, ali su nakon nekoliko sati ponovo morali popustiti pod novim naletom protestanata. Svaki put kad bi zauzimali zgradu u kojoj je ured guvernera, prorusi bi izvjesili ruske zastave umjesto ukrajinskih.

Imenovali su svog "guvernera", Pavela Gubarjeva, ne priznajući ovlasti Sergija Taruta, kojeg su imenovale nove proeuropske vlasti u Kijevu. Ukrajinsko glavno državno odvjetništvo objavilo je u srijedu da počinje istragu o Gubarjevu zbog "povrede teritorijalne cjelovitosti". Gubarjev je nakon napada u četvrtak ujutro rekao da je na slobodi. "U svom stanu sam", rekao je u telefonskom razgovoru.

Istodobno su pristaše teritorijalne cjelovitosti te bivše sovjetske republike u srijedu navečer uspjeli okupiti desetak hiljada ljudi na Lenjinovu trgu. Nakon skupa izbila je svađa u kojoj je sudjelovalo više desetaka pristaša obiju strana koje je policija zatim uspjela razdvojiti.

EU zamrznula imovinu Janukoviču, bivšem premijeru i još 16 ostalih visokih dužnosnika

Europska unija je u četvrtak zamrznula imovinu svrgnutog ukrajinskog predsjednika Viktora Janukoviča, bivšeg premijera Mikole Azarova i 16 ostalih visokih ukrajinskih dužnosnika za koje se sumnja da su sudjelovali u zloporabi državnih sredstava i kršenju ljudskih prava.

U službenom glasilu EU objavljeno je da su "sva sredstva i gospodarski resursi koji pripadaju, u vlasništvu su, drže ih ili kontroliraju ljudi na popisu sada zamrznuti u svih 28 zemalja Unije". Ovo je objava odluke koju su prošli mjesec donijeli ministri vanjskih poslova EU-a kao odgovor na pad ukrajinske vlade i Janukovičevog bijega u egzil, nakon krvavog obračuna s prosvjednicima u kojem je ubijeno više od 80 ljudi.

Ukrajinski novi premijer Arsenij Jacenjuk je kazao da je Janukovič tokom tri godine mandata pronevjerio 37 milijardi dolara. EU pojašnjava da je Janukovičeva imovina zamrznuta zbog "povezanosti s pronevjerom ukrajinskih državnih financija i njihovim prebacivanjem izvan Ukrajine".

Među ostalim poznatim imenima čija su sredstva zamrznuta su bivši ukrajinski glavni državni odvjetnik Viktor Pshonka, bivši šef službe sigurnosti Oleksandar Jakjimenko i bivša ministrica pravosuđa Olena Lukash. Na popisu su i sinovi Janukoviča i Azarova.

Jacenjuk se u četvrtak u Bruxellesu sastaje s čelnicima EU-a s kojima će razgovarati o sljedećim koracima u pogledu pomoći Ukrajini kako bi gospodarstvo ponovo "stalo na noge". EU je najavio pomoć od 15 milijardi dolara , no prije toga Kijev mora odrediti uvjete s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF).

Erjavec: Sankcije bi onemogućile politički dijalog s Moskvom

Slovenski ministar vanjskih poslova Karl Erjavec izjavio je u četvrtak da bi uvođenje sankcija protiv Rusije zbog krize oko Krima bilo kontraproduktivno i da bi onemogućilo politički dijalog s Rusijom.

"Oštre sankcije potaknule bi Rusiju da poduzme još tvrđe mjere, a vrata za politički dijalog bila bi zatvorena", rekao je Erjavec u četvrtak navečer u specijalnoj emisiji Slovenske televizije posvećenoj ukrajinskoj krizi.

Erjavec je rekao da očekuje da će se oko problema Krima uspostaviti međunarodna kontaktna skupina za dijalog s Rusijom u koju bi bila uključena i Slovenija koja kako je istaknuo s Rusijom ima vrlo dobre odnose koji nisu opterećeni prošlošću.

"Slovenija od svih članica Europske unije ima najbolje odnose s Rusijom, odnosi su tradicionalno dobri, a da i ne govorim da je Rusija naš izuzetno važan ekonomski partner", rekao je Erjavec, te dodao da je u Europskoj uniji problem što različite države nemaju jedinstven stav prema Rusiji.

Tako bi se baltičke države, kad bi one bile uključene u dijalog s Rusijom, zauzimale za sankcije jer se boje da bi Rusija i u njihovu slučaju mogla djelovati na isti način kao i na Krimu, rekao je Erjavec, ali je dodao da je taj strah neopravdan jer je riječ o državama koje su članice NATO saveza. Dodao je da se Slovenija zauzima za politički dijalog s Rusijom, te da je sličan i stav nekih drugih europskih država poput Njemačke i Francuske.

Erjavec je anakronima i deplasiranima nazvao kritike na njegov račun što ih je u istoj emisiji iznio bivši ministar vanjskih poslova Dimitrij Rupel koji je ocijenio da ruski predsjednik Putin svojim postupcima na Krimu vraća nelagodan osjećaj da se prošlost vraća, te spomenuo da se i Hitler pri okupaciji Češke pred Drugi svjetski rat pozivao na navodno ugrožena prava njemačke manjine.

Rupel je rekao da je inicijativa Erjavca da Slovenija posreduje u krizi s Rusijom dovela Ljubljanu u poziciju da izgleda kao da je Slovenija "nesvrstana" država, a ne članica Europske unije, te da se nalazi negdje između EU-a i Rusije, što nije bilo dobro promišljeno.

Ivan Šimonović izaslanik UN-a u Ukrajini

Pomoćnik glavnog tajnika UN-a za ljudska prava Ivan Šimonović posjetit će Kijev, istočnu Ukrajinu i Krim kako bi nadgledao situaciju s ljudskim pravima na tim područjima, objavio je glavni tajnik UN-a Ban Ki-moon.

"Odlučio sam uputiti pomoćnika za ljudska prava Ivana Šimonovića u Ukrajinu, gdje će posjetiti Kijev, istočni dio zemlje i Krim kako bi nadgledao situaciju u vezi s ljudskim pravima", saopštio je Ban.

Očekuje se da će Šimonović, veteran hrvatske diplomacije i bivši ministar pravosuđa, na Krim stići tokom vikenda.

Objava da će Šimonović u Ukrajinu uslijedila je nekoliko sati pošto je posebni izaslanik UN-a Robert Serry skratio svoj posjet Krimu jer su ga tamo napali pripadnici proruske milicije.

Obama i Cameron razgovarali o Ukrajini

Američki predsjednik Barack Obama razgovarao je u srijedu s britanskim premijerom Davidom Cameronom o situaciji u Ukrajini, priopćila je Bijela kuća.

Dvojica čelnika razgovarala su telefonski dok je Obama letio iz Washingtona za Connecticut u predsjedničkom zrakoplovu Air Force One.

"Čelnici su izrazili svoju veliku zabrinutost oko ruskog očitog kršenja ukrajinskog suvereniteta i teritorijalnog integriteta i obojica su rekla da su sadašnje okolnosti neprihvatljive", navodi se u priopćenju.

Obama i Cameron razgovarali su o međunarodnoj potpori za Ukrajinu dok ona pokušava stabilizirati svoje gospodarstvo i pripremiti se za izbore u svibnju.

Također su izjavili da je pad zabilježen posljednjih dana na ruskom tržištu dionica znak da je "Rusija već počela plaćati cijenu za svoje akcije, kao što je smanjenje povjerenja ulagača u Rusiji", navodi Bijela kuća.

Lavrov se nije sastao s ukrajinskim kolegom

Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov otišao je s razgovora o ukrajinskoj krizi u Parizu u srijedu, a da se nije sastao sa svojim ukrajinskim kolegom po dužnosti Andrijom Dešicom, izjavili su zapadni diplomati.

Lavrov, koji je ranije razgovarao s ministrima vanjskih poslova SAD-a, Francuske, Njemačke i Velike Britanije, izjavio je da će se daljnji razgovori o Ukrajini održati "idućih dana".

Ranije je jedan visoki dužnosnik State Departmenta opovrgnuo ruska izvješća da su se Moskva i zapadne sile složile da se ukrajinska vlada i oporba moraju pridržavati sporazuma postignutog 21. veljače uz posredništvo EU-a. "Nije bilo dogovora na ovom sastanku i neće ga biti bez izravnog uključenja ukrajinske vlade", kazao je dužnosnik.

NATO podržao Ukrajinu i odlučio preispitati odnose s Rusijom

NATO je u srijedu odlučio osnažiti partnerstvo s Ukrajinom i preispitati odnose s Rusijom, najavivši odgodu zajedničkih inicijativa Vijeća NATO-Rusija, izjavio je u Bruxellesu glavni tajnik Sjeveroatlantskog saveza Anders Fogh Rasmussen.

"Ukupna suradnja NATO-a i Rusije se mora revidirati", kazao je Rasmussen i najavio suspenziju svih planova vezanih uz zajedničke misije te sve civilne i vojne sastanke. "Te mjere šalju vrlo jasnu poruku Rusiji da mora pridonijeti smanjenju napetosti u Ukrajini", dodao je.

Rasmussen je objasnio da će Savez nastaviti susrete s Moskvom na političkoj razini, ali da zbog Ukrajine obustavlja svu drugu suradnju. "Istovremeno, odlučili smo osnažiti partnerstvo i suradnju s Ukrajinom kako bismo podržali demokratske reforme", istaknuo je čelni čovjek Saveza.

Prema njegovim riječima, to se odnosi na snažniju potporu vojnim i civilnim strukturama Ukrajine, zemlje koja već godinama surađuje s NATO-om i sudjeluje u raznim misijama, posebice u Afganistanu.

Nakon naglog odlaska s Krima UN-ov izaslanik stigao u Istanbul

UN-ov posebni izaslanik za Krim Robert Serry stigao je u srijedu kasno navečer u Istanbul, nakon što je skratio svoj službeni posjet rusofonskom poluotoku u Ukrajini gdje su ga napali pripadnici ruske milicije, doznaje se u četvrtak od turskog izvora. "Izaslanik je doputovao u Istanbul u pratnji izaslanstva", dodaje taj vladin izvor koji je htio ostati anoniman. Zasad se ne zna hoće li se Serry sastati s turskim čelnicima.

Diplomat je odlučio prekinuti svoj službeni posjet Krimu pošto su ga u srijedu nakratko zadržale naoružane osobe u Simferopolju. Posebni izaslanik će se "uskoro vratiti u Kijev kako bi nastavio svoj posao koji je prekinuo izgred što se dogodio danas (srijeda)", rekao je u priopćenju glasnogovornik UN-a Farhan Haq.

Ukrajinsko ministarstvo vanjskih poslova izvijestilo je da su Serryja nakratko zadržale naoružane osobe u vojnim odorama u Simferopolju.

Krim, poluotok na jugu te bivše sovjetske republike na kojemu se govori ruski, od 28. veljače kontroliraju naoružani vojnici u odorama za koje stanovnici i novinari koji ondje borave kažu da su pripadnici ruske vojske.

Moskva tvrdi da nije umiješana i govori o skupinama za "samoobranu" koje su organizirali stanovnici, većinom ruskog podrijetla, koji se osjećaju ugroženima od novih proeuropskih vlasti u Kijevu.

Turska, NATO-ov saveznik, zauzima se za mirno rješenje ukrajinske krize i za teritorijalnu cjelovitost te zemlje. Usto ističe svoju ulogu "velikog brata" tatarske manjine na Krimu, muslimanskog naroda koji pripada turkijskoj jezičnoj skupini.

Američki razarač na putu prema Crnom moru na ranije planirane vježbe

Američki razarač s navođenim raketama USS Truxtun zaputio se prem Crnome moru na, kako je u četvrtak priopćila američka vojska, "rutinsku" vježbu koja je planirana daleko prije izbijanja krize u Ukrajini.

Objava dolazi dan nakon što je Pentagon rekao da će rasporediti više američkih lovačkih zrakopolova u NATO-ove ophodnje na Baltiku nastojeći tako umiriti saveznike koje je uzbunilo rusko zauzimanje ukrajinskog poluotoka Krima.

Na Krimu u Sevastopolju je baza ruske Crnomorske flote.

Američka mornarica je rekla u priopćenju da je Truxtun napustio Grčku u četvrtak na putu prema Crnom moru te da će tamo provoditi vježbe s rumunjskim i bugarskim mornaričkim snagama.

"Dok bude u Crnom moru brod će posjetiti luke i provoditi rutinske ranije planirane vježbe sa saveznicima i partnerima u regiji", rekla je mornarica u priopćenju bez upuštanja u pojedinosti. "Traxtunove operacije u Crnom moru planirane su mnogo prije nego je otišao iz Sjedinjenih Država".

Brod koji ima posadu od oko 300 mornara dio je udarne skupine nosača zrakoplova George H.W. Bush.

Razarač će se pridružiti američkom brodu USS Taylor i to će biti jedina dva američka ratna broda u Crnom moru u ovo vrijeme pojačanih napetosti zbog Ukrajine. Fregata Taylor s navođenim raketama usidrena je u turskoj luci Samsun nakon što se nasukala u februaru.